Zaklada Ilko Kučeriv "Demokratske inicijative", vodeći ukrajinski think tank, zajedno sa sociološkom službom Centra Razumkov te uz potporu programa MATRA je, između 13. i 21. prosinca 2022., napravila istraživanje javnog mnijenja tamošnjeg građanstva po pitanju rata, opće sociopolitičke situacije, podrške vladajućima, kao i ispitivanje individualnih stavova i raspoloženja, piše Slobodna Dalmacija.
Ovo ispitivanje "licem u lice" provedeno je u samo u onim teritorijima koje kontrolira vlada Ukrajine te su rezultati podijeljeni po ukrajinskim makroregijama; Zapad, Centar, Jug, Istok.
Ukrajinci su tako nešto manje optimistični za vlastitu (36 posto) nego državnu budućnost (40 posto), iako se nadaju da bi moglo biti bolje, kako za njih (54 posto), tako i za svoju zemlju (60 posto). Također, anksiozniji su po pitanju vlastitog (33 posto) nego kolektivnog opstanka (24 posto), a sličan omjer je i po pitanju straha za sebe (14 posto) i druge (9 posto). Kad je u pitanju zbunjenost, tu nešto veći postotak ima problema jasno vidjeti nacionalnu (8 posto), u odnosu na osobnu (16 posto) situaciju.
Radost za sebe i naciju je podjednako niska (5 posto), dok je zadovoljstvo državom ipak nešto više (3 posto) u usporedbi s onim osobnim (2 posto). Ako prosinačko raspoloženje pak usporedimo s onim iz kolovoza, razmišljajući o budućnosti zemlje, Ukrajinci su počeli osjećati manje nade (-5 posto), ali je povjerenje poraslo (+3 posto), dok su tjeskoba (-7 posto) i strah (-4 posto) značajno smanjeni. Dakle, moglo bi se zaključiti da je građanstvo, skoro godinu dana od početka invazije, počela normalizirati ratno stanje.
Apsolutna većina (74 posto) stanovništva podržava odluku predsjednika Zelenskog da uvede sankcije višem svećenstvu Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovskom Patrijarhatu). Pritom, njih 54 posto bezuvjetno podržava ovu odluku, dok je svega 12 posto protiv. Među ostalim kršćanima, osobito pravoslavcima, i ateistima, podrška za uvođenje ovih sankcija je iznad 60 posto, dok najveću podršku iskazuju pripadnici Pravoslavne crkve Ukrajine (što nije isto kao Ukrajinska pravoslavna crkva, koja je usko vezana za Rusiju); njih 88 posto.
Čak 93 posto Ukrajinaca vjeruje u pobjedu Ukrajine u ratu, a na istoku zemlje ima najviše skeptika po ovom pitanju - 10 posto. Njih 39 posto smatra da će pobjeda doći prije ljeta 2023., 22 posto se kladi na pobjedu kroz jednu-dvije godine, a 20 misli da se pobjeda može postići u nadolazećim mjesecima.
Pritom, 54 posto Ukrajinaca vidi pobjedu u protjerivanju ruskih trupa s cijelog teritorija Ukrajine i vraćanju granica od siječnja 2014., dok njih 22 posto smatra da se ne treba stati samo na tome, već je potrebno tražiti potpuno uništenje ruske vojske i raspad Ruske Federacije iznutra. Nekih 18 posto ispitanika spremno je odreći se određenih dijelova okupiranih teritorija u zamjenu za prekid neprijateljstava i to smatra pobjedom. Pri tome je osam posto spremno prepustiti samo Krim, šest posto teritorije okupirane do 23. veljače 2022., a tri posto sve teritorije koje je trenutno okupirala ruska vojska.
Većina od 62 posto smatra da se rat može završiti samo u slučaju pobjede, dok je 26 posto ispitanika spremno učiniti ustupke Rusiji ako ona pomogne u postizanju mira. U usporedbi s listopadom, udio Ukrajinaca koji smatraju neprihvatljivim bilo kakve ustupke Ruske Federacije porastao je za četiri posto. Najveću spremnost na ustupke pokazali su stanovnici Juga 35 posto i Istoka 39 posto. Njih 16 posto na jugu i 12 posto na istoku smatra da se radi mira isplati činiti bilo kakve kompromise.
Značajan broj od 60 posto Ukrajinaca smatra da su mirovni pregovori s Rusijom nemogući, čak i radi spašavanja života, jer se Rusija ne pridržava sporazuma, dok 23 posto dijeli mišljenje da je vrijedno pregovarati s Rusijom o prekidu rata. Zanimljivo je naglasiti i kako manje uvjeta za prekidom rata iznose manje imućni slojevi stanovništva, u usporedbi s onim bogatijima.
