VEZA S NACISTIMA

SRAMOTNA ISTINA OHUGO BOSSU Russell Brandizbačen sa zabave jer je optužiodizajnera za pomaganje Hitleru

'Ako znate išta o povijesti i modi, onda znate da je Hugo Boss kreirao nacističke uniforme'
 AFP

Britanski komičar Russell Brand izbačen je sa zabave u Londonu koju je sponzorirao Hugo Boss. Atmosfera se pokvarila kad je s pozornice okupljenim manekenkama, sportašima, političarima poručio: „Ako znate išta o povijesti i modi, onda znate da je Hugo Boss kreirao nacističke uniforme“, a potom je dodao „No, izgledali su j..... fantastično, dok su ubijali ljude zbog religije i seksualne orijentacije.“, piše Daily Mail.

Britanski mediji brzo su u arhivi pronašli fotografije nastale prošle veljače na kojima i sam Brand nosi Hugo Boss odijelo.

Iz Hugo Bossa nisu komentirali incident, no nema sumnje da im je prisjelo sponzorstvo koje su platili 250 000 funti, a zauzvrat dobili samo loš publicitet i to da se u javnosti još jednom raspravlja o vezi nacista i slavnog kreatora.

Iako je veza Huga Bossa i nacista poznata, nije točno da je on kreirao nacističke uniforme. Po zlu poznate crne SS uniforme nastale su 1932., a osmislio ih je dizajner i SS-ovac Karl Diebitsch koji je na njima radio zajedno s grafičkim dizajnerom Walterom Heckom. Nijedan od njih dvojice nije radio za Hugo Boss. Što će reći Hugo Boss nije kreirao nacističku uniformu, ali ih je proizvodio.

Hugo Boss. Nakon rata je kažnjen kao pobornik nacizma. Umro je 1948.

Boss je rođen 1885., roditelji su mu bili trgovci, vlasnici dućana odjećom u gradiću Metzingenu, 30-ak kilometara južno od Stuttgarta. Poslije prvog svjetskog rata, 1924., otvara tvornicu odjeće. Nije tu bilo dizajnerske odjeće, već kišni ogrtači, funkcionalni sportski komadi... Među Bossovim klijentima bio je i Rudolf Born, on mu je dao da proizvodi smeđe košulje za Nacionalsocijalističku Stranku čiji će članovi kasnije postati poznati kako nacisti.

Kasnih 1920.-ih Nacionalsocijalistička stranka bila je dobar klijent.

Boss je radio uniforme i za mnoge druge, uključujući poštu i policiju, industrijalac je bio sretan zbog svakog novog ugovora koji mu je donosio dobru zaradu.

No, 1. travnja 1931. se priključuje Nacionalsocijalističkoj stranci, dobiva člansku iskaznicu broj 508 889.

Boss se nacistima priključio prije iz pragmatičnih, utilitarističkih, negoli ideoloških razloga. Knjižica stranke mu je omogućavala da lakše dolazi do ugovora. Bio je uvjeren da je Hitler jedini političar koji je mogao izvesti Njemačku iz ekonomskog kraha.

Do 1933. proizvodi odjeću i za Hitlerjugend, njemačku nacionalsocijalističku organizaciju mladeži, koju je 1926. osnovala nacionalsocijalistička stranka. Boss šije i za Hitlerove crnokošuljaše, paramilitarno krilo stranke. 1940.-te proizvodi milijun odijela, no daleko od toga da je bio glavni proizvođač. Upošljavao je 250 radnika, što znači da je imao srednje veliku kompaniju.

U njegovoj tvornici prisilno su radili i ljudi dovedeni iz okupiranih zemalja, među njima i 40 političkih zatočenika iz Francuske.

Poljak Jan Kondak, doveden je kao 17-godišnjak i prisiljen raditi za Bossa od 1942. do 1945. „U barakama je bilo ušiju i buha.“, kaže, prisjećajući se gladi, malih porcija hrane i dugih radnih dana. Za vrijeme zračnih napada nije im bilo dopušteno otići u sklonište, nisu smjeli prekidati proizvodnju.

Elizabeta Kubala-Bem pamti kako ju je Gestapo odveo iz rodne Poljske i kao 19-godišnjakinju poslao u Bossovu tvornicu. „Onaj tko se razbolio sam se morao brinuti o sebi, doktoru nas nisu vodili, čak ni djecu, niti trudnice.“

Poljakinja Josefa Gisterek za Bossa je bila prisiljena raditi od listopada 1941.

Uspjela je pobjeći, no uhitio ju je Gestapo i poslao u Auschwitz te Buchenwald.

Kad je Boss saznao gdje je upotrijebio je veze ne bi li je vratio u Metzingen. Nije sasvim jasno zašto ju je spasio. No, po povratku u tvornicu nadzornici su je neumoljivo iscrpljivali poslom, na koncu je doživjela slom. Dobila je tri slobodna mjeseca i dopuštenje da potraži liječničku pomoć. No, početkom srpnja 1943. otrovala se plinom.

Po završetku rata Boss je kao nacistički sljedbenikom platio kaznu od 100 000 maraka, izgubio je biračko pravo. Umro je 1948. No, kompanija je opstala...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 17:15