ANALIZA GRUPE EKONOMISTA

Studija izazvala lavinu reakcija: ‘Lockdown u najteže pogođenim državama bio je besmislen, smanjio je broj umrlih za 0,2%‘

Studija je zaključila da je ‘u najboljem slučaju ograničene‘ koristi od zatvaranja potrebno usporediti s njihovim ‘razornim učincima‘ na gospodarstvo i društvo

Puste ulice New Yorka tijekom prvog lockdowna

 Erin Lefevre/NurPhoto via AFP

Prvi lockdown zbog koronavirusa je 'vrlo malo ili nimalo' utjecao na broj umrlih u pandemiji u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi, sugerira nova studija, piše Daily Mail.

Ekonomisti koji su proveli meta-analizu procijenili su da su drakonska ograničenja uvedena na proljeće 2020. - uključujući ostanak kod kuće, obvezne maske i socijalno distanciranje - smanjila smrtnost od covida tek za 0,2 posto.

Upozorili su da su zatvaranja uzrokovala 'ogromnu ekonomsku i socijalnu štetu' i zaključili da ih u budućnosti treba odbaciti kao instrument obuzdavanja pandemije.

Analiza koju je vodio profesor sa Sveučilišta Johns Hopkins tvrdi da zatvaranje granica nije imalo nikakav učinak na smrtnost od covida, jer ju je smanjilo za samo 0,1 posto.

S druge strane, analitičari su procijenili da je zatvaranje neesencijalnih trgovina i lokala bila najučinkovitija intervencija, koja je dovela do smanjenja broja smrtnih slučajeva od 10,6 posto.

U njihovom izvješću, koje zasad nije prošlo recenziju, navodi se da je to vjerojatno bilo zbog zatvaranja pubova i restorana u kojima se konzumira alkohol. Zatvaranje škola povezano je sa smanjenjem broja smrtnih slučajeva od 4,4 posto.

Analizu proveli ekonomisti

Istraživači koji se, inače, bave područjem ekonomije, a ne medicine ili javnog zdravstva, na početku su pronašli 18.590 globalnih studija o lockdownu, od kojih su odabrali samo njih 24 na temelju kojih su pokušali odgovoriti na pitanje svog istraživanja.

Kritičari ove studije tvrde da je istraživački tim probrao samo one studije čiji se zaključci poklapaju s njihovim narativom te da postoji sumnja da su autori pristrani jer su i ranije na društvenim mrežama glasno kritizirali odluke o lockdownu i obaveznom cijepljenju. Ista se kritika, naravno, može uputiti i samim kritičarima koji većinom dolaze iz suprotstavljenog tabora zagovornika lockdowna i drugih tvrdih restrikcija.

Dio znanstvene zajednice vjeruje da su, prije pojave cjepiva i antivirusnih lijekova, zatvaranja imala značajan učinak na smanjenje prijenosa virusa, a time i na smanjenje broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih covidom. Drugi pak dio smatra potpuno suprotno.

Istovremeno, sve je više onih koji smatraju da su drakonska ograničenja dovela do porasta smrtnih slučajeva nepovezanih s covidom i za koje se smatra da su rezultat toga što je ljudima bio ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.

Autori studije o učinkovitosti lockdowna priznaju da njihova analiza ne daje odgovor na pitanje 'zašto' zatvaranja nisu postigla svoj krajnji cilj da spase živote, ali imaju nekoliko prijedloga. Tako kažu da je izolacija ljudi kod kuće možda mogla dovesti do toga da zaraženi prenesu veće virusno opterećenje na članove svoje obitelji, uzrokujući teža oboljenja.

Nadalje, zatvaranje određenih neesencijalnih trgovina moglo je dovesti do veće koncentracije ljudi u esencijalnim trgovinama čime je rizik od prijenosa postao veći.

Sljedeća moguća teorija je da se ponašanje ljudi brzo vratilo na staro nakon što su zatvaranja toliko smanjila broj zaraženih da su ljudi virus prestali percipirati kao prijetnju.

Također tvrde da su najbolje objašnjenje za različite stope smrtnosti od covida u raznim zemljama 'razlike u dobi i zdravstvenom stanju stanovništva' i 'kvaliteta zdravstvene skrbi'.

Ali nisu mogli isključiti 'manje očite čimbenike, kao što su kultura, komunikacija i slučajnosti'.

Podaci o smrtnim slučajevima od covida također su možda iskrivljeni zbog količine testiranja koje svaka zemlja provodi, što su mnogi znanstvenici istaknuli kao razlog velike registrirane smrtnosti u Velikoj Britaniji.

