IZA KULISA AKCIJE

Špijunska pozadina potapanja Moskve? Američki avion ‘sakrio se‘ na nebu i locirao metu

Prema pisanju The Timesa, Boeing P8 Poseidon letio je iznad Crnog mora uoči napada na krstaricu i Ukrajincima dao podatke o lokaciji

Raketna krstarica Moskva i američki avion Boeing Poseidon P-8

 Profimedia/Twitter

Američki zrakoplov patrolirao je Crnim morem nekoliko sati prije nego što je krstarica Moskva pogođena ukrajinskim projektilima, prenosi The Times. Boeing P8 Poseidon bio je u krugu oko 160 kilometara od krstarice Moskva, zapovjednog broda ruske Crnomorske flote, na dan kada je pretrpjela katastrofalnu štetu te na kraju potonula pri tegljenju, prenosi The Times.

Spekulira se da su stotine mornara poginule kada je brod, navodno, pogođen najmanje jednom ukrajinskom protubrodskom raketom Neptun. Ukrajina je tvrdila da je ispalila dva projektila Neptun na ruski ratni brod koji je patrolirao južno od Odese.

Rusija, pak, inzistira da je na brodu došlo do požara i eksplozije streljiva te da je to uzrokovalo havariju, a kasnije su objavljene ruske video snimke koje navodno prikazuju posadu Moskve, no mnogi su zapadni mediji i stručnjaci doveli u pitanje autentičnost snimke, odnosno radi li se doista o pripadnicima posade potonulog broda.

Najsofisticiraniji sustav za lociranje

P8, čija je vrijednost oko 330 milijuna funti, najsofisticiraniji je zrakoplov za lociranje i lov na podmornice te praćenje ratnih brodova u američkom arsenalu. Može iznad vode ispustiti male plutajuće potrošne sonarne sustave, koji provode podvodno akustičko istraživanje kako bi detektirao neprijateljska plovila.

Američka je mornarica zapravo, kako prenosi Daily Mail izvještaj The Timesa, koristila taj svoj novi pomorski zrakoplov za nadzor da bi pružila ukrajinskim snagama točne podatke za ciljanje kako bi potopili rusku krstaricu. Prema The Timesu, američki zrakoplov P-8 Poseidon pratio je Moskvu nekoliko sati prije nego što je napadnuta te je ukrajinskoj vojsci dostavio njezinu lokaciju.

image

Snimka za koju se pretpostavlja da prikazuje teško oštećenu krstaricu Moskva

Osinttechnical/Twitter

Ova letjelica tvrtke Boeing temelji se na mlaznom zrakoplovu Boeing 737-800 koji se naširoko koristi u civilnom zrakoplovstvu. Međutim, umjesto putnika, Poseidon je prepun najsuvremenije opreme za nadzor, koja može pratiti površinska plovila i podmornice na udaljenostima većim od 160 kilometara.

Od početka invazije na Ukrajinu, niz NATO-ovih nadzornih platformi i bespilotnih letjelica nadzire rusko kretanje od poljske obale duž ukrajinske granice sve do Crnog mora.

Prema The Timesu, P-8 je poletio iz Italije i stacionirao se na rumunjskoj obali Crnog mora, gdje je nastojao locirati položaj plovila ruske Crnomorske flote. P-8 je, kako navodi Times, napustio američku mornaričku zračnu postaju Sigonella na Siciliji 13. travnja, nekoliko sati prije napada.

Skriven tri sata

Prije nego što je zrakoplov stigao do obale Crnog mora, Poseidon je isključio svoje sustave pretrage te ga se više nije moglo pratiti na internetu. Zrakoplov je bio 'skriven' gotovo tri sata prije nego što ga se ponovno moglo uočiti na internetskoj stranici za praćenje letova FlightRadar24.

