Grčkog premijera Kyriákosa Mitsotákisa od iznuđene ostavke zasad spašava samo najprozirnija od svih isprika ljudi na vlasti: da on nije znao što čine njegovi podređeni, u konkretnom slučaju grčke tajne službe. Pitanje je, ipak, koliko će držati taj papirnati zid.
Skandal je počeo izlaziti na vidjelo, kada je istraživački novinar Thanásis Koukákis, urednik za financije u grčkome CNN-u i redoviti suradnik Financial Timesa, osobito usredotočen na korupciju i pranje novca, upozoren da je njegov telefon hakiran ilegalnim spywareom.
Zaštita privatnosti
Posrijedi je bio program simpatičnog naziva Predator. Taj je program proizvela u Sjevernoj Makedoniji tvrtka Cytrox, a sada njime raspolaže tvrtka WiSpear na Cipru – javlja Inside Story. Predator, po tom izvoru, snima i prenosi telefonske razgovore, tekstualne poruke, lozinke (!), datoteke, fotografije i kontakte.
Koukákis je posumnjao da je špijuniran te se lani i ponovo ove godine požalio Grčkoj nacionalnoj agenciji za zaštitu komunikacijske sigurnosti i privatnosti, koja je ustvrdila da nije našla ništa sumnjivo na njegovu telefonu. Našao jest, i to baš Predator, Citizen Lab, grupa za zaštitu ljudskih prava. S tim nalazom se Koukákis ponovo u travnju obratio i agenciji, ali i javnosti. Predstavnik za odnose s javnošću grčke vlade Yiánnis Económou tvrdio je da vlada nema nikakve veze s nadziranjem Koukákisa.
Problem je eksplodirao kada je Evropski parlament upozorio svog zastupnika Níkosa Androulákisa da mu je telefon hakiran. Evrozastupnik Androulákis je istodobno i predsjednik glavnoga oporbenoga Svegrčkoga socijalističkog pokreta (PASOK) te koalicije Pokret za promjene (KINAL). Za evropske standarde strašno je kada država prisluškuje glavnoga premijerova političkog suparnika. Sada se na njega žali spomenuti Económou: zgraža se što se Androulákis ne odaziva na pozive iz vlade.
Zasad su se zakotrljale dvije glave: ostavke su podnijeli šef grčke tajne službe Panagiótis Kontoléon, te Mitsotákisov šef kabineta Grígor Dimitriádis. Provaljeno je, naime, da su tajne službe uhodile, na klasičan način i elektronski, oko 14.000 osoba, uključujući vodeće oporbene političare, članove grčke Narodne skupštine odnosno Evropskog parlamenta, te istaknute novinare. To je "grčki Watergate", ocijenio je bivši premijer Aléxis Tsípras, vođa ljevičarske Sýrize.
"Nemoguće je da Mitsotákis nije znao", kaže rimskoj Repubblici PASOK-ov zastupnik Giórgios Kamínis: "Netom je postao premijer 2019, sâm je preuzeo ovlasti vođenja tajnih službi. Lani je njegova većina donijela zakon kojim je ukinuta obaveza da građani pod istragom tajnih službi o tome budu obaviješteni."
Novi zakon
Mitsotákisov pothvat smatra neprihvatljivim i bivši socijaldemokratski premijer Giórgios Papandréou. On kaže da je posrijedi obiteljski porok, jer je i Mitsotákisov otac Konstantínos, dok je bio premijer 1990-1993, angažirao umirovljenoga generala Grilákisa koji je, iz podruma zgrade u kojoj je njihova stranka Nova demokracija, prisluškivao telefone članova PASOK-a, pa i Papandréouva oca Andréasa.
U Grčkoj je politika obiteljski biznis. U Novoj demokraciji, "radikalno liberalnoj", kako ju je definirao osnivač Konstantínos Karamanlís, glavnu riječ imaju Karamanlísi iz Makedonije te Mitsotákisi s Krete, bliska rodbina Elefthériosa Venizélosa. U njoj je i premijerova starija sestra Dóra Bakoyánni, nekadašnja gradonačelnica Atene, odnosno ministrica vanjskih poslova