ŠTO JE ‘ČUVAR PROSPERITETA‘?

SAD ide u udarnu formaciju, ovo je odgovor na novu globalnu ugrozu: ‘Tri su mogućnosti, odluka je pala!‘

Napadi u Crvenom moru, kroz koje prolazi do 15 posto svjetske trgovine, nova su prijetnja globalnim opskrbnim lancima

Američke snage u Mediteranu/Ilustracija

 U.s.navy Janae Chambers/handout/Anadolu Via Afp

Američki ministar obrane Lloyd Austin najavio je u ponedjeljak novu pomorsku udarnu formaciju, odnosno radnu skupinu za zaštitu komercijalnih brodova koji plove Crvenim morem i ključnim plovnim kanalima od napada jemenske šijitske pobunjeničke militantne skupine Huti, koju podržava Iran. "Nedavna eskalacija bezobzirnih napada Hutija koji potječu iz Jemena prijeti slobodnom protoku trgovine, ugrožava nedužne pomorce i krši međunarodno pravo", rekao je Austin u priopćenju. "To je međunarodni izazov koji zahtijeva kolektivnu akciju", dodao je Austin.

On je objavio da su među zemljama uključenim u tu novu radnu skupinu - nazvanu Operation Prosperity Guardian - SAD, Velika Britanija, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Sejšeli i Španjolska, a cijela operacija će se provoditi pod okriljem već postojeće skupine u regiji, Združenih pomorskih snaga, i pod vodstvom njezine Task Force 153 sa sjedištem u Bahreinu, koja je uspostavljena u travnju 2022. i fokusirana na područje Crvenog mora.

No, čini se, kako je izvijestio The War Zone, da su ti međunarodni pomorski napori za obranu od napada na brodove u Crvenom moru obimniji nego što je prvotno najavljeno. Do sada je zapravo 19 država potpisalo Operation Prosperity Guardian, a ne samo početnih devet (budući da je, kako je javio Politico, Madrid u međuvremenu rekao da neće sudjelovati) koje je američki ministar obrane predstavio u ponedjeljak, javio je Politico. No, većina država ne želi s time izaći u javnost, izvještava Politico pozivajući se na visokog dužnosnika administracije.

Upitan zašto je 10 neimenovanih nacija odlučilo ostati anonimno, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da je to bila njihova odluka. "Ostavit ću njima da to mogu opisati na ovaj ili onaj način jer - jer ne žele svi izaći u javnost", rekao je on novinarima.

Napadi u Crvenom moru, kroz koje prolazi oko 12 do 15 posto svjetske trgovine kao ključni plovni put za robu i energiju, nova su prijetnja globalnim opskrbnim lancima i mogli bi dovesti do eskalacije neprijateljstava u Pojasu Gaze, gdje Izrael pokušava uništiti Hamas nakon šokantnog napada 7. listopada. Iran, kao i Huti, u tom sukobu podržavaju Hamas, a SAD kaže da Huti i djeluju kao ‘opunomoćenici‘ Irana. SAD održava stalne konzultacije sa zaljevskim saveznicima o potencijalnoj vojnoj akciji protiv Hutija kao odgovor na njihove sve drskije napade.

Ta je skupina preuzela odgovornost za napade u Crvenom moru na komercijalna plovila posljednjih nekoliko dana, incidente za koje SAD i saveznici kažu da im je cilj izazvati širi bliskoistočni rat. U intervjuu za Al-Jazeeru, vođa Houthija Mohammed Al-Bukhaiti rekao je da je skupina imala neizravnu komunikaciju sa SAD-om i drugim zemljama posredništvom Omana.

Tri mogućnosti

Al-Bukhaiti je rekao da je jedna od poruka koju su primili Hutiji bila ponuda za traženje mirnog okončanja sukoba u Jemenu u zamjenu za zaustavljanje napada u Crvenom moru, prenosi Bloomberg. No, kako je rekao, skupina je odbacila tu ideju. Huti, kako procjenjuju neki promatrači, vjerojatno napadima u Crvenom moru žele povećati geopolitički utjecaj u regiji, dok traje izraelski rat u Gazi, kojem se Huti protive.

U međuvremenu se postavlja pitanje što je zapravo Operation Prosperity Guardian (Operacija Čuvar prosperiteta), koju predvodi Washington, a što je Teheran nazvao pogreškom. Operacija je osmišljena kako bi umirila brodarske tvrtke čiji brodovi plove kroz Crveno more i Adenski zaljev, osiguravajući da regija "ostane sigurna za komercijalnu plovidbu", unatoč povećanju broja napada.

U ponedjeljak su Huti pobunjenici sa sjedištem u Jemenu napali dva komercijalna brodska broda u južnom dijelu Crvenog mora, priopćilo je Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM). Razarač USS Carney odgovorio je na poziv u pomoć s tankera za kemikalije i naftu Swan Atlantic, koji plovi pod zastavom Kajmanskih otoka, nakon napada dronom i protubrodskim balističkim projektilom, priopćio je SAD. U drugom napadu brod MSC Clara prijavio je eksploziju u blizini broda, ali nije zatražio pomoć niti je registrirao bilo kakvu štetu, naveo je CENTCOM. Glasnogovornik Huta rekao je u ponedjeljak da su napali dva broda zbog njihovih navodnih poveznica s Izraelom.

image

Tanker za prijevoz nafte/Ilustracija

Sven Hansche/Alamy/Alamy/P/Sven Hansche/alamy/alamy/p

Bili su to posljednji u nizu napada Hutija na komercijalne brodove koji su prolazili Crvenim morem. Napadi bespilotnim letjelicama i zaliha protubrodskih balističkih projektila koji pobunjenici raspolažu, ne predstavljaju značajnu prijetnju američkim ratnim brodovima, ali predstavljaju stvarnu brigu za komercijalna plovila koji nemaju mogućnosti da ih presretnu.

To je američku vojsku stavilo u težak položaj pri odabiru načina zaštite komercijalnih plovila, ocjenjuje Newsweek. Fabian Hinz iz think tanka Međunarodni institut za strateške studije (IISS), navodi da SAD ima tri mogućnosti - pokušati pokriti veći dio Crvenog mora mornaričkim brodovima, odvratiti snage Huta od daljnjih napada ili djelovati protiv njihovih zaliha protubrodskih projektila. Washington se odlučio za prvu strategiju u sklopu nove operacije, koju je Austin opisao kao "važnu novu multinacionalnu sigurnosnu inicijativu".