Šestog lipnja je ‘Dan D‘ u Bruxellesu: Ako je vjerovati brojkama, sprema se politički preokret kakav Europa ne pamti

Nakon izbora za Europski parlament od 6. do 9. lipnja očekuje se jačanje desnice. Ekstremna desnica pobijedila je na izborima u Italiji i Nizozemskoj, sudjeluje u vladama Finske i Slovačke, vodi u anketama u Francuskoj, Austriji i Belgiji. Mogla bi osvojiti čak 30 posto glasova na europskim izborima, procjenjuje britanski BBC. Tradicionalno su najmoćnije parlamentarne grupacije Europska pučka stranka (EPP) desnog centra i Alijansa socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra; očekuje se da će EPP dobiti na utjecaju, a ankete predviđaju i jačanje krajnje desnog krila.

Najveću moć Europski parlament ima u tjednima neposredno nakon izbora, kad u najvećoj mjeri oblikuje smjer politike EU jer bira predsjednika Europske komisije. Tada će EPP i S&D iznijeti svoje vizije prioriteta Europske komisije za sljedećih pet godina: treba li udvostručiti Zeleni plan ili ga reorganizirati kao zelenu industrijsku strategiju? Treba li se EU odmaknuti od svojih korijena kao mirovnog projekta i solidarno preuzeti zaduživanja članica za povećane izdatke za obranu? Koliko daleko bi Komisija trebala ići u zaštitu zelene industrije od nelojalne strane konkurencije?

Ankete predviđaju pomak udesno - liberali više neće imati odlučujuće glasove, na snazi će dobiti EPP kao glavna politička grupacija, a više zastupnika bi mogla dobiti skupina tvrde desnice Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Ipak, utjecaj Parlamenta ograničen je Europskim vijećem, koje čine šefovi država ili vlada 27 država članica EU. Vijeće službeno određuje politički smjer Europske komisije, a tri najutjecajnije članice - Francusku, Njemačku i Španjolsku - trenutačno vode socijalisti i liberali.

Udar na farmere

Prema analizi portala Politico, jačanje desnice u Europskom parlamentu imat će utjecaja na niz područja, posebno u vezi s ekologijom i zelenom industrijom. Konzervativni i ekstremno desni zastupnici protivili su se Zelenom planu, pa će vjerojatno i ubuduće Komisiji otežavati donošenje ambicioznijih zakona za smanjenje emisija štetnih plinova, za klimatski restriktivnije poljoprivredne politike ili za zaštitu životinja. Novi Parlament bi se trebao suočiti s osjetljivim pitanjem kako smanjiti klimatsko onečišćenje koje uzrokuje poljoprivredni sektor EU. No konzervativci zahtijevaju manje stroga ekološka pravila za poljoprivrednike i žele ukinuti odluku o postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. Od te godine trebala bi biti zabranjena prodaja novih automobila na plin ili dizel, a za kamione bi na snazi bili stroži propisi. Zrakoplovni sektor također čeka vidjeti hoće li EU ustrajati u ambicioznim planovima o održivom avionskom gorivu.

U sljedećem mandatu Parlamenta i Komisije dominirat će provedba mnogih novih pravila za poticanje kružnog gospodarstva i proizvodnju trajnijih, održivih proizvoda, drastičnog smanjenja količine ambalaže i suzbijanje onečišćenja zraka. Novi saziv imat će utjecaj na to koliko će njihova provedba biti ambiciozna, ili će Bruxelles možda poništiti neke od tih mjera. Neizvjesno je hoće li novi zastupnici dovršiti posao oko donošenja propisa o obnovi prirodnih ekosustava, kemijskom zagađenju ili otpornosti šuma.

Vojna integracija

Jedno od najosjetljivijih pitanja budućeg saziva bit će energija. Europski zeleni energetski sektor ugrožen je konkurencijom iz Kine i SAD-a: najviše je pogođen fah solarne energije, a Komisija joj je prije samo nekoliko tjedana uskratila veliku pomoć. Zato sada drugi sektori, poput energije iz vjetra ili vodika, pomno prate signale eventualne promjene politike.

Treba li EU sklopiti trgovinski sporazum s blokom južnoameričkih zemalja MERCOSUR i druge velike bilateralne sporazume, bit će jedno od vrućih pitanja sljedećeg mandata europskih tijela. Parlament ratificira sporazume: ako se pomakne udesno, to bi moglo biti problematično zbog negativnog stava krajnje desnice.

Lideri EU slažu se oko potrebe za povećavanjem izdvajanja za obranu. No o rezultatima europskih izbora u lipnju ovisit će kako će Europa to izvesti: ljevica se zalaže za to da zaduživanje pojedinih članica za obranu postane dio zajedničkog duga, dok desnica poziva na stezanje remena da bi se smanjio dug nastao radi ublažavanja posljedica pandemije covida. Oko pitanja obrane i potrošnje na vojsku desnica je podijeljena: članovi krajnje desne skupine Identitet i demokracija izjasnili su se protiv veće obrambene integracije, dok je supredsjedatelj ECR-a Nicola Procaccini zagovarao vojsku EU. Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen (EPP), koja će po prognozama Politica vjerojatno ostati na svom mjestu, obranu postavlja kao prioritet i zalaže se za otvaranje funkcije povjerenika za obranu te za stvaranje zajedničkog protuzračnog europskog obrambenog štita.