Od dana kada je prvi put spomenuta u Ugovorima Europske unije, sloboda kretanja bila je i ostala jedno od temeljnih načela i postignuća EU-a. Omogućuje nam da otkrivamo i širimo svoje horizonte, sjednemo na vlak za susjednu zemlju u posljednji trenutak, otkrivamo različite kulture, tražimo posao, nastavimo obrazovanje ili započnemo novi život drugdje. To temeljno pravo pomoglo je izgraditi zajednički identitet europskih građana.
Međutim, ne mogu svi europski građani tako jednostavno koristiti to pravo. Za neke je to tema s mnogo pitanja i zabrinutosti u pogledu posebnih uvjeta i prava tijekom putovanja: je li grad dostupan za osobe s invaliditetom i priznaje li im se tamo taj status. To jest, sloboda kretanja nije stvarnost za sve.
U Europskoj uniji oko 87 milijuna osoba ima neki oblik invaliditeta. Strukturne prepreke i sustavne nejednakosti prečesto ograničavaju njihove mogućnosti i sprečavaju njihovo potpuno i ravnopravno uživanje građanskih prava. To uključuje slobodu kretanja jer im se invaliditet ne priznaje automatski pri putovanju u drugu državu članicu.
Stoga osobe s invaliditetom možda neće imati pristup istim uvjetima, kao što su snižene tarife ili posebni smještaj, koji su dostupni osobama s invaliditetom koje žive u toj zemlji. Te pravne nesigurnosti i dodatni troškovi mogu odvratiti osobe s invaliditetom od putovanja u druge države članice EU-a.
Kada sam 2019. preuzela dužnost povjerenice Europske komisije, započela sam razvoj nove desetogodišnje strategije za prava osoba s invaliditetom. Opsežno sam se savjetovala s državama članicama, institucijama EU-a i udrugama osoba s invaliditetom o nedostacima, problemima i mjerama koje su potrebne za potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u našim društvima. Pokazalo se da je jedan od najvećih problema to što nema uzajamnog priznavanja invaliditeta (i iskaznica za osobe s invaliditetom) među državama članicama. Danas, kao jednu od vodećih inicijativa strategije, donosimo zakonodavni prijedlog za prvu europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom. U skladu s Konvencijom UN- a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke EU i sve njegove države članice, ova je iskaznica poziv na promjenu i dodatni korak u olakšavanju slobode kretanja za sve.
Prijedlog europske iskaznice za osobe s invaliditetom temelji se na uspjehu pilot-projekta u kojem je sudjelovalo osam država članica (Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Italija, Malta, Rumunjska i Slovenija) sudjelovalo je u toj inicijativi. Na temelju tog pozitivnog iskustva sada predlažemo zakonodavstvo kojim bi se uvela zajednička europska iskaznica za osobe s invaliditetom koja bi vrijedila u svim državama članicama EU-a.
Jednostavna za upotrebu i u unificiranom formatu, iskaznica će olakšati uzajamno priznavanje invaliditeta i osigurati da osobe s invaliditetom mogu ostvarivati svoja zajamčena prava na slobodno kretanje kada putuju u druge zemlje EU-a. U skladu s prijedlogom povlašteni tretman trebao bi biti jednak svuda u EU-u. Posebni uvjeti i tretman mogu uključivati slobodan pristup, snižene tarife, cestarine ili korisničke naknade, prioritetni pristup, osobnu asistenciju, pomoć (na primjer vodiče na Brailleovu pismu i zvučne vodiče) i pomagala za mobilnost, na primjer pri korištenju javnog i privatnog prijevoza, posjećivanju kulturnih događanja i koncerata ili prostora kao što su muzeji, rekreacijski i sportski centri ili zabavni parkovi. Računam na to da će Europski parlament i Vijeće Europske unije kao što su i zakonodavci brzo prihvatiti prijedlog Komisije. Snaga naše Unije ne leži samo u njezinu gospodarskom blagostanju, već i u tome kako osigurava da svi građani mogu jednako uživati i ostvarivati svoja prava. Moramo nastaviti raditi na uklanjanju prepreka, stvaranju pristupačnih okruženja i pružanju jednakih mogućnosti za uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u našim društvima. Omogućavanje slobodnog kretanja svim građanima EU-a još je jedan korak u tom smjeru.