SEDAM KLJUČNIH PITANJA GRČKE KRIZE Otkrivamo kakve su posljedice mogućeg bankrota Grčke na Hrvatsku

Može li Grčka samostalno zadržati euro bez dogovora s predstavnicima eurozone?

Teoretski da, ali praktično ne. Grčka ne može samostalno emitirati eure, a grčke banke ovisne su o injekcijama likvidnosti Europske središnje banke. Bez dogovora s eurozonom Grčka vrlo brzo mora tiskati zamjensku valutu, dok bi euro u tom slučaju postao strana valuta. Ako ne bude dogovora s eurozonom, nejasno je koliko će dugo ostati na snazi kapitalne kontrole tj. limiti za isplatu eura iz grčkih banaka.

Što će se zapravo dogoditi ako danas Grčka ne vrati MMF-u dospjeli dug od 1,54 milijardi eura?

Iako su se pojavila tumačenja da kašnjenje u plaćanju MMF-u ne bi tehnički značilo bankrot Grčke, može se reći da se radi o poprilično širokom tumačenju. Konkretno, moglo bi se reći da je Grčka u zoni “arrearsa” odnosno nemogućnosti plaćanja dovijeka, a da bi u pravom bankrotu bila tek kad ne bi platila obveze na vrijeme nekim od privatnih kreditora, ali su te teze daleko od realnosti. Svaka nemogućnost izvršavanja eksternih obveza zemlje u praksi se ne tolerira.

Što će biti s novcem europskih zemalja koje su ga posudile Grcima u slučaju grčkog bankrota?

Bit će to vrlo ozbiljni politički problem u svim zemljama koje su izdašno kreditirale Grke.

Angela Merkel imat će velikih problema jer su Nijemci Grke pomogli s oko 80 milijardi eura kredita, a, primjerice ništa manje burno neće biti niti u maloj Sloveniji koja je ukupno s jamstvima u Grčku poslala čak 1,7 milijardi eura. Isto vrijedi za niz drugih europskih zemalja.

Koji je najrealniji scenarij za Grčku?

Ako danas ne dođe do nekog preokreta, tj. ako Grčka nekim čudom plati svoj dug MMF-u, za Grčku će uslijediti pakleni tjedan sve do referenduma u nedjelju, kad se Grci izjašnjavaju o zahtjevima trojke.

Ako Grci odbiju zahtjeve trojke, kako preporučuje Tsipras, može se pretpostaviti dramatični pad gospodarske aktivnosti, kolaps banaka, vrlo snažna deprecijacija nove drahme ili neke druge zamjenske valute, a što će za posljedicu imati izuzetni pad realne kupovne moći te životnog standarda Grka.

Što ako na referendumu Grci podrže dogovor s trojkom, bez obzira na to što se premijer Tsipras zalaže za opozitno rješenje?

Teško je dati jasan odgovor. To bi bila dobra vijest jer bi do europskih institucija došao signal da grčki narod želi dogovor, ali je nejasno može li Tsiprasova Syriza biti nositelj takvog mandata s obzirom na dosadašnju politiku. Vrlo je vjerojatno da bi se morali organizirati prijevremeni izbori.

Kakve bi posljedice na EU i eurozonu mogao imati bankrot Grčke?

Može se pretpostaviti da će na prvu financijska tržišta reagirati burno, ali da će nakon toga ECB uspjeti iskontrolirati krizu u Grčkoj kao izolirani slučaj. Ipak, može se očekivati značajni rast spreadova tj. cijene zaduživanja zemalja sa sličnim fiskalnim i, šire, strukturnim problemima kao i Grčka. Trenutačno su ti spreadovi neobično blizu, na povijesno niskim granicama, te najbolje i najlošije zemlje imaju relativno malu razliku u cijeni zaduživanja. Uz to, zbog grčkog slučaja EU i eurozona morat će pokrenuti cijeli niz promjena kad su u pitanju temelji fiskalnog i monetarnog funkcioniranja unije. Primjerice, u sadašnjoj situaciji nejasno je kako će se institucionalno vidjeti slučaj bankrota jedne članice eurozone.

Kakve su posljedice mogućeg bankrota Grčke na Hrvatsku?

Osim lošeg utjecaja grčke krize na mogući rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, iz aktualnih posljedica grčke krize mogu se iščitati pozitivni poučci za Hrvatsku o rezultatima politike nečinjenja i jeftinih, populističkih rješenja. (G.D.)