Što se zapravo zna o novim sojevima korone? BBC: Oprez je opravdan, ali nema znanstvenih dokaza da su opasniji

S novim inačicama koronavirusa koje su se pojavile u nekoliko zemalja svijeta, postavljaju se i nova pitanja. Znanstvenici hitno proučavaju mutacije virusa kako bi razumjeli kakvu prijetnju predstavljaju i jesu li uopće tolika prijetnja kakav se stječe dojam. Ovo su odgovori na neka bitna pitanja koja se trenutno tiču koronavirusa, a koja je priredio BBC.

Koliko sojeva virusa postoji?

Trenutno postoje tisuće različitih sojeva koronavirusa u optjecaju. No, stručnjaci su zabrinuti zbog tri soja virusa. Prvi je postao dominantan u većem djelu Velike Britanije i proširio se na više od 50 drugih zemalja. Južnoafrički soj je drugi i pronađen je u najmanje 20 drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju. Treći soj koji brine stručnjake je onaj iz Brazila. Nije neočekivano da su se razvile nove inačice jer svi virusi mutiraju dok stvaraju nove kopije koje bi se trebale lakše širiti.

Jesu li novi sojevi opasniji?

Ne postoje znanstveni dokazi da bilo koji soj virusa izaziva ozbiljnije simptome za veliku većinu ljudi. Kao i kod izvorne verzije, rizik je najveći za osobe starije životne dobi ili za one s prijašnjim zdravstvenim problemima.

Za novi britanski soj virusa, poznatiji kao B.1.1.7, postoje neka istraživanja koja sugeriraju da bi mutacija mogla biti povezana s 30% većim rizikom od smrti. No, te indicije zasad su vrlo slabe te je potrebno više studija koje bi ih potvrdile. Dapače, znanstvenici su izrazili iznenađenje što je s tim postotkom u javnost uopće izašao britanski premijer Boris Johnson. Mjere poput pranja ruku, udaljavanja od drugih ljudi i nošenja zaštitnih maski i dalje se preporučuju za sprečavanje infekcija, a važno je biti još više na oprezu budući da postoje dokazi da se nove inačice brže šire.

O kakvoj mutaciji virusa se radi?

Sojevi virusa u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi i Brazilu mogli bi biti puno zarazniji od ranijih verzija. Kod sve tri inačice virusa došlo je do promjene u dijelu virusa, 'proteinu spike' (proteinu S), koji se veže za ljudske stanice. Zbog toga je nova inačica zaraznija, iako je upitno u kojoj mjeri. Neki stručnjaci smatraju da je soj koji je u Velikoj Britaniji prvi put zabilježen u Kentu u rujnu prošle godine i do 70 posto zarazniji. No, najnovije istraživanje britanske državne agencije Public Health England sugerira da je novi soj zarazniji za 30 do 50 posto.

U južnoafričkom soju koji se pojavio u listopadu postoje značajnije promjene u proteinu S. Osim mutacije koju ima britanski soj, ova verzija ima još dvije koje bi mogle ometati učinkovitost cjepiva. Jedna od njih može pomoći virusu da napadne antitijela, što sugeriraju neka istraživanja. Brazilski soj koji se pojavio u srpnju ima tri ključne mutacije u S proteinu koje su slične južnoafričkom.

Hoće li cjepivo biti djelotvorno protiv novih sojeva?

U tijeku su istraživanja kako bi se to provjerilo, a neki rani rezultati sugeriraju da Pfizerovo cjepivo štiti i od novog britanskog soja virusa. Slično tvrde i u američkoj tvrtki Moderna. Trenutna cjepiva napravljena su prema ranijim inačicama virusa, ali znanstvenici vjeruju da bi trebala djelovati i protiv novih. Cjepivo je napravljeno tako da napada tijelo nekoliko dijelova virusa, a ne samo S protein.

Stručnjaci potvrđuju da će se cjepiva redizajnirati i doraditi budući da se očekuju novi sojevi koji će se pojaviti u budućnosti. Kao i kod virusa gripe koji se pregledava svake godine kako bi se utvrdile promjene, slično bi se moglo dogoditi i s koronavirusom. Znanstvenici će redovito proučavati sve nove promjene.