SLOVENSKA PREMIJERKA 'Od zemlje koja je bila na rubu kraha, Slovenija bilježi prvi rast BDP-a nakon šest godina. Evo što sam napravila...'

Alenka Bratušek je predsjednica slovenske vlade od ožujka prošle godine nakon što je Janez Janša zbog optužbi protukorupcijske komisije morao dati ostavku, a predsjednik tada najveće parlamentarne stranke, Pozitivne Slovenije, Zoran Janković zbog istih razloga nije mogao preuzeti taj položaj. Iako je u jeku predizborne kampanje za prijevremene parlamentarne izbore, koji će se održati 13. srpnja, izdvojila je malo vremena za razgovor za Jutarnji list.

Gospođo Bratušek, preuzeli ste Sloveniju u trenutku kad se nalazila na samom rubu kraha, pred vratima je bila i trojka EK, ECB, MMF. Što vas je potaknulo na tu odluku?

- Imate pravo, država je bila doslovce na koljenima, trojka se spominjala i bilo mi je jasno da se netko mora primiti tog posla. Zapravo nije bilo dvojbe, Miro Cerar je tada dvojio i ja sam odlučila. Ali, trebalo je puno hrabrosti, nije bilo lako.

Nakon samo godinu dana ostvarili ste velike uspjehe, vratili državu u ekonomsku stabilnost. Koje ste to mjere proveli?

- Ključno pitanje bilo je vratiti vjerodostojnost Slovenije na međunarodnom i unutarnjem planu. Odmah smo krenuli u sanaciju bankarskog sustava kako bismo otvorili prostore da mogu pozitivno djelovati na gospodarstvo. Taj smo posao uspješno proveli, a uz to smo se bacili i u borbu sa sivom ekonomijom pa smo u nešto manje od godinu dana samo tom mjerom povećali priljev u državni proračun za 100 milijuna eura. Naše su pozitivne korake prepoznala međunarodna tržišta, pale su kamate za zaduživanje, a i javnost nam je počela vjerovati pa je porasla potrošnja. Sve su te mjere rezultirale promjenom gospodarskih trendova pa se BDP iz faze pada prvi put u šest godina okrenuo u fazu rasta i ove se godine očekuje porast od oko 0,5 posto. Porasla je i građevina, i to za 50 posto, smanjila se nezaposlenost, i to za oko 10.000, a taj se trend nastavlja. Ukratko, sve što sam obećala, ostvarila sam, a nisam niti obećavala ono što sam znala da ne mogu ostvariti. I za sve smo te rezultate dobili pohvale i u Bruxellesu.

Što je, pak, ostalo nedovršeno i čeka sljedeću vladu?

- Prije svega, zdravstvo. Ne bih to zvala reformom, nego modernizacijom sustava, i to je ključno. Recimo, od dopunskog osiguranja i dalje velik dio sredstava ostaje izvan zdravstvenog sustava, a tu su i pitanja javne nabave te dodatnih ušteda. No, napominjem, zauzimam se za javno, svima dostupno i kvalitetno zdravstvo, to je naša prednost koju moramo sačuvati. I zato je potrebna modernizacija. Mirovinski je sustav zasad uređen, održiv do 2020. godine, pa će ga se moći dodatno stabilizirati.

Kako gledate na zahtjeve EU za podizanje dobi za odlazak u mirovinu?

- Tome treba pristupiti s puno pozornosti. Čini mi se da je bitno važnije pitanje koliko dugo je netko uplaćivao u mirovinski sustav od same starosne limitacije. No, o tome treba ozbiljno razgovarati.

Osnovali ste novu stranku, Savezništvo AB (Alenke Bratušek). Zašto takvo ime?

- Činilo mi se da je u ovom kratkom razdoblju prije izbora bilo važno da se ljudi mogu identificirati s osobama vezanim uz stranku. Zato smo zasad i stavili moje inicijale. Kasnije će to bi Savezništvo, za budućnost, za mlade, poruka je da svi moramo raditi zajedno.

Stranka ste lijevog centra.