Što se tiče podrške NATO-u, 49 posto građana smatra ulazak u taj savez najboljom opcijom za jamčenje sigurnosti Ukrajine. Nekih devet posto ispitanih misli da bi bilo pouzdanije sklopiti sporazum o strateškoj obrani s nekoliko zemalja - osim SAD-a - dok je sedam posto uvjereno da treba napraviti vojni pakt isključivo sa Sjedinjenim Državama. Njih 17 posto je mišljenja da najbolji jamac sigurnosti Ukrajine može biti samo sama Ukrajina, kroz razvoj vlastitih oružanih snaga, a devet posto nastavlja podržavati nesvrstani status Ukrajine s međunarodnim sigurnosnim jamstvima. Na jugu je podrška NATO-u i okretanju vlastitim snagama gotovo podjednaka.
Ocjenjujući šanse za ulazak Ukrajine u NATO, mišljenja Ukrajinaca su podijeljena. Četvrtina vjeruje da će Ukrajina moći postati punopravna članica NATO-a odmah nakon pobjede u ratu, a isti broj ispitanika predviđa da će Ukrajina, osim pobjede, još morati provesti sve potrebne reforme. Nešto manje, 19 posto ispitanika vjeruje da će Ukrajina ući u NATO i prije kraja rata, a 16 posto nije sigurno da će Ukrajina ikada ući u NATO.
Većina Ukrajinaca smatra da vojno i političko vodstvo zemlje treba nastaviti rat čak i ako se pomoć zapadnih zemalja smanji ili potpuno prestane, pri čemu 15 posto misli da bi u takvim uvjetima bilo bolje pokušati zamrznuti sukob, ali ne prihvatiti uvjete Ruske Federacije. Samo 11 posto se složilo da bi u ovom slučaju vodstvo zemlje trebalo započeti pregovore s Ruskom Federacijom i biti spremno na ustupke kako bi se postigao mir.
Ljudi koji žive ispod granice siromaštva (20 posto) i stanovnici juga (27 posto) najspremniji su podržati vodstvo Ukrajine u pokušaju postizanja sporazuma s Ruskom Federacijom u slučaju prestanka isporuke oružja ili financije sa Zapada; na jugu ta opcija premašuje onu o "vječnom ratu".
Rekordan udio Ukrajinaca podržava ulazak Ukrajine u Europsku uniju, njih 79 posto, što je veliki porast od 24 posto u odnosu na prosinac 2021. Istodobno, udio onih koji se protive ulasku zemlje u EU smanjio se za 27 posto u godinu dana. Ulazak u Europsku uniju ima podršku neovisno o dobi, makroregiji prebivališta, stupnju obrazovanja ili imovinskom stanju.
Otprilike 37 posto ispitanika vjeruje da će, nakon što Ukrajina ispuni sve zahtjeve EU, zemlji biti ponuđeno punopravno članstvo, dok se 23 posto nada da će članstvo biti ponuđeno čak i ako njihova zemlja ne ispuni sve potrebne uvjete. Istovremeno, 28 posto ispitanika je pesimističnije u svojim prognozama te smatraju da Ukrajina ipak neće postati punopravna članica EU: ili će joj biti ponuđen alternativni status (16 posto), ili će Ukrajina zauvijek ostati u statusu kandidata (12 posto). Najveći skepticizam prema punopravnom članstvu u EU i dalje postoji među građanima koji žive ispod granice siromaštva (36 posto).
Istodobno, Ukrajinci očekuju od EU, prije svega, korake usmjerene na: kažnjavanje i izolaciju Ruske Federacije za vojnu agresiju (35 posto), potporu gospodarstvu Ukrajine (23 posto), pomoć u obnovi energetske infrastrukture (18 posto), te podršku deoligarhizaciji i borbi protiv korupcije (13 posto). Samo tri posto ispitanika smatra da bi EU prvenstveno trebala pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.
Što se tiče odabira jela za novogodišnji stol, 43 posto Ukrajinaca je odabralo kijevsku piletinu, 38 posto hersonsku lubenicu, a 32 posto krimske breskve. Popularnost inače omiljenih bjeloruskih krumpirovih palačinki se srozala na samo devet posto.
Čeličana Azov je, s 52 posto odabira, postala simbol borbe ukrajinskog naroda protiv ruske agresije, dok je legendarna rečenica “Ruski ratni brode, j*** se” u ovoj počasnoj tituli zaostajala samo dva posto.
U željama Djedu Mrazu za svoju državu, Ukrajinci su bili složniji nego ikad: 43 posto tražilo bi prekid rata pobjedom Ukrajine, a 37 posto povratak svih ukrajinskih vojnika živih i zdravih.
Za sebe, Ukrajinci bi također htjeli dobiti pobjedu (25 posto) i mir (23 posto) kao novogodišnji dar.