Divovske sive dizalice čekaju teret na neuređenom pristaništu u Brčkom uz rijeku Savu kojemu bi novi život trebao udahnuti studentski projekt financiran sredstvima iz Europske unije.
Luka u Brčkom, gradu s 39.000 stanovnika, najveća je luka u BiH no ratni ožiljci od prije 30 godina još uvijek nisu zacijelili.
Lokalni dužnosnici su prije pet godina pozvali 25 studenata da osmisle sadržaje koji bi udahnuli život posrnulom pristaništu, a primjena njihovih ideja još uvijek se čeka.
"Studenti su uvidjeli da se napušteni dokovi mogu iskoristiti za turizam", kaže Vedran Suljić, izvršni direktor Centra za ekonomski, tehnološki i okolišni razvoj iz Sarajeva (CETEOR) koji je 36 mjeseci koordinirao studentskim projektom.
Za razliku od političara, studenti strojarstva, arhitekture, ekonomije i šumarstva odlučili su se besplatno uključiti u pokušaj revitalizacije.
"Ovime su stekli iskustvo, razvili poduzetničke vještine i naučili izrađivati poslovne planove", objašnjava Suljić.
Ideje studenata trebale bi biti uključene u širu modernizaciju tamošnje luke i željezničke pruge koje s 10 milijuna eura kreditira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Zastarjela infrastruktura luka u regiji
BiH je članica "Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju" (EUSAIR), političkog okvira u kojem se 10 zemalja tog geografskog prostora dogovara oko zajedničkih prioriteta. Jedan od problema prepoznat u tim zemljama jest zastarjela infrastruktura u lukama na Jadranskom i Jonskom moru te u njihovom zaleđu.
Zbog toga su BiH, Hrvatska, Italija i Grčka ušle u zajednički projekt regeneriranja luka u Brčkom, Rijeci, Raveni, Bariju, Draču i Iguomenici nastojeći im pronaći dodatnu namjenu, te ih po mogućnosti pretvoriti u inovacijske centre.
U sklopu prekograničnog programa IPA Adrion, kojim EU sufinancira projekte u jadransko-jonskoj regiji s 85-posto, povukle su u tu svrhu 1,4 milijuna eura.
Gilles Kittel, zadužen u Europskoj komisiji za provođenje jadransko-jonske strategije, vjeruje da bi unošenje novih sadržaja u luke moglo otvoriti radna mjesta.
"Veliki izazov za zemlje ove regije jest ‘odljev mozgova‘ i nezaposlenost mladih", kaže. "Cilj je da ljudi ostanu u ovoj regiji, da se poprave uvjeti zapošljavanja", dodaje.
Suljić međutim napominje da nisu mogli platiti studentima koji su radili na novim sadržajima luke u Brčkom. Štoviše, neke od njih nisu mogli niti odvesti iz Sarajeva da uživo vide luku što je bilo demotivirajuće za mlade ljude.
U aktualnom proračunskom razdoblju, od 2021. do 2027. godine, u sklopu IPA Adriona na raspolaganju je ukupno 10 milijuna eura za prekogranične projekte jadransko-jonske regije.
Zemlje regije, u kojoj živi 70 milijuna stanovnika, sada trebaju uskladiti svoje nacionalne projekte sa širim regionalnim projektima koji se sufinanciraju iz EU-a kako bi zajednički iskoristile taj novac. Pritom iz nacionalnih proračuna moraju izdvojiti 15 posto iznosa za svaki od projekata.
Hrvatska je od 1.lipnja preuzela predsjedanje "Strategijom za jadransku i jonsku regiju" pa će tijekom godine dana koordinirati sastancima na kojima će sudjelovati i Slovenija, Italija, Grčka, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino. Cilj je pritom približiti zemlje kandidate Europskoj uniji.
"Vjerujem da će Hrvatska dobro obaviti posao", kaže Kittel. "Važno je da građani budu u fokusu ove strategije", napominje.
Građani u Brčkom nadaju se da će dizalice u pristaništu prebacivati teret, a studenti koji su smišljali inovacijske ideje ostati u zemlji.
Studentima, pred kojima je neizvjesna budućnost, diplome su zasad jedina opipljiva nagrada za uloženi trud.