ANALIZA JUTARNJEG

STRAH OD NOVOG HLADNOG RATA Amerika razmatra vraćanje nuklearnih raketa u Europu

Budući da Putin već dugo krši Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa, Pentagon sada razmatra moguće vojne odgovore
 AFP, CC

U srijedu su na svjedočenju pred pododborima za oružane snage i vanjsku politiku Zastupničkog doma američkog Kongresa bili pomoćnica državnog tajnika za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost Rose Gottemoeller te državni podtajnik za politiku u Pentagonu Brian McKeon. Tema je bila rusko kršenje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (engleska kratica INF), a tijekom rasprave McKeon je odgovorio: “Trenutačno nemamo nuklearne projektile koji se lansiraju s kopna u Europi zato što su zabranjeni Sporazumom. Ali, i to bi očito mogla biti jedna od opcija za istraživanje”. Time je poručio da u vrhu američkog sustava nacionalne sigurnosti razmatraju mogućnost da se na europsko tlo vrate takvi nuklearni projektili.

Doleti zrakoplova

Već i samo spominjanje mogućnosti da se ta opcija razmatra jasno govori u kojoj se mjeri odnosi SAD-a i Rusije na vojnom planu zaoštravaju i koje su sve razine eskalacije moguće. Iako i u NATO-u stalno upozoravaju da je neprestano dolijetanje ruskih zrakoplova (koji mogu nositi nuklearne bombe) do granica izuzetno opasno te napominju kako bi se u nekom trenutku stvari mogle oteti kontroli (poznat je slučaj ruskog borbenog zrakoplova koji se zamalo sudario s putničkim), ako bi sadašnja kriza dovela do zveckanja nuklearnim oružjem, tada bi cijeli svijet bio u otvorenoj opasnosti. Dovoljno se samo sjetiti kubanske raketne krize nakon koje je razum ipak prevladao pa su potpisani sporazumi o smanjenju i kontroli nuklearnih arsenala.

Među njima je i INF koji su 1987. godine potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov i kojim je uklonjena cijela skupina nuklearnog oružja: projektili koji se ispaljuju sa zemlje te imaju domet od 500 do 5000 kilometara (najpoznatiji su bili američki Pershing II i sovjetski SS-20). Rusija je nakon raspada SSSR-a prihvatila INF, da bi se crni oblaci počeli pojavljivati - sad je i potvrđeno na saslušanju - 2008. godine. Sve je kulminiralo ljetos kad je Washington otvoreno optužio Moskvu da je prekršila INF. U rujnu su u glavnom gradu Ruske Federacije održani pregovori, ali, kako su izvijestili predstavnici američke vlade, Moskva ne samo da nije priznala da i na koji način krši Sporazum, nego je i otvoreno optužila SAD za takvo djelovanje. To je bilo više nego dovoljno da se pokrenu svi sustavi američke nacionalne sigurnosti te je Združeni stožer obavio procjenu prijetnje u slučaju da Rusija rasporedi sustave koji su zabranjeni INF-om.

Briga za saveznike

SAD je zabrinut za sve svoje saveznike, kako u Europi (što uključuje i Hrvatsku) tako i u Aziji. Sasvim je jasno da ondje ni Kina ne bi bila sretna pojavom takvog oružja, ali nije isključeno da bi i to, kao i rusku aneksiju Krima, prešutjela. Iako bi takav scenarij imao izuzetno ozbiljne geostrateške posljedice na europskom tlu, ipak je na Starom kontinentu riječ o prostoru koji je ili u članstvu NATO-a ili u partnerskim odnosima sa Savezom. Kada bi se takve rakete pojavile na ruskoj pacifičkoj obali, njihov bi utjecaj mogao biti poguban na zapaljivo stanje u odnosima između zemalja tog kruga. No, kako je iznijela Rose Gottemoeller, američka vlada razmatra i niz diplomatskih i ekonomskih mjera kojima bi se u konačnici privoljelo rusku vladu da se vrati poštivanju odredaba INF-a. Nastavit će se tako diplomatski kontakti s ruskom stranom, ali će se usporedo osmišljavati i moguće ekonomske mjere.

Pad cijene nafte

Iako su sankcije isprva smatrane slabima, njihovo je stupnjevito jačanje dovelo do situacije u kojoj, zajedno s naglim padom cijene nafte, ruska ekonomija ove godine ne raste, rubalj je u stalnom padu, cijene u zemlji rastu, a kapital bježi. Ukratko, ekonomska kriza iscrpljuje državne fondove dugo godina punjene novcem od prodaje energenata (manjak novca u blagajni Gazproma jedan je od razloga odustajanja od projekta Južni tok). Kad je, pak, o vojnim mjerama riječ, McKeon je rekao kako su one raspoređene u tri kategorije: aktivna obrana protiv projektila srednjeg dometa, jačanje sustava kojima bi se mogao spriječiti napad takvim projektilima i jačanje kompenzacijskih udarnih snaga SAD-a ili saveznika.

