Dok većina svijeta sa zebnjom promatra zbivanja u Ukrajini, strahujući od izbijanja trećeg svjetskog rata koji bi mogao dovesti do razmjene paljbe nuklearnim oružjem između Rusije i zemalja NATO-a, još jedna nuklearna prijetnja na drugom kraju svijeta prolazi gotovo ispod radara.
Sjevernokorejski diktator Kim Jong-un ove je godine samo u siječnju testirao već sedam projektila, među njima najmanje tri balistička projektila, od kojih je barem jedan bio hipersonični. Krajem veljače, samo tri dana nakon masovne ruske invazije na Ukrajinu, započeo je novi niz testiranja, i to s balističkim projektilom ispaljenim prema Istočnom moru. Sljedeće lansiranje uslijedilo je već 4. ožujka.
Prema službenim tvrdnjama iz Pjongjanga, radilo se o lansiranjima s ciljem razvoja špijunskog satelita, no Pentagon je prošlog tjedna potvrdio kako se radilo eksperimentalnim lansiranjima interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM). Eksperimenti su, tvrdi Pentagon, trebali pripremiti teren za skorašnje lansiranje ICBM-a na njegov puni domet. Uz najmanji mogući domet od 5500 kilometara, takvi projektili mogli bi detonirati nuklearnu bojevu glavu iznad kopnenog dijela SAD-a.
Bivša novinarka Associated Pressa Jean H. Lee ustvrdila je u svojoj gostujućoj kolumni u New York Timesu kako se doima kao da Sjeverna Koreja želi skrenuti pozornost natrag na sebe. "Ne zaboravite, mi još uvijek gradimo rakete i nuklearna oružja!"
Danas suradnica državnog think-tanka Wilson Center, Lee je 2012. otvorila prvo američko dopisništvo novinske agencije u Pjongjangu te je ekstenzivno izvještavala o Sjevernoj Koreji, pišući reportaže s farmi i tvornica, iz škola, vojnih akademija i domova građana te države. Danas je jedna od vodećih svjetskih stručnjaka za Sjevernu Koreju.
Elitna kibernetička vojska
"Ta se testiranja tiču mnogo više stvari", vjeruje Lee, no glavni je razlog samo jedan - ambicija. Dok je cijela dinastija Kim uvijek ulagala mnogo novca u rakete i naoružanje, nerijetko ostavljajući narod zapostavljenim i gladnim, mladi Kim Jong-un u tom je obiteljskom sportu nadmašio i svojeg oca i djeda.
U prvih deset godina svoje vladavine - koje će svečano obilježiti ove godine - Kim Jong-un testirao je četiri nuklearne bojeve glave i više od 130 projektila. Njegov je otac za svojih 17 godina na vlasti testirao tek 16 projektila. A Kim Jong-un ne pokazuje znakove da namjerava usporiti.
Iako se nalazi pod sankcijama Ujedinjenih naroda, čiji je cilj zaustaviti priljev sredstava u državu uz pomoć kojih bi Kim Jong-un mogao financirati svoj nuklearni i balistički program, mladi diktator se snašao uz pomoć još dvije strategije kojima su pribjegavali i njegovi prethodnici - krađe i prevare.
Dok je narod Sjeverne Koreje 2012. očekivao kako će mladi, tehnološki potkovani vođa dovesti prijeko potrebnu modernizaciju u svoju državu, Kim Jong-un modernizirao je samo vojsku - specifično, njezine kapacitete za kibernetičko ratovanje. UN danas vjeruje kako je Kimova elitna kibernetička vojska od 2014. do danas uspjela ukrasti više od 2 milijarde dolara uz pomoć prevara na internetu, upada u bankovne sustave i provala u burze kriptovaluta.
S tim je novcem započeo niz testiranja balističkih projektila kojima je 2017. privukao pažnju tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa - što mu je i bio glavni cilj. Trump se upustio u pregovore s Kimom, koji je završio na naslovnicama svjetskih medija, no od nuklearnog sporazuma na kraju nije bilo ništa. Kada je Trump izgubio izbore, Kim se vratio svojoj staroj strategiji kako bi povratio ugled na domaćem planu i preispitao svoju nuklearnu strategiju.
Reakcija Amerike
"Ovako to izgleda u praksi", piše Jean Lee. "Sjeverna Koreja testira balističke projektile. Sjedinjene Države pritišću Vijeće sigurnosti UN-a da to osude ili uvedu sankcije protiv Pjongjanga zbog izvođenja zabranjenih aktivnosti. Sjeverna Koreja optužuje Washington za neprijateljsko ponašanje, i tvrdi da joj oružje treba za samoobranu. Potom provodi još testiranja, a njezini znanstvenici usavršavaju svoju tehnologiju balističkih projektila."
Taj se scenarij sad ponavlja, s ključnom razlikom - predsjednik Joe Biden odbija se uvući u nove tenzije sa Sjevernom Korejom i njegova administracija samo uporno ponavlja kako su "otvoreni za pregovore bez ikakvih preduvjeta". Pjongjang za sada odbija sve pozive.
Iako se radi o odličnom potezu, koji uskraćuje Kimu pažnju i reakciju koju želi postići, sjevernokorejski projektili svejedno podižu tenzije u regiji. Pojedini glasovi u Južnoj Koreji, koja je upravo izabrala konzervativca agresivnog spram Sjeverne Koreje na predsjedničkim izborima, pozivaju na nabavku vlastitog nuklearnog oružja.
Svježe se oružje oštri i u Japanu, gdje su sve glasniji pozivi na jačanje vlastite vojske kako u obrani tako i u napadu, dok bivši premijer Shinzo Abe izjavljuje kako bi Sjedinjene Države trebale postaviti i dio svojeg nuklearnog arsenala na japanske otoke, kao što to čine i u pojedinim NATO članicama. Svi ti novi momenti prijete započeti utrku u naoružanju u sjeveroistočnoj Aziji.
"Možda izgleda kao da gospodin Kim ne želi razgovarati", piše Lee. "Ali moje mi iskustvo govori suprotno. Cilj ovih testova je natjerati Sjedinjene Države da reagiraju, te da mu u konačnici plate kako ne bi koristio ta oružja."
Lee u konačnici upozorava kako je cijeli svijet na neko vrijeme zanemario Kim Jong-una dok je bio tiho. "Najnoviji niz testiranja trebao bi nam služiti kao uzbuna: Nikad se ne isplati zaboraviti na Sjevernu Koreju," piše Lee.