ANALIZA

ŠTO SE ZAPRAVO DOGAĐA U VENEZUELI: IMA LI OPORBA DOISTA SNAGE ZBACITI MADURA S VLASTI Evo zašto vojska ipak neće tako lako prijeći na stranu Guaida

Nitko ne zna kome su doista naklonjene pojedine vojne jedinice, a to je u ovom trenutku presudno pitanje
 REUTERS

“Venezuela je u kritičnom trenutku”, rekao je španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. A ako itko u Europi ima jasnu sliku događaja u ovoj kaotičnoj, naftom najbogatijoj zemlji na svijetu, onda je to Madrid. No, Borrell, izuzetno ozbiljan i racionalan političar, za španjolsku je agenciju EFE rekao i sljedeće: “Nije jasno kojoj su strani naklonjene pojedine vojne jedinice”. I to je u ovom trenutku presudno pitanje. A nije nevažan ni naslov vijesti EFE-a: “Čuju se pucnjevi u blizini zrakoplovne baze u Caracasu, ali bez sukoba”.

Juan Guaidó, samoproglašeni predsjednik Venezuele, kojeg su priznali SAD i brojne članice EU, pa i Hrvatska, tri i pol se mjeseca muči nastojeći srušiti vlast predsjednika Nicolasa Madura. Pozivao je vojsku da mu se pridruži i ranije, otvarao je kanale komunikacije prema Moskvi i Pekingu, jamčio im da će sva njihova ulaganja ostati nedirnuta, da će im svi interesi biti zaštićeni, ali ništa nije upalilo.

Venezuela je ostala pod Madurovom kontrolom. Indikativno je da su Wall Street Journal i Washington Post vijest o pobuni držali kao jednu od običnih vijesti. U trenutku dok pišemo ovaj tekst WSJ objavljuje kao prijelomnu vijest novu odluku Warrena Buffetta o ulaganju. A vijest o Venezueli je naslovljena: “Guaidó kaže da ima podršku vojske”.

Protumadurovska je scena dobila snažan zamah pojavom Leopolda Lópeza na ulicama. Riječ je o utjecajnom opozicijskom lideru koji je dulje vrijeme bio “izvan igre” i to bi mogao biti važan trenutak u mogućem rješavanju venezuelanske krize. Ali, ključevi konačnog rješenja su u rukama vojske. Pokojni Hugo Chavez, časnik, shvatio je da je iranski režim siguran jer je Revolucionarnoj gardi dao udio u ekonomiji.

I to značajan udio. Pa pitanje opstanka režima nije više samo pitanje promjene zapovjednika, dakle pitanje lojalnosti i ideologije: onaj novi bi mogao vojsku lišiti unosnih poslova. I tako vojska postaje postojana kao klisurina u obrani vlasti. Tako i u Venezueli, jer brani svoje bankovne račune. A tu ne igra ideologija.

Ako se Guaidó preračunao - kao više puta do sada - tada bi ovo mogao biti njegov težak poraz. Iz brojnih su analitičkih instituta proteklih tjedana izlazili dokumenti koji su ozbiljno dovodili u pitanje njegovu sposobnost da sruši vlast. Bilo je i onih koji su otvoreno napadali washingtonsku administraciju navodeći da se kladila na pogrešnog igrača. Pa bi to onda išlo i Europu. I ne bi to bio prvi slučaj: 2012. godine sav je zapadni svijet sirijskog predsjednika Bašara al-Asada proglasio bivšim. Danas on pod svojom kontrolom ima dvije trećine Sirije.

Asad je cijelo vrijeme imao neupitnu podršku Vladimira Putina. Kao i Maduro. U Moskvi je održana sjednica Vijeća nacionalne sigurnosti. I u Pekingu pozorno prate što se događa. John Bolton, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, rado bi bombardirao Madura. Ali blizu njega su i ruski vojnici. Prijetnja je prevelika.

Jonathan Marcus, diplomatski dopisnik BBC-a, procjenjuje: “Za Guaidóa su ulozi ogromni. Ovo je možda najdramatičniji trenutak u trenutnoj političkoj sagi Venezuele”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:20