Empirijski pristup

Kako bi došli do konačnih zaključaka, istraživači su rekli da su od 18.590 globalnih studija o mjerama ograničenja izabrali njih 117.

Kriteriji prema kojima su neke studije uvrstili u svoju analizu bili su ti da su odabrane studije morale mjeriti učinak zatvaranja na smrtnost i koristiti 'empirijski pristup', odnosno bazirati se na podacima iz stvarnog svijeta.

Na koncu su izabrane samo 34 studije, dok su ostale odbačene iz različitih razloga, uključujući to da se radilo o duplikatima ili studentskim radovima. Međutim, razlozi za isključenje nekih studija bili su nejasni, pa je devet radova izostavljeno jer su imali 'premalo zapažanja' i još devet jer su 'u obzir uzele vremenski okvir' uvođenja lockdowna.

Najmanje dvije studije - od kojih jedna provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu - koje su otkrile jasan pad broja smrtnih slučajeva od covida nakon usporedbe stope smrtnosti prije i nakon zatvaranja - izostavljene su jer su istraživači rekli da su možda bile pristrane zbog 'vremenski ovisnih čimbenika' kao što je sezonalnost.

Često citirana studija u kojoj se tvrdi da je u Europi zbog zatvaranja u proljeće 2020. spašeno oko tri milijuna života, također je odbačena - jer se oslanja na modeliranje, a ne na realne podatke.

Ono što je najvažnije, istraživači su također izostavili studije koje su se bavile ranim zatvaranjem u zemljama koje su uspjele suzbiti covid i zabilježiti ekstremno niske stope smrtnosti tijekom pandemije kroz nevjerojatno stroge mjere zatvaranja i granične kontrole - poput Kine, Australije i Novog Zelanda.

Napominjući ovo ograničenje, autori kažu: 'Jedan prigovor našim zaključcima može biti da nismo gledali na ulogu vremena, odnosno trenutka u kojem je uveden lockdown. Ako je vrijeme vrlo važno, razlike u vremenu mogu empirijski poništiti sve razlike u zatvaranju.'

Dodali su: 'Uključivanje studija koje u obzir uzimaju vremenski okvir uvođenja lockdowna, uvelike će precijeniti učinak zatvaranja i stoga smo odlučili u analizu ne uključiti studije koje su usredotočene na vrijeme zatvaranja.'

Javili se i 'fact checkeri'

Iz razloga koji nisu jasni, samo su 24 od 34 studije na kraju dospjele u konačnu analizu. Web stranica za provjeru činjenica Truth Or Fiction kritizirala je najnoviju studiju upravo zbog odabira radova koji su, kako tvrde na toj stranici, odgovarali stavovima autora.

Glavni autor studije je Steve Hanke, osnivač Škole primijenjene ekonomije Johns Hopkins.

Tijekom čitave pandemije, on je bio otvoreni kritičar ekonomski štetnih ograničenja a ideju uvođenja obaveznog cijepljenja nazvao je 'fašističkom'. Potpisao je i Veliku deklaraciju iz Barringtona (GBR) koju su podržale tisuće znanstvenika nekoliko mjeseci nakon dolaska pandemije, a koja je kao alternativu tvrdim lockdownima predlagala fokusiranu zaštitu najranjivijih skupina. Spomenuta deklaracija našla se na udaru kritika dijela znanstvene zajednice koji je nije potpisao.

Studija je zaključila da je 'u najboljem slučaju ograničene' koristi od zatvaranja potrebno usporediti s njihovim 'razornim učincima' na gospodarstvo i društvo.

'Pridonijela su smanjenju gospodarske aktivnosti, povećanju nezaposlenosti, smanjenju školovanja, izazivanju političkih nemira, povećanju nasilja u obitelji i potkopavanju liberalne demokracije', napisali su.

Kako je navedeno u studiji, prvi lockdown u Velikoj Britaniji spasio je tek oko 100 života.

Posebni savjetnik u Centru za političke studije i jedan od autora istraživanja Jonas Herby izjavio je za Telegraph da se ljudi sami znaju čuvati najbolje, ali da je ključno educirati ih o tome i informirati ih o trenucima kada su stope zaraze visoke.

'Jedan od mogućih razloga zbog kojih se čini da su lockdowni neučinkoviti je to što su neke mjere kontraproduktivne. Postoje dokazi da je ograničavanje okupljanja zapravo dovelo do većeg broja umrlih', kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2022 16:18