Od utorka, 4. listopada, Slovenija se pridružila državama u kojima istospolni parovi smiju posvajati djecu pod istim uvjetima kao i heteroseksualni, muško-ženski supružnici.
Sa 48 glasova za i 29 protiv Državni zbor, znači, parlament Republike Slovenije, usvojio je izmjene Obiteljskog zakona kojima se propisuje da je brak životna zajednica dviju osoba. Na temelju ove odluke od utorka u Sloveniji se istospolnim partnerima u partnerskoj zajednici omogućuje posvojenje djeteta pod jednakim uvjetima kao i bračnim drugovima u heteroseksualnom braku.
Slovenski zastupnici su na taj način promijenili Obiteljski zakon u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda. Prema dosadašnjoj regulativi, brak mogu sklopiti samo osobe različitog spola, a istospolni partneri u formalnoj zajednici ne mogu zajednički posvojiti dijete, međutim ustavni suci su odlučili kako ova odredba nije u skladu s ustavnom zabranom diskriminacije.
Ustavni sud naložio je Državnom zboru da u roku od šest mjeseci otkloni neustavnost te utvrdio da je, do izmjene zakona, brak životna zajednica dviju osoba bez obzira na spol te da istospolni partneri u partnerskoj zajednici mogu zajednički posvojiti dijete pod istim uvjetima kao i bračni drug. To je podržala i vlada premijera Roberta Goloba kao predlagatelj izmjena, koja je poručuje da se diskriminacija ne može opravdati tradicionalnim značenjem braka kao zajednice muža i žene, niti posebnom zaštitom obitelji.
Od sada, osim heteroseksualnih partnera, brak mogu sklopiti i istospolni partneri
Pritom su i Ustavni sud i Vlada naglasili da spomenuta promjena ne umanjuje važnost institucije tradicionalnog braka kao životne zajednice muža i žene te se ne mijenjaju uvjeti ni posljedice sklapanja braka između osoba različitog spola. To samo znači da od sada, osim heteroseksualnih partnera, brak mogu sklopiti i istospolni partneri, objasnili su iz Golobove vlade.
No, rasprava o prijedlogu Obiteljskog zakona, koji se mijenja zbog odluke Ustavnog suda, podigla je veliku prašinu i potaknula skup protivnika na Trgu republike. Zastupnički klubovi vladajuće koalicije podržali su Vladu u svojim stavovima, dok su zastupnički klubovi Janšinog SDS-a i Nove Slovenije (NSi) to osporili. Prema SDS-u, istospolni parovi do sada su imali jednaka prava, osim na posvajanje i oplodnju uz biomedicinsku pomoć, dok je za NSi, zajednica muškarca i žene je zajednica iz koje prirodno proizlazi život novog djeteta, a to nije slučaj kod istospolne zajednice.
Sve je počelo u srpnju, kada je Ustavni sud Republike Slovenije ocijenio nesuglasnom s ustavnom zabranom diskriminacije, zakonsko uređenje koje propisuje da brak mogu sklopiti samo dvije osobe različitog spola te da istospolni partneri koji žive u formalnoj zajednici ne mogu zajednički posvojiti dijete, i parlamentu odredio rok od šest mjeseci da otkloni neustavnost.
Naravno da je bilo i kritičara. U konzervativnoj udruzi "Za djecu" koja je pandan ovdašnjoj "U ime obitelji", odluku Ustavnog suda da propis kojim se istospolnim partnerima ne dopušta sklapanje braka i posvajanje djece nije u skladu s Ustavom, ocijenili su "skandaloznom, nepravednom i ideološki motiviranom".
Po njima je odluka suda protuustavna jer je u predmetu presudila pristrana sutkinja i sutkinja. Slovenci su na referendumu u prosincu 2015., odbili zakon kojim bi se u potpunosti izjednačila prava istospolnih parova s pravima koja uživaju heteroseksualne osobe. Za zakon o bračnoj vezi i obiteljskim odnosima, prema kojemu bi homoseksualni muškarci i lezbijski parovi bili izjednačeni sa zajednicom muškarca i žene glasovalo je 225.000 ljudi s biračkim pravom, a 392.000 je bilo protiv (63 psto).
Međutim, Zakon o životnom partnerstvu u Sloveniji ipak je stupio na snagu 24. svibnja 2016., a počeo se primjenjivati od kraja veljače 2017. On je identičan onom hrvatskom: istospolni parovi dobivaju sva prava iz braka, osim posvajanja djece i medicinski potpomognute oplodnje.
U Hrvatskoj promijenjen Ustav nakon referenduma 2013.
Slični svjetonazorsko-pravni sukobi već godinama traju u Hrvatskoj, gdje je nakon konzervativnog referenduma, 2013. u Ustav ušla formulacija kako je brak isključivo zajednica žene i muškarca. Ali u svibnju ove godine, Visoki upravni sud RH je presudio da istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.
U spomenutoj presudi je odbijena žalba nadležnog Ministarstva na presudu Upravnog suda u Zagrebu iz travnja 2021. godine, kojom je životnim partnerima Mladenu Kožiću i Ivi Šegoti trebao biti omogućen pristup postupku procjene za posvojenje. Kožić i Šegota prijavili su se u centar za socijalnu skrb prije šest godina u želji da postanu udomitelji i posvojitelji. Njihovi zahtjevi uredno su zaprimljeni, ali su potom odbijeni u oba postupka samo zato što su u životnom partnerstvu i nakon duge pravne bitke u 2020. godini uspješno su postali udomitelji dvoje djece. Prvostupanjski upravni sud prošle je godine donio presudu da mogu postati i posvojitelji, a nakon žalbe ministarstva, konačno je presuda Visokog upravnog suda uklonila sve dvojbe.
Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić vjeruje da je, obzirom na odluku slovenskog parlamenta, nešto slično moguće i u Hrvatskoj jer zakon je postavljen tako da omogućuje posvojenje djeteta od strane istospolnih parova, a problemi su posljedica neispravne primjene pravnog okvira.
"Da bi se dogodilo posvojenje od strane istospolnog para, nije nužno mijenjati Obiteljski zakon jer neki drugi zakonski propisi otvaraju tu mogućnost. U tom je smislu i odluka Upravnog suda o jednakim pravima na posvajanje djece. Dakle, nije problem u propisima nego u ljudima koji ne primjenjuju zakone", kaže ona.