Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je u Beogradu od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zatražio da Srbija prizna Kosovo i pridruži se sankcijama EU protiv Rusije. Gotovo je više s politikom sjedenja na dva stolca: to je prvi put da je netko iz EU izrijekom zatražio priznanje Kosova, komentiraju iz Beograda.
"Scholz je decidirano, jasno i oštro tražio da se priključimo sankcijama protiv Ruske Federacije i da podržimo europske restriktivne mjere protiv Rusije" prenio je Vučić.
'Postepeno mijenjanje politike'
Između Vučića i Scholza bilo je žestokih neslaganja, piše Berliner Zeitung. No, Vučić je dan kasnije u poruci na Instagramu želio ublažiti sukob: Scholz je donio novu energiju u pogledu zajedničke europske budućnosti Zapadnog Balkana, napisao je Vučić u izjavi objavljenoj u subotu ujutro. "Zahvalio sam njemačkom kancelaru na posjeti i na tome što smo mogli otvoreno razgovarati o svim bitnim pitanjima o kojima nemamo uvijek isti stav, ali je kancelar Scholz i pored toga donio novu energiju u pogledu naše zajedničke europske budućnosti i to je izvanredna poruka za sve nas na Zapadnom Balkanu", prenosi Tanjug.
N1 Srbija prenosi da je Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta pripremio pismo o kojem će se glasati u ponedjeljak i utorak, kojim bi zatražili od Srbije da pokaže privrženost politikama i standardima EU, pored ostalog u odnosu na Rusiju.
Javna Radio televizija Srbije objavila je razgovor sa Slobodanom Zečevićem iz beogradskog Instituta za europske studije, koji ponavlja što i Vučić: Srbija će morati postepeno mijenjati svoju politiku i usklađivati s EU. Naglasak je na postepeno.
"Postavljaju se dileme jer nezavisno Kosove ne priznaje pola članica UN, dvije članice Vijeća sigurnosti, pet članica EU, ne priznaje Srbija, kao što ni Ukrajina ne priznaje nezavisnost Krima i Donbasa", rekao je analitičar, pozivajući na "male korake" u normalizaciji odnosa.
Scholz je nakon Srbije i Kosova posjetio jučer Sjevernu Makedoniju, pa ide u Bugarsku koja ju blokira na putu u EU, u nastojanju da odblokira pristupanje tih zemalja EU. Četiri zemlje - Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija - imaju status kandidata za članstvo, no proces je zaustavljen zbog nesklonosti EU prema daljnjem proširenju. Scholz je rekao da je na zapadnobalkanskoj turneji kako bi "omogućio pristupanje" zemalja regije Uniji.
Europske sankcije
Na pitanje novinarke njemačkog Der Spiegela o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, Vučić je odgovorio: "Onoliko koliko vi volite teritorijalni integritet Ukrajine, Srbi vole teritorijalni integritet Srbije. Mi ne reagiramo tako da, kada nam neko zaprijeti, mi uradimo to što se od nas traži. Mi znamo da je uvjet za našu europsku budućnost normalizacija odnosa. Prvi put smo danas čuli da se traži međusobno priznanje. To su i Amerikanci uveli prije točno tri godine. Nikada do sada, do danas, nitko iz Europe to nije tražio".
Scholz je u Beogradu inzistirao na tome da se Srbija, kao kandidat za pristupanje EU, priključi europskim sankcijama protiv Rusije. "Na to je srpski predsjednik – baršunasto mekim glasom, ali tvrdim riječima, prenosi njemačka javna televizija ARD - opširno počeo objašnjavati zašto neće ispuniti tu želju: veze s Rusijom stoljećima su stare, Moskva podržava Srbiju u Vijeću sigurnosti UN, a i energetska situacija je komplicirana", piše ARD.
Srbija gotovo sasvim ovisi o ruskom plinu i dobiva ga po povlaštenoj cijeni. Stvar sa sankcijama podcrtava koliko se Srbija do sada dobro osjećala sa svojom politikom dvije stolice i da u Beogradu uopće ne shvaćaju se moraju odlučiti za jednu od dvije stolice, prenosi DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....