Kad mu je liječnik preporučio svakodnevne šetnje, jedan Norvežanin nije ni slutio da će mu to donijeti ne samo zdravlje već i pravo blago.
Naime, kako bi si preporučene šetnje učinio zanimljivijima, kupio je detektor metala i počeo pretraživati okolicu. Ubrzo je otkrio, prema riječima arheologa, najznačajnije nalazište zlatnih predmeta u Norveškoj, piše Guardian.
Među pronađenim predmetima bilo je devet zlatnih medaljona i zlatnih perli koji su nekoć činili raskošnu ogrlicu, te tri zlatna prstena. Utvrđeno je da nakit, koji teži nešto više od 100 g, potječe iz otprilike 500. godine naše ere.
‘Prvo sam pomislio da su to novčići od čokolade ili dijelovi neke igračke. Nisam mogao vjerovati‘, rekao je Erlend Bore (51). Arheolozi kažu da je otkriće jedinstveno zbog dizajna na medaljonima. Naime, na njima se nalazi vrsta konja iz nordijske mitologije.
Gospodin Bore, koji je kao dijete maštao da će postati arheolog, zlato je otkrio u kolovozu na južnom otoku Rennesøyu, pokraj Stavangera, nakon što je kupio detektor metala želeći se više kretati po liječnikovoj preporuci. Bio je vani u šetnji i već planirao krenuti kući kad je na jednom brežuljku njegov detektor iznenada počeo piskutati. Pozvao je arheologe koji su preuzeli iskopavanje.
Ole Madsen, ravnatelj Arheološkog muzeja Sveučilišta Stavanger, kaže kako je ovo ‘najveće otkriće zlatnih predmeta u posljednjih sto godina u Norveškoj. Pronaći ovako puno zlata odjednom jako je neobično.‘
Håkon Reiersen, stručni suradnik u muzeju, rekao je da zlatni privjesci – plosnate, tanke, jednostrane zlatne medalje zvane brakteati – datiraju iz takozvanog razdoblja migracije u Norveškoj, koje je trajalo između 400. godine i oko 550. godine, kad su se diljem Europe događale seobe stanovništva.
‘S obzirom na lokaciju otkrića i ono što znamo iz drugih sličnih nalaza, vjerojatno se radi ili o dragocjenostima koje je netko sakrio ili o daru za bogove tijekom tih dramatičnih vremena‘, rekao je.
Privjesci i zlatne perle bili su dio ‘vrlo upečatljive ogrlice‘ koju su izradili vješti draguljari i nosili najmoćniji članovi društva, rekao je Reiersen. Dodao je da ‘u Norveškoj još od 19. stoljeća nije bilo sličnog otkrića te da je ovo otkriće vrlo neobično u skandinavskom kontekstu‘.
Profesor Sigmund Oehrl, koji također radi u muzeju Stavanger, rekao je da simboli na privjescima prikazuju nordijskog boga Odina kako liječi bolesnog konja svog sina. Na onima s otoka Rennesøy, na zlatnim privjescima prikazan je konj s isplaženim jezikom, a ‘njegovo umorno držanje i iskrivljene noge pokazuju da je ozlijeđen‘, rekao je Oehrl.
‘Simbol konja predstavljao je bolest i nevolju, ali u isto vrijeme nadu u ozdravljenje i novi život‘, dodao je.
Sukladno norveškom zakonu, Bore i vlasnik zemljišta dobit će nagradu, iako još nije utvrđeno u kojem iznosu. Predmeti nastali prije 1537. godine, te novčići stariji od 1650. godine smatraju se državnom imovinom i moraju se predati vlastima.
