U utorak u ranojutarnjim satima ruski su istražitelji s uhidbenim nalogom pokucali na vrata najvišeg ruskog dužnosnika od pada SSSR-a - ministra gospodarskog razvoja Alekseja Uljukajeva.
U optužnici Istražnog odbora Rusije, svojevrsnog USKOK-a, stoji da je prijetnjama iznudio dva milijuna dolara mita od najjače ruske državne naftne tvrtke Rosnjeft. Ako se optužba pokaže točnom, mogao bi dobiti 15 godina zatvora.
Putin u tijeku
Ruski predsjednik Vladimir Putin, rekli su za medije izvori u Kremlju, bio je cijelo vrijeme upoznat s tijekom 'operacije Uljukajev' koji je, kako pišu moskovske novine, obrađivan oko godinu dana. Uhićenje je, navode, izvršeno u sklopu borbe protiv korupcije, koja je uzela maha, te je dokaz da su u Rusiji svi jednaki pred zakonom. Uljukajev je pravi "kapitalac", ne toliko po sredstvima koja je uzeo, nego po funkciji i kremaljskoj poziciji. Njegovo uhićenje izazvalo je veliko iznenađenje u Rusiji pa je, primjerice, šef Ruske udruge poslodavaca Aleksandar Šohin izrazio nadu da će optužnica pasti, a zamjenik direktora Narodne banke, Sergej Švecov, nazvao uhićenje apsurdnim.
No, je li uhićenje Uljukajeva tek najavljena borba protiv korupcije ili iza toga stoje unutarkremaljske intrige, pitaju se mediji u Moskvi. U čemu je stvar? Uljukajev je bio upleten u Rosnjeftovu kupnju naftne kompanije Bašnjeft. U uhićenje je, piše moskovska Novaja gazeta, involviran šef službe sigurnosti te naftne kompanije Oleg Feoktistov koji je do dolaska na tu dužnost (očito u vrijeme kad je počela obrada Uljukajeva) bio načelnik Unutarnje kontrole i sigurnosti FSB-a.
Prema optužnici, Uljukajev je zatražio od Rosnjefta, kojemu je bilo jako stalo da kupi dionice Bašnjefta (naime, i sam Rosnjeft ide u proces privatizacije dijela dionica pa kupnjom jake kompanije sebi dodatno diže vrijednost), da mu plati kako bi dao pozitivnu ocjenu te akvizicije. Pritom je Uljukajev prijetio i zlorabio svoj ministarski položaj. Naime, Rosnjeft je kupio kontrolni paket dionica Bašnjefta 12. listopada za oko 330 milijuna dolara, i to bez tendera, ali to nije bila jednostavna transakcija. Navodno je u Kremlju postojao određen otpor toj inicijativi. Naime, većinski paket dionica Bašnjefta u svojim je rukama držala tvrtka AFK Sistem Vladimira Jevtušenkova (poznatog po kupnji zemljišta na Mljetu koje nije mogao upisati u svoje vlasništvo). No, otkrilo se da je AFK Sistem za tu kompaniju 2009. godine isplatio pola milijarde manje od ugovorene cijene od 2,5 milijardi dolara. Podigla se prašina te je Jevtušenkov priveden jer je dodatno otkriveno da je organizirao nelegalnu shemu prodaje dionica Bašnjefta, nakon čega je naftna tvrtka prešla u vlasništvo države.
Rašomon oko Uljukajeva tu ne staje. On je još ljetos bio protiv sudjelovanja Rosnjefta u privatizaciji Bašnjefta. I predsjednik Putin je neformalno zabranio tu transakciju na kojoj je inzistirao Igor Sečin, moćni šef Rosnjefta, pa je i Uljukajev početkom rujna rekao da će se Rosnjeftu omogućiti sudjelovanje u tom poslu. Ruski portal Gazeta.ru navodi da je u listopadu Uljukajev napisao ostavku koja bi stupila na snagu nakon prihvaćanja novog proračuna. Radilo se o tome, piše portal, da je Uljukajev ušao u sukob s Ministarstvom financija zbog makroekonomskih prognoza ruskoga gospodarstva. Premijer Dmitrij Medvedev stao je na stranu ministra financija Antona Siluanova. "Uljukajev je bio pogođen takvim raspletom pa nije otišao ni u Soči na važan ekonomski forum", piše Gazeta.ru.
Model reformi
Politolog Valerij Solovej, koji je prije nekoliko dana izazvao uzbunu najavom mogućeg odlaska Putina s vlasti zbog zdravstvenih razloga, kaže kako je uhićenje Uljukajeva zapravo posljedica sukoba i borbe političkih i ekonomskih klanova unutar kremaljske elite. Prema njegovu mišljenju, trenutačno se vodi borba za model reformi koje Rusija mora provesti. Naime, Aleksej Kudrin, ruski financijski mag, ali i čest kritičar Putinove ekonomske politike, unatoč tome radi na liberalnoj reformi. No, kako kaže Solovej, razrađuje se i alternativna reforma koju on naziva "umjereno dirigiranom", a podržavaju je tzv. kremaljski siloviki (sigurnjaci, pripadnici obavještajnih službi) te kremaljski naftni lobi (tu strukturu predvodi Igor Sečin, jedan od najbližih Putinovih ljudi). Ta je struktura bliska Putinu, iako je i Kudrin, kažu, čovjek koji bez kucanja može k ruskom predsjedniku u kabinet.
On je jedan od najzaslužnijih za goleme devizne zalihe od nekoliko stotina milijardi dolara kojima Rusija sada krpa posljedice sankcija i pad cijena nafte. Zbog toga mu Putin gleda kroz prste njegov kritičan, pa i oporbeni ton. Solovej stoga smatra da je Uljukajevljevo uhićenje "preventivni i upozoravajući udarac" liberalnoj struji da ne bi previše poletjela. On vjeruje da novih uhićenja neće biti jer je "poruka jasna".
Jelena Panina iz parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku kaže da je ovo signal "prelaska na novu ekonomsku politiku". Ona smatra pogrešnom politiku da se proračun puni rasprodajom državnog srebra, umjesto da se razvija ekonomska snaga i otvaraju nova radna mjesta. Interesantno je da je baš u utorak objavljeno kako je dodatno oslabljen pad ruskoga gospodarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....