I kemijsko oružje

Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava Rose Gottemoeller da ovo nije jedini slučaj ruskog nepoštivanja potpisanih ugovora. Prema njezinim navodima, Moskva se ne pridržava svih odredbi Konvencije o kemijskom i biološkom oružju, Otvorenom nebu i, jasno, Memoranduma iz Budimpešte, potpisanog 1994., kojim se Ukrajini jamčio teritorijalni integritet.

Ove nove zabrinjavajuće informacije iz američkih i NATO-ovih izvora dodatna su potvrda opasne politike neupitnog ruskog čelnika Vladimira Putina. Još od 2008. kad je Moskva vojno reagirala na gruzijsku intervenciju u Južnoj Osetiji Kremlj je pokazao u kojem će smjeru ići. Sve je to cementirano u doktrini nacionalne sigurnosti iz 2010., koja ističe da su bivše sovjetske republike prostor ruskog nacionalnog interesa, što znači da je dopušteno i uplitanje u njihove poslove. Jasno se govori i o pravu na korištenje nuklearnog oružja i u slučaju napada konvencionalnim snagama. Ukrajina je, dakle, samo izravna posljedica provedbe takve doktrine koja je počela u Gruziji, a konačni Putinovi ciljevi su nedokučivi: njegovi su postupci često iracionalni te ih je izuzetno teško predvidjeti. U njegovu je slučaju apsolutno jasno samo da će učiniti sve da osigura apsolutnu vlast u zemlji i da na međunarodnom planu bude tretiran kao čelnik velike svjetske sile.

Medvjed u tajgi

Jedan je analitičar to sjajno opisao: “Za njega je cijeli svijet tajga, a Rusija medvjed u toj tajgi”. No, to se još donekle može tolerirati dok se sve odvija na razini konvencionalnog oružja, na poticanju pobune u Ukrajini, nastojanju da se Srbija privuče na stranu famozne “Euroazijske unije” (koja je zapravo zamišljena kao model da se olakša ruska trgovina s tim zemljama) koja je prvi udar na hridi doživjela odbijanjem Ukrajine da joj se priključi, a drugi sadašnjim ozbiljnim problemima ruske ekonomije. Ali, uvođenje nuklearne nepoznanice u ovu jednadžbu mijenja cijeli algoritam i više nije riječ samo o otmici Krima, već se vraćaju strahovi kubanske krize. U tom slučaju ni tako ratu nesklon predsjednik poput Baracka Obame neće moći sjediti mirno - prije svega zato što je upravo on gurao novi sporazum o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja (START) koji je i potpisao s bivšim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim. Za takvo što će, pak, imati punu podršku u SAD-u, a i u NATO-u. Treba se nadati samo da će kod Putina ipak prevladati razum (koliko ga još ima) i da će se, kako je rekao McKeon, sjetiti zašto je Moskva uopće potpisala INF (i ostale sporazume).

KOMENTAR JUTARNJEG Moskva nametnula utrku koju neće izdržati

Nakon što su Amerikanci niskom cijenom nafte bacili Rusiju na koljena, a sankcijama srušili vrijednost rublje za 40 posto, sada pripremaju i treći udar na Moskvu. SAD je, naime, odlučio prihvatiti utrku u naoružanju koju je nametnula Moskva znajući da to posrnulo rusko gospodarstvo neće izdržati. Uz to što namjeravaju financijski iscrpiti Moskvu, Amerikanci žele raspoređivanjem raketa duž ruske granice osigurati dovoljno vremena da uzvrate na svaku provokaciju. Ruskim raketama treba 30-ak minuta da dolete do SAD-a, a to je Amerikancima, ako imaju raketne sustave na ruskim granicama, dovoljno vremena da identificiraju njihove rakete, odrede putanju i ciljeve, ostave Washingtonu 10-ak minuta za odgovor te onda na odgovarajući način uzvrate na napad.

Na sličan način SAD obuzdava i Kinu. Amerika obnavlja vojne baze na japanskom otoku Okinavi, a oružjem opskrbljuje Vijetnam, Filipine, Tajvan, Japan, Južnu Koreju, Tajland… Kineska ekonomija neće moći izdržati utrku u naoružanju sa svim susjedima, kao što ni Rusija nema snage za gomilanje oružja. Tako će Amerikanci novim hladnim ratom usporiti ekonomski rast Kine i Rusije čije će vojne sile zaostati u razvoju i ostati inferiorne u odnosu na američku vojnu moć. To je ujedno i najučinkovitiji način da SAD sačuva poziciju svjetskog policajca broj jedan. ( M. Pleše)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 11:52