SAD želi ofenzivni NATO, Europa ne

BRUXELLES - Sjevernoatlantski savez mora dobiti rat u Afganistanu, ojačati veze s Rusijom i Kinom i dobro ocijeniti prijetnju koju predstavlja Iran. To su ključne točke prijedloga nove strategije NATO-a koji je danas predstavljen u sjedištu Saveza u Bruxellesu i trebao bi određivati razvoj Saveza sljedećih deset godina.

Djelovati daleko od kuće

Nacrt je izradila skupina stručnjaka koju vodi bivša američka državna tajnica Madeleine Albright. No, i dalje postoje neke neriješene točke koje je nužno usuglasiti prije usvajanja dokumenta, koji će naslijediti strategiju iz 1999. godine, na summitu u Lisabonu krajem godine.

Naime, SAD s jedne strane zagovara što snažniju međunarodnu ulogu Saveza, dakle jači angažman izvan granica, dok se dio europskih zemalja tome opire i traži da se sačuva tradicionalno obrambena priroda NATO-a.

Madeleine Albright jasno je iznijela stajalište SAD-a ističući da “NATO mora biti spreman na promjene i učinkovit kako bi mogao djelovati daleko od kuće”. No, izrazila je i razumijevanje za zabrinutost dijela saveznica te istaknula kako je važno “da sve članice budu uvjerene u sigurnost njihova teritorija”.

Sigurnost na moru

Kao klasičan primjer takvog djelovanja - koje, dakle, daleko od kuće čuva sigurnost kuće - glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen istaknuo je upravo misiju u Afganistanu.

Kad je riječ o odnosima s Rusijom, nova strategija predviđa jačanje suradnje na pitanju proturaketne obrane, borbe protiv terorizma i trgovine narkoticima te sigurnosti na moru, što sve predstavlja nove sigurnosne izazove.

Iranski nuklearni program pokazuje koliko je potrebno raditi na protubalističkom “kišobranu” na području NATO-a, a on mora biti “zajednički pothvat Saveza za koji je izuzetno poželjna suradnja Saveza i partnera, posebno Rusije”, stoji u nacrtu.

No, unatoč želji nekih članica, nuklearno oružje će ostati u Europi. “Dok postoji nuklearno oružje, NATO bi trebao imati pouzdane nuklearne snage”, traži i nova strategija.