Stanje u BiH nikad napetije, Dodik dolijeva ulje na vatru, a opasnu politiku podržava i Rusija

Stanje u Bosni i Hercegovini se intenzivira, rekao bi lik u izvanrednom mađarskom filmu "Krunski svjedok". Situacija u susjedinoj zemlji sve je napetija, a novi visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a upozorava da se zemlja suočava s "najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju".

Dodaje da je BiH u "neposrednoj opasnosti od raspada te da postoji vrlo realna mogućnost povratka sukoba", odnosno da ponovno bukne rat. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik, nakon što su se Sjedinjenje Države angažirale da konačno riješe situaciju u BiH kako bi ta država profunkcionirala i prestala biti faktor nestabilnosti u regiji, odlučio je zaoštriti situaciju jer mu polako izmiče tlo pod nogama.

Njegovu destruktivnu politiku podržava Rusija kojoj nova američka i bruxelleska inicijativa ne odgovara jer, u slučaju da "prođe", Moskva bi mogla biti trajno "izbačena" s ovih prostora, a BiH bi bio otvoren put u NATO i EU, što je za Ruse noćna mora. Oni se baš oslanjaju na Dodika kako bi spriječili bosanskohercegovačke euroatlantske težnje. Rusija je također krenula u ofenzivu kako bi spriječila američko-europsku inicijativu sređivanja BiH. Moskva je objavila da je "uznemirena nepovoljnim tendencijama razvoja događaja u BiH", a rusko ministarstvo vanjskih poslova poziva na "zaustavljanje destruktivnog miješanja iz inozemstva u unutarnje poslove BiH" te posebno ističe "antidaytonski karakter politike koja demonizira srpski narod u BiH".

Tu politiku, po Kremlju, "provode određeni unutarbosanski i inozemni krugovi". Iz Kremlja su objavili da će u Vijeću sigurnosti UN-a blokirati produljenje europske misije EUFOR u BiH ako se ne ukine mjesto visokog međunarodnog predstavnika. Rusija se protivi Christianu Schmidtu i smatra ga nepotrebnim jer sprječava suverenitet BiH i pretvara je u protektorat Zapada. Prije nekoliko mjeseci pokušala je s Kinom onemogućiti Schmidta da počne raditi, no 1. kolovoza on je ipak stupio na dužnost. Vladimir Putin najavljuje da će na sutrašnjoj raspravi VS-a UN-a Rusija uložiti veto na imenovanje Christiana Schmidta te onemogućiti produljenje kontingenta EUFOR-a ako iz izvješća o stanju u BiH ne bude izbačeno njegovo ime.

Marija Zaharova rekla je nedavno da njegovo imenovanje "podriva proces mirnog rješenje za BiH", a Moskva smatra da je to protivno Daytonu i ugrožava realizaciju tog sporazuma. Ruski prokremaljski analitičar Oleg Havič, pozivajući se na sugovornike u Banjoj Luci, kaže da je u BiH situacija vrlo složena jer "muslimani zazivaju novi rat, a Srbi predlažu mirni razlaz BiH".

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ohrabren najavama ruskog veta kaže da u Vijeću sigurnosti neće biti usvojen izvještaj Christiana Schmidta o situaciji u BiH jer je riječ o "propagandnom pamfletu koji je napisan u korist muslimana, a vrvi od izmišljotina, podmetanja krivnje i nedorečenosti". Prema Dodiku, Schmidt je postao sluga bošnjačkog nacionalizma koji vri od mržnje prema drugima. Najavio je da će Republika Srpska u sljedećih šest mjeseci "pripremiti normativni okvir za vraćanje nadležnosti koje pripadaju BiH u oblasti obrane, indirektnih poreza i pravosuđa".

Dodik ne odustaje od svoje ideji o stvaranju Vojske RS-a, iako ga je nedavno Aleksandar Vučić upozorio da to ne radi jer je time i Srbija izložena velikom pritisku. Podsjetimo da je Bidenov izaslanik Matthew Palmer bio na Balkanu te poslao poruku da se BiH mora normalizirati, prvo putem sređivanja odnosa Hrvata i Bošnjaka, a potom i sa Srbima. Sredinom studenoga ponovno će Sarajevo (možda i Zagreb) posjetiti izaslanica EU-a Angelina Eichhorst te Matthew Palmer kakao bi potvrdili svoja stajališta sa zadnjeg putovanja.

Milorad Dodik je nedavno bio i u Zagrebu kod Zorana Milanovića, ali politika oslanjanja na Dodika, kao glavnog destruktivnog igrača u BiH te vezivanje politike i savezništvo bosanskohercegovačkih Hrvata s njim, ravno je samoubilačkom potezu, pogotovo nakon američkog angažmana.

Dodik je remetilački faktor koji stalno zaziva rušenje BiH kao jedinstvene države pa nije jasno što želi Zagreb oslanjanjem na njega!? Profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu Žarko Korać smatra da odcjepljenje RS ne može doći kao dogovor tri naroda, kao ni većine međunarodne zajednice, čak i najvažnijih sila. Korać kaže da bi Zagreb to teško prihvatio, "a svi znamo koliki utjecaj imaju na Hrvate u BiH".

- Moj je dojam da je i Aleksandar Vučić svjestan koliko je za BiH i stabilnost u regiji ovo rizično pitanje i nisam siguran da bi on to mogao podržati. Smatram da je potreban veći pritisak Beograda da se Dodik zaustavi jer već je izgubio dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS - izjavio je Korać za portal voice.ba.

Ni kod Bošnjaka nije sve jednostavno pa je lider SDA Bakir Izetbegović otišao u Istanbul čuti mišljenje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, pogotovo o prijedlogu izmjene izbornog zakona koji je među Bošnjacima protumačen kao izlazak u susret Hrvatima, odnosno HDZ-u BiH te Draganu Čoviću. Predstavnici triju naroda su oprezni jer prijedlozi koji su na stolu mogu ugroziti njihovo dosadašnje neprikosnoveno predstavljanje "svojih" naroda.

No, jačanjem BiH kao djelotvorne države ubrzat će i njezino približavanje NATO-u i EU, iako je to glavna stavka koju Moskva želi spriječiti, pa i po cijenu (ne)izravne podrške Dodikovim planovima.