1. Zašto je Ukrajina jedinstvena i važna?
Nacija od 45 milijuna ljudi razdvaja Rusiju i EU. Nakon raspada SSSR-a, čija je bila članica, Ukrajina je postala samostalna zemlja, no zbog svog položaja je pijun bitan i Zapadu i Rusiji. Zapad 20 godina radi na vezama s Ukrajinom kako bi se uspostavila demokracija i poboljšao životni standard. Odluku da se zaustavi približavanje Uniji Zapad smatra pritiskom Rusije, što Moskva negira. Mnogi ističu da okretanje Rusiji šteti Ukrajini.
2. Zašto su Rusija i EU ključni u prosvjedima?
Zato što su prosvjedi djelomično posljedica tenzija između Istoka i Zapada. Proeuropska struja jača je u zapadnom dijelu zemlje, a istočni je sklon Rusiji. Prosvjedi su počeli odbijanjem vlade da potpiše sporazum o približavanju Europi. Ukrajini očajnički treba financijska podrška, a predsjednik Viktor Janukovič je sugerirao kako postoji pritisak s ruske strane u tom smislu koji ne dopušta da se kreće prema EU. Drugi razlog je Julija Timošenko, jedna od liderica Narančaste revolucije 2004. kojom je Janukovič svrgnut. Timošenko je u zatvoru i EU traži njeno puštanje.
3. Što je s ustavnom reformom?
Sukob nije samo pitanje novčane pomoći ili bližih veza s EU. U središtu je i pitanje političke moći. Opozicija poziva i na svrgavanje Janukoviča. Traže se ustavne promjene te da više moći bude u rukama parlamenta, a manje u rukama predsjednika.
4. Zašto je kriza eskalirala?
Janukovič je u Moskvi dogovorio otkup 15 milijardi dolara vrijednog ukrajinskog duga i rezanje cijena plina za Ukrajinu. To je uznemirilo prosvjednike, no ulje na vatru dolio je novi zakon iz siječnja, koji ograničava prosvjede. U jednom se trenutku ipak činilo da sve ide prema mirnom rješenju, no onda je vlada odbila amandmane koji bi ograničili predsjednikove ovlasti i vratila Ustav na stanje manje-više kao prije 2004. godine. Počeli su novi sukobi na ulicama.
5. Tko je opozicija i tko su im lideri?
Riječ je o koaliciji koja se protivi Janukoviču. Najpoznatiji predstavnik je Vitalij Kličko, bivši svjetski prvak u boksu i šef stranke Demokratski savez za reforme. Arsenij Jacenjuk vodi stranku Domovina. Oleg Tjagnibok je vođa stranke Sloboda. Janukovič im je većini ponudio mjesta u vladi, ponudio je također da opozicijski odbor nadgleda promjene Ustava, ali oni su to odbili. “Narod odlučuje tko su vođe, a ne vi”, napisao je tada Jacenjuk.
6. Kakve posljedice kriza ima izvan Ukrajine?
U veljači su sva svjetla trebala biti okrenuta prema Sočiju i domaćinu Olimpijskih igara Putinu, no Ukrajina je zauzela svjetske naslovnice.
Otkriveno je i neslaganje među inozemnim saveznicima prosvjednika. Tako je procurio prisluškivani telefonski razgovor u kojem američki diplomati tvrde da EU ne pritišće dovoljno Janukoviča, uz komentar “je... EU”. “Komentira se kako je Kličko ‘glavna njuška’ opozicije, ali je preneiskusan za mjesto u vladi.” Angela Merkel je izjavila da su takve opaske nedopustive.
7. Što slijedi?
Opozicija i vlada pregovaraju već tjednima. Glavni međunarodni diplomati uključeni su u rješavanje krize. No, situacija se pogoršava.
Pitanje je koliko će daleko to otići. Koje će mehanizme koristiti vlada kako bi ugušila disidentske zahtjeve? Mogu li vlada i/ili prosvjednici pristati na ustupke kako bi se kriza mirno riješila?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....