Danska kraljica Margareta II., koja je ujedinila i modernizirala dansku monarhiju, slavi ovaj vikend pedesetogodišnjicu stupanja na prijestolje, no nešto skromnije zbog smrti britanske kraljice Elizabete II.
Osamdesetdvogodišnja kraljica, poznata po svojem umjetničkom daru, strastvenom pušenju i sijedoj punđi, prva je žena na danskom prijestolju. Drugi je najdugovječniji monarh u danskoj povijesti, a nakon smrti Elizabete II., svoje daleke rođakinje, sad je i najdugovječniji europski monarh.
Elizabeta II. umrla je u četvrtak u dobi od 96 godina. Vladala je više od 70 godina.
Margareta II. na prijestolje je stupila 1972. kad je potpora za dansku kraljevsku obitelj bila u padu, ali je tijekom svoje dugogodišnje vladavine pridonijela obnovi njezina ugleda.
"Uspjela je biti kraljica koja je povezivala dansku naciju u vrijeme velikih promjena: globalizacije, pojave multikulturalne države, gospodarskih kriza 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015. te u pandemiji", rekao je povjesničar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.
"Temelj njezine popularnosti je u tome što je kraljica apsolutno apolitična", rekao je.
Margareta II. obilježila je 50. godišnjicu svoje vladavine u siječnju skromnijom proslavom zbog pandemije covida-19. Velika svečana proslava bila je pomaknuta na ovaj vikend.
Program je, međutim, po kraljičinoj želji izmijenjen u posljednji trenutak zbog smrti Elizabete II. Ukinuta je većina njezinih javnih nastupa, uključujući paradu ulicama Kopenhagena.
Popularna monarhija
Margareta je stupila na prijestolje u dobi od 31 godine u siječnju 1972. nakon smrti svojega oca, Frederika IX.
Majka dvojice dječaka, koja sad ima osmero unučadi, bila je prva žena koja je postala kraljicom u jednoj od najstarijih monarhija u Europi. Danska kraljevska loza potječe od Gorma Starog iz 10. stoljeća.
Premda je službeno prva danska kraljica, uzela je ime Margareta II., u čast Margareti I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., ali nikad nije imala službenu titulu.
Kad je postala kraljicom, samo je 45 posto Danaca podržavalo monarhiju, većinom vjerujući da joj nema mjesta u modernoj demokraciji.
Tijekom svoje vladavine uspjela je ipak kloniti se skandala i pomogla je modernizirati instituciju, dopustivši, na primjer, svojim sinovima da se vjenčaju pučankama.
Danas, pet desetljeća poslije, danska monarhija jedna je od najpopularnijih u svijetu i uživa potporu više od tri četvrtine Danaca.
Margareta je rođena u Kopenhagenu 16. travnja 1940., samo tjedan dana nakon nacističke invazije na Dansku.
Bila je najstarija od triju sestara, ali kad je rođena, danski zakon o nasljeđivanju zabranjivao je ženama da nasljeđuju prijestolje. Zakon je promijenjen 1953. nakon referenduma, pod pritiskom nekoliko uzastopnih danskih vlada koje su bile svjesne da društvo treba modernizirati.
‘Dok se ne srušim‘
Kraljica, koju obitelj i podanici od milja zovu Daisy, uspjela je održati monarhiju relevantnom ne umanjivši joj status.
Suprug joj je umro 2018., no ona inzistira da se nikad neće povući s vlasti.
"Ostat ću na prijestolju dok se ne srušim", govori.
Danska nema tradiciju abdikacije, a s obzirom na to da je kraljica odlična zdravlja, to pitanje nikad nije ozbiljno postavljeno.
U svibnju se primjerice vozila na "vlaku smrti" u zabavnom parku Tivoliju u Kopenhagenu, šešira čvrsto pričvršćenoga na glavi.
Njezin najstariji sin, 54-godišnji prestolonasljednik Frederik, trebao bi je naslijediti na tronu kad za to dođe vrijeme.
Kraljica umjetnica
Blistavih plavih očiju i široka osmijeha, poznata je po svojoj opuštenosti i zaigranosti te po angažmanu na danskoj kulturnoj sceni.
Bavi se slikarstvom, a kao kostimografkinja i scenografkinja radila je više puta za Danski kraljevski balet i Dansko kraljevsko kazalište.
Studirala je na Cambridgeu i Sorboni i tečno govori engleski, francuski, njemački te švedski.
Sudjelovala je u teškim prevodilačkim projektima, uključujući 1981. danske verzije romana Simone de Beauvoir "Svi ljudi su smrtni" pod pseudonimom u suradnji sa suprugom princom Henrikom, rođenim u Francuskoj.
Pozornost javnosti privlači ipak najviše svojim slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje iz 2002. Tolkienova "Gospodara prstenova" i slike joj se izlažu u muzejima te galerijama u Danskoj i inozemstvu.