Episkop Srpske pravoslavne crkve Joanikije i još osmoro svećenika te vjerske organizacije pušteni su u subotu rano ujutro iz policijskog pritvora, pola sata prije nego što im je isteklo 72-satno tužilačko zadržavanje.
Oni su uhićeni nakon što su u utorak u Nikšiću organizirali litiju kojoj je prisustvovalo nekoliko tisuća vjernika čime su prekršili mjeru zabrane okupljanja zbog epidemije koronavirusa.
Veliki broj vjernika čekao je u petak navečer na ulicama više crnogorskih gradova odluku osnovnog tužiteljstva u Nikšiću, koje je vijećalo hoće li osloboditi svećenike ili će im produžiti pritvor. Episkopa i svećenike građani su dočekali skandirajući "Ne damo svetinje" i "Ne damo te, vladiko", ali i s cvijećem i bakljama.
Dan nakon njihova uhićenja došlo je do sukoba vjernika i crnogorske policije koja je koristila suzavac i šok bombe kako bi razbila prosvjede u Pljevljima i Nikšiću. Također, jedan od čelnika prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić zaprijetio da će se u Crnoj Gori "oblačiti uniforme" ako episkopu i svećenicima bude produžen pritvor.
Stranke u crnogorskoj vlasti ocijenile su takav stav Mandića, koji je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog organizacije pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, kao njegovu manipulaciju građanima koje svjesno huška na nasilje.
„Mandićeva izjava kojom po tko zna koji put priziva građanski rat u Crnoj Gori sramotna je, neodgovorna i očekivana. Njegove riječi su kontinuitet njegovog političkog djelovanja i terorističkih prijetnji u kojima on, kao i obično, ne pita za cijenu tuđih života“, priopćeno je iz vladajuće Demokratske partije socijalista.
I oporbeni i građanski nastrojeni SDP i URA osudili su ratnohuškačku retoriku Demokratskog fronta, poručivši im da dobivanje nekoliko mandata u parlamentu nije vrijedno pokušaja destabiliziranja Crne Gore.
Crnogorski premijer Duško Marković ranije je u obraćanju javnosti, nakon sukoba policije i prosvjednika, rekao kako se radi o „jednoj gruboj političkoj destrukciji usmjerenoj protiv države i njenih institucija“, te je ustvrdio da je „Crna Gora izložena brutalnom napadu“.
Srpska pravoslavna crkva od početka ove godine dva je puta tjedno organizirala dobro posjećene prosvjedne šetnje u svim gradovima Crne Gore, kojima su se protivili zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji regulira vlasništvo nad crkvenom imovinom. SPC tvrdi da joj crnogorska država tim zakonom želi oteti crkve i manastire, kojih ta vjerska zajednica u Crnoj Gori ima oko 700.
Nakon što je sredinom ožujka crnogorska vlada uvela epidemiološke mjere zbog koronavirusa, SPC je zaustavila litije, ali je istodobno najavila da će nastaviti s prosvjedima nakon što se situacija normalizira.