Izvršni direktor najveće njemačke obrambene kompanije Rheinmetall Armin Papperger upozorio je da Europi treba najmanje jedno desetljeće do postizanja potpune sposobnosti za samoobranu. Izjava Pappergera dolazi samo nekoliko dana nakon što je republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Trump izjavio da neće štititi članice NATO-a koje ne ispunjavanju cilj od dva posto BDP-a na obranu te kako će čak "poticati" agresore da "čine što god žele" s tim zemljama.
Kako se rat u Ukrajini približava drugoj godišnjici, a na Bliskom istoku raste opasnost od širenja sukoba, Europa je sve zabrinutija za svoju sigurnost. Papperger je rekao da će biti potrebno barem deset godina da se Stari kontinent pripremi za obranu od agresora. "Moramo proizvesti 1,5 milijuna streljiva u Europi", rekao je Papperger za BBC.
Rheinmetall je početkom tjedna otvorio novu tvornicu oružja u Donjoj Saskoj, a ceremoniji otvaranja prisustvovali su i kancelar Olaf Scholz, ministar obrane Boris Pistorius i premijerka Danske Mette Frederiksen.
Scholz je rekao da se njemačka i europska obrambena industrija moraju prebaciti na masovnu proizvodnju oružja jer je rat u Ukrajini pokazao kako europski proizvođači ne mogu zadovoljiti povećanu potražnju za streljivom. "Moramo napraviti odmak od manufakturne prema masovnoj proizvodnji obrambene opreme. Ne samo SAD, već i sve europske zemlje moraju učiniti još više kako bi poduprle Ukrajinu", kazao je Scholz. Frederiksen je dodala da Europa mora biti spremna obraniti se "bez obzira na sve".
Rheinmetall, čija je cijena dionica više nego udvostručena nakon ruske invazije na Ukrajinu, proizvodi niz vojne opreme koja je postala prijeko potrebna za obranu Ukrajine, uključujući top za tenk Leopard 2 i samohodnu haubicu Panzerhaubitze 2000. Ali, topničko streljivo sve je više u fokusu otkako je Bruxelles nedavno priznao kako neće moći ispuniti svoje obećanje da će Ukrajinu do ožujka opskrbiti s milijun topničkih granata i raketa.
Rheinmetall se nada da će nova tvornica proizvoditi oko 200 tisuća topničkih granata godišnja, do 1900 tona RDX eksploziva i ostalih komponenti raketne artiljerije. Osim toga, u mjestu Unterlüss, između Hannovera i Hamburga, mogli bi se proizvoditi i raketni motori i bojeve glave. U postrojenje je uloženo oko 300 milijuna eura, a njegovo otvaranje stvorit će 500 novih radnih mjesta. Rheinmetallova nova tvornica trebala bi pokriti potrebe njemačke vojske i osigurati strateški suverenitet Njemačke.
U kombinaciji s njihovim ostalim tvornicama, Rheinmetall se nada da će do 2025. proizvoditi oko 700 tisuća komada topničkog streljiva godišnje, čime bi se zadovoljila potražnja Bundeswehra i jamčila isporuka zemljama partnerima u slučaju krize. Međutim, Papperger je upozorio njemačku vladu da bude realna kada je riječ o naoružavanju Bundeswehra bespilotnim letjelicama.
"U Ukrajini se vodi nova vrsta ratovanja korištenjem bespilotnih letjelica, a ovdje još uvijek traju rasprave o tome treba li tu tehnologiju koristiti kod kuće", dodao je Papperger. Njemačke oružane snage tek su sredinom 2022. dobile dozvolu upravljanja naoružanim dronovima, nakon što su se socijaldemokrati godinama tome snažno protivili.
Prošle su gotovo dvije godine otkako je kancelar Scholz proglasio Zeitenwende (prekretnicu) u vanjskoj i obrambenoj politici. Saveznici su se nadali da će se Njemačka nakon toga prebaciti u veću brzinu, no pokazalo se da je vlada ostala dosljedna svojem opreznom pristupu. Njemačka je lani bila među većinom članica NATO-a koje nisu ispunile cilj od dva posto BDP-a na obranu. Ove godine Njemačka bi mogla dosegnuti taj cilj, zahvaljujući jednokratnom posebnom fondu od 100 milijardi eura.
Od Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Europa ulaže više u obranu, ističe Claudia Major, voditeljica Odjela za međunarodnu sigurnost pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. "Ali, ako ćemo biti vrlo iskreni, znamo da se u ovom trenutku, u konvencionalnom ratu, Europljani ne bi mogli braniti bez potpore Sjedinjenih Američkih Država", kazala je Major.