Rumen Radev, bugarski predsjednik, najavio je da će njegova zemlja možda preispitati podršku Srbiji na putu prema Europskoj uniji zbog toga kako Beograd tretira bugarsku manjinu u zemlji.
Analitičari su podijeljeni oko toga kako bi se taj “bugarski nož u leđa Srbiji” mogao dogoditi. Jedni smatraju da je prijetnja retorička, drugi pak da nije isključeno da se to i dogodi.
No, Radev nije samo prijetio, naveo je i uvjete koji će utjecati na donošenje odluke.
- Glavni kriterij po kome ćemo suditi i davati podršku napretku zemalja Zapadnog Balkana jest upravo položaj naših sunarodnjaka u svakoj zemlji - uslovi za ekonomski i društveni razvoj i, prije svega, njihova sposobnost da brane svoj nacionalni identitet, jezik, kultura i povijesno pamćenje", objasnio je Radev.
Vanjskoopolitički analitičar Boško Jakšić za Blic je komentirao ovu izjavu te ju dovodi u vezu sa nedavnim događanjima u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija oko Rezolucije o Srebrenici.
- Ovo je odgovor na kritike Beograda povodom glasanja Sofije. Ponavlja se povijest, da se uvijek pojavi neka članica EU koja može da ucjenjivati - napominje Jakšić.
- Ne treba gubiti iz vida da je Bugarska, uprkos nominalnoj podršci proširenja EU na Zapadni Balkan, svoju poziciju veto igrača već nastojala iskoristiti za ostvarenje vlastitih nacionalnih interesa, čak i kada je to išlo na uštrb širih interesa Unije. Taj princip je najdirektnije primjenjen u još uvijek aktualnom blokiranju pristupnog procesa Sjeverne Makedonije, a ja ne bih bio iznenađen da i napredak Srbije prema EU u jednom trenutku bude stopiran bugarskim vetom - smatra Saša Mitrović, istraživač Centra za europske politike, koji je nedavno službeno boravio u Bugarskoj.