Mi smo socijalno liberalna stranka koja se prije svega zauzima za opstanak socijalne države, ali uz funkcionirajuće tržišno gospodarstvo. To je temelj našeg programa, snažno gospodarstvo koje onda pruža mogućnosti i očuvanje socijalne države, te naše velike prednosti. I nastavit ćemo raditi sve ovo pozitivno što je moja vlada dosad napravila.

Kakve biste izborne rezultate željeli?

- Očekujem da se u Sloveniji nakon ovih izbora formira čvrsta vlada lijevog centra koja će raditi na svim pozitivnim projektima i raskinuti s nizom loših poteza vlade Janeza Janše, prije svega s tajkunskom privatizacijom. Potrebno je savezništvo koje će moći voditi državu u pravom smjeru.

Kako gledate na Agrokorovu kupnju Mercatora?

- Meni je najvažnije da se novi vlasnik drži svih svojih obveza kad je riječ o očuvanju radnih mjesta i odnosu prema dobavljačima. Mercator, kako sam već više puta rekla, nije prodala vlada Alenke Bratušek, on je prodan puno ranije kad je vlada Janeza Janše prebacila dionice iz državnog vlasništva na neke tvrtke i banke. Posljedica toga je konačno bio i pad dionica Mercatora i prodaja. No, osobno ne bih prodala Mercator.

U godinu dana ste se više puta susreli s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem. Kakvi su vaši i hrvatsko-slovenski odnosi?

- I jedni i drugi su odlični. Puno je pomogao prošlogodišnji ulazak Hrvatske u EU, to je bilo, jest i bit će na dobrobit obje države. Kad je, pak, riječ o starim pitanjima, nadamo se da će Arbitražni sud u Haagu granicu riješiti u našu korist, a što se tiče sudskih sporova oko štednje u Ljubljanskoj banci, moja je poruka samo da se obje strane trebaju pridržavati Memoranduma iz Mokrica.

Koga ćete imenovati novim slovenskim povjerenikom u Bruxellesu?

- Još nemamo gotov stav, ali u Sloveniji postoji značajan broj vrlo kvalitetnih ljudi koji bi mogli obavljati taj posao vrlo kvalitetno. No, moj je stav da bi na položajima u Bruxellesu, a ne samo ondje, trebalo biti što više žena jer smo mi, kad se primimo posla, ipak malo sposobnije od muškaraca, što se može vidjeti na brojnim primjerima.

Slovenija je podržala Jean-Claudea Junckera za predsjednika EK.

- Smatrali smo da je važno držati se dogovora. Svaka je veća stranka imenovala svog kandidata, EPP je pobijedio i stoga je sasvim u redu da Juncker bude izabran. Tijekom ovih godinu dana više sam se puta susrela s njim, riječ je o vrlo kompetentnoj osobi koja razumije problematiku i, što je nama važno, velikom prijatelju Slovenije koji nam je već više puta pomogao.

Kakva je budućnost trilaterale Beč, Ljubljana, Zagreb?

- To je izuzetno važan mehanizam suradnje. Dijelimo niz problema, a možemo iskoristiti i iskustva. Recimo, austrijski obrazovni sustav je takav da u toj zemlji gotovo da i nema nezaposlenih mladih, što je, pak, ozbiljan problem i u Sloveniji i u Hrvatskoj.

Spomenuli ste energetske projekte. Kakav je stav Slovenije o Južnom toku?

- Potpisali smo sporazum o provedbi tog projekta i nastavljamo raditi na tom planu u skladu sa sporazumom.

Unatoč protivljenju EK?

- EK se ne protivi projektu, nego traži da se on prilagodi europskoj regulativi.

Za nas je Južni tok važan, imamo uvjeravanja da se trasa neće mijenjati, a riječ je o projektu čija se vrijednost u dijelu koji se odnosi na Sloveniju procjenjuje na oko milijardu eura. Taj je projekt važan i za EU.

Kako u tom svjetlu gledate na LNG terminal na Krku?

- Riječ o jako dobrom projektu koji je komplementaran s našim planovima, ali je za njega nužna suradnja više država u okruženju.