Analitičarka zrakoplovnih podataka Amelia Smith rekla je za The Times kako je na dan napada bilo više američkih zrakoplova koji su pokrivali obalu Crnog mora.

image

Snimka za koju se pretpostavlja da prikazuje teško oštećenu krstaricu Moskva

Osinttechnical/Twitter

No, američka mornarica odbila je potvrditi jesu li pomogli Ukrajini u napadu pružanjem obavještajnih podataka. "U skladu s našom potporom istočnom krilu NATO-a, provodili smo ograničene zračne patrole uz obalu Rumunjske. Ali nećemo govoriti o detaljima operativne prirode", rekao je jedan izvor iz sustava obrane.

Moskva je bila glavna radarska platforma ruske Crnomorske flote, između ostaloga opremljena i raketama zemlja-zrak protuzračnog sustava S-300. Krstarica je potonula dok su je tegljači pokušavali odvući natrag na Krim na popravak.

Smanjena vjerojatnost amfibijskog napada na Odesu

Neptun je protubrodska raketa koju je nedavno razvila Ukrajina i koja se temelji na ranijem sovjetskom dizajnu. Lanseri su postavljeni na kamione stacionirane u blizini obale, a prema Washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, projektili mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti do 440 kilometara, što bi i Moskvu dovelo u domet, ovisno o tome s koje lokacije su projektili ispaljeni.

Potonuće krstarice Moskva na kojoj je bilo više od 500 članova posade dramatično je smanjilo vjerojatnost amfibijskog napada na Odesu i zadalo udarac ruskim sposobnostima i namjerama u Crnom moru.

NATO-ovi špijunski avioni Rusima onemogućuju efekt iznenađenja

Ukrajina, razumljivo, i dalje traži više, primjerice borbene zrakoplove te sustave protuzračne obrane, kako one iz sovjetskog arsenala tako i novo NATO-ovo naoružanje. Problem je, navodi portal Politico, što vojna skladišta članica Saveza na istoku nisu više ispunjena oružjem iz sovjetskog doba. Zbog ruske prijetnje Slovačka traži da joj se u zamjenu za Kijevu isporučen sustav S-300 osigura zaštita američkim sustavima Patriot, što je i dobila (Poljska je bila spremna poslati Ukrajini zrakoplove MiG-29, ali traži u zamjenu američke F-16).

To, jasno, nije dovoljno za ostvarenje određene ravnoteže u zračnoj bitki u kojoj je Rusija premoćna. Kad je riječ o modernim oružanim sustavima koje koriste članice NATO-a, ukrajinska vojska nije upućena u njihovo korištenje i sada, u jeku rata, nema dovoljno vremena da ih se uvježba. Iako određeni procesi u tom smjeru teku u nekima od zemalja članica NATO-a, a s tim se povezuje i nedavni napad na Lavov, prvi u kojem je bilo civilnih žrtava. Posebna je vrijednost gotovo simultana dostava podataka o pokretima ruskih trupa koje osiguravaju NATO-ovi izviđački zrakoplovi koji su neprestano u zraku na granicama istočnih članica i sateliti. I tako onemogućavaju agresoru efekt iznenađenja i daju ukrajinskim snagama prostor za pripremu operacija na pozicijama gdje su okupatori najslabiji i najmanje spremni. Za što je posebno važna mobilnost koju pružaju oklopni transporteri.

Navedeni izvori naglašavaju da se Rusija suočava s problemom popunjavanja jedinica ljudstvom. Rusija i dalje živi u mirnodopskom režimu, što podrazumijeva da nema mobilizacije. I to bi, navode, mogao biti velik problem u operaciji. Ukrajinske snage su na području Donbasa, kad je riječ o izravnoj borbi, vjerojatno i najbolje što ta vojska ima jer su na pozicijama još od sukoba 2015. godine. Dodatna je prednost što ukrajinske jedinice dobro poznaju teren, pa im to dodatno olakšava obranu. Ruske snage imaju u redovima i lokalno stanovništvo, ali zapovjedni je sustav došao iz Rusije. (Željko Trkanjec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. travanj 2024 22:30