O DODIKU NI RIJEČI

Schmidt otkrio kada bi se mogao zatvoriti Ured visokog predstavnika za BiH. Jasno je da to neće biti skoro

Najavio je kako se planira uključiti u pregovore o izmjenama izbornog zakona BiH, želi ga riješiti do 2022. godine
Christian Schmidt
 Cropix

Novi visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt kazao je u srijedu kako je odlučan ispuniti zadaću koja mu je povjerena te kako se na okončanje njegova mandata može računati tek kada BiH bude na nepovratnom putu ka članstvu u Europskoj uniji.

"Planiram iskoristiti sve ovlasti koje mi stoje na raspolaganju", kazao je Schmidt na prvoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu, nakon što je početkom tjedna preuzeo dužnost sa zadaćom nadziranja provedbe civilnog dijela Daytonskog sporazuma.

Potvrdio je kako tijekom mandata računa i na mogućnost korištenja tzv. bonskih ovlasti koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.

Pojasnio je kako će to ipak biti krajnja mjera za kojom bi posegnuo dodajući kako je pritom crvena crta eventualno ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.

Schmidt je kazao da međunarodna zajednica ne očekuje od BiH ništa posebno "osim da bude normalna zemlja i vjerodostojan partner" pa bi stoga prioritet za sve trebala biti zajednička budućnost umjesto trošenja energije na podjele. To se trenutačno svodi na provedbu 14 prioriteta koje je u odnosu na BiH definirala Europska komisija, a u konačnici trebaju biti korak ka uspostavi funkcionalne države. Ona, po Schmidtovim riječima, nikako ne znači umanjivanje uloge koju imaju entiteti.

Kada članstvo BiH u EU postane izvjesno, bit će vrijeme da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR), rekao je njemački političar.

Najavio je kako se planira uključiti u pregovore o izmjenama izbornog zakona BiH istaknuvši kako je važno riješiti to pitanje prije općih izbora planiranih za jesen 2022. godine.

Pregovori koje su do sada vodili predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH do sada nisu dali nikakve rezultate, a pozicije vladajuće bošnjačke i hrvatske stranke ostale su udaljene unatoč pokušajima šefa delegacije EU u BiH Johanna Sattlera i američkog veleposlanika Erica Nelsona da posreduju ne bi li se došlo do rješenja.

Schmidt se po dolasku u BiH suočio s činjenicom da dužnosnici bosanskih Srba odbijaju sudjelovati u radu državnih tijela vlasti jer na taj način žele spriječiti provedbu zakona kojim je zabranjeno nijekanje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja.

Novi visoki predstavnik nije želio komentirati ponašanja i stajališta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ali je istaknuo kako za njega kao i za sve druge vrijedi ono što piše u Daytonskom sporazumu.

"Blokada institucija nije dobra i nije u redu. Vidjet ćemo koje mogućnosti stoje na raspolaganju, a ja sam za to da se zajednički djeluje i rješavaju problemi. Uvjeren sam da se smislenim razgovorom može doći do odgovarajućih rezultata jer na kraju ostaje činjenica da imam legitimitet međunarodne zajednice", kazao je Schmidt.

Dodao je kako povijest treba poštovati, a posebice žrtve, bez obzira na njihovo etničko podrijetlo i nasljeđe, a pitanje za sve je kako spriječiti da se tragedije iz prošlosti ponove.

"Svaki ratni zločin mora biti kažnjen bez obzira tko ga je počinio. Govorimo o individualnoj i nikada o kolektivnoj krivnji. Kao Nijemac znam ponešto o tome", kazao je Schmidt istaknuvši kako oni koji žele biti dijelom EU moraju prihvatiti europske vrijednosti, a to uključuje poštovanje prema žrtvama rata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 21:11