Scholz krivi Zelene za rasulo: Rusi su ih prisilili na drastičan zaokret, postali su javni neprijatelj

Njemački Zeleni u najvećoj su krizi od svog osnivanja 1980: nekad mala stranka zagriženih pacifista i boraca protiv establišmenta, koji se bore za društveni i ekonomski preokret prema zelenim politikama, ulaskom u koalicijsku vladu Olafa Scholza nasukali su se u tranziciji u mainstream stranku.

Po posljednjoj anketi Bilda, Zeleni osvajaju 13 posto – ne bitno manje od 14,8 posto s koliko su 2021. ušli u koalicijsku vladu socijaldemokrata Olafa Scholza, no daleko od vrhunca popularnosti prvih optimističnih mjeseci nakon formiranja vlade. Koalicija CDU-CSU osvaja trenutno po anketama skoro dvostruko više od Scholzovog SPD-a: oporbeni demokršćani su narasli na 30,5 posto, dok je SPD na 16,5 posto. Na drugom mjestu iza demokršćana je krajnje desni, antiimigrantski AfD sa 21 posto.

Zeleni su ulaskom u vladu bili prisiljeni na drastičan zaokret: ruska invazija na Ukrajinu dovela je do povijesnog preokreta Njemačke i ulaganja stotina milijuna eura u Bundeswehr i oružje za Ukrajinu. Otpisanim nuklearnim elektranama produljen je rok trajanja, u igru su se ponovo vratile elektrane na ugljen. No usprkos tome optužuje ih se za "zelenu diktaturu", proziva ih se da su svojim radikalnim zahtjevima gurnuli nekadašnje birače vladajuće koalicije u zagrljaj AfD-u- stranka je u Hessenu, u saveznoj državi u kojoj je Frankfurt, u listopadu osvojila 18,4 posto glasova. Ovog je tjedna ministar financija Christian Lindner (FDP) doveo u pitanje ispunjenje cilja postupnog ukidanja ugljena kao izvora energije do 2030., kako je to zacrtano u koalicijskom sporazumu. "Dok nije jasno je li energija dostupna i pristupačna, trebali bismo prestati sanjati o postupnom ukidanju ugljena 2030.", rekao je Lindner u intervjuu objavljenom u utorak navečer.

Tjeraju birače?

Stranka posrće, optužena za tjeranje glasača na krajnju desnicu, piše New York Times u velikoj analizi. Zeleni su ušli u vladu 2021. s najboljim izbornim rezultatom u svojoj povijesti, etablirajući se po prvi put kao prava mainstream stranka s potencijalom da jednog dana dobiju i mjesto kancelara. Dobili su pet ministarstava - ministarstvo vanjskih poslova (Annalena Baerbock), i ministarstvo gospodarstva, kojem je na čelu Robert Habeck. No ruska invazija na Ukrajinu, sve veće cijene energije i niz pogrešnih koraka zaustavili su im zamah.

Danas se na Zelene općenito gleda kao na kočnicu vladi socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza: po jednoj anketi vlada uživa samo 19 posto podrške. Zeleni su meta oštrih napada i unutar koalicije. Kritičari smatraju da su Zeleni pretjerali, i svojim ekološkim elitizmom otjerali mnoge birače u zagrljaj krajnje desnice. Zeleni su tako postali javni neprijatelj, kaže Sudha David-Wilp, direktor berlinskog ureda njemačkog Marshallovog fonda.

Stranka se dugo borila da nadiđe imidž male stranke fokusirane na jedno pitanje, i postala šira, snažnija i pragmatičnija, pred očima javnosti i birača sposobna da vodi zemlju. Osnovani 1980., Zeleni su izgradili bazu na relativno tvrdim stavovima o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Već su jednom bili koalicijskoj vladi, u vrijeme kancelara Gerharda Schrödera (SPD) od 1998. do 2005. No sada imaju jači utjecaj, u Scholzovoj vladi gdje su uz socijaldemokrate u savezu sa FDP-om, manjom liberalno poslovnom strankom koja je desetljećima bila koalicijski partner demokršćanima.

Na početku mandata nove vlade, Habeck i Zeleni uživali su na valu popularnosti: većina je podržavala oštri zaokret prema Rusiji, prekid ovisnosti o ruskom plinu i uvođenje jedinstvene cijene od 49 eura za gradski prijevoz i željeznice, kako bi potaknuli građane da više koriste javni prijevoz. Vlada je ograničila temperature u javnim zgradama radi uštede energije, ponovo su otvorili rudnike ugljena i izgradili LNG terminale za uvoz ukapljenog plina iz Amerike. Nijemci su pozdravili te pragmatične poteze, neočekivane od stranke koja se godinama zalaže za postupno ukidanje fosilnih goriva. Zeleni su bili na putu da postanu stranka političkog centra, ocijenio je za NYT Manfred Güllner, direktor berlinskog Instituta za ispitivanje javnog mnijenja Forsa. "Sada su se Zeleni vratili točno tamo gdje su bili: mala stranka koja ispunjava zahtjeve svojih sljedbenika, daleko od toga da postane velika stranka", kaže Güllner. Još u lipnju Güllner je izašao s optužbom protiv Zelenih da baš oni guraju birače koalicije u zagrljaj AfD-a. Güllner je član SPD-a. Isto to ponavlja šef demokršćana Friedrich Merz: za uzlet AfD-a prvenstveno su zaslužni Zeleni.

Zakon o grijanju

Izgleda da se rejting Zelenih srušio na zakonu o grijanju kojeg je posebno gurao Habeck, novom zakonu po kojem bi novoinstalirani sustavi kućnog grijanja morali već od iduće godine raditi na najmanje 65 posto obnovljive energije. Heizungsgesetz izrazito nepopularan jer se građani boje velikih troškova ugradnje toplinskih pumpi. Zeleni su protraćili velik dio svoje popularnosti jer su ostavili dojam da su odvojeni od običnih ljudi, kaže je Markus Ziener, suradnik u German Marshall Fundu. Zakon je na kraju, u ublaženom obliku, usvojen u rujnu. A ankete Alternativi za Njemačku (AfD) daju i više od 20 posto - ne samo više na istoku zemlje. I druge europske krajnje desne stranke sad uz imigraciju klimatske promjene ističu kao glavno pitanje za mobilizaciju birača. U pandemiji su demonstrirali protiv cijepljenja, sad su protiv klimatskih promjena, osvajajući glasove birača prestrašenih brzim društvenim promjenama.

Ovo je najdublja kriza u povijesti Zelenih, ističe Bernd Ulrich, novinar lista Die Zeit koji piše knjigu o zelenoj politici. Ocjenjuje da će uloga ministra gospodarstva Roberta Habecka biti ključna za to hoće li stranka uspjeti vratiti ugled.."Robert Habeck je daleko najtalentiraniji političar u Njemačkoj. Postao je žrtveni jarac", kaže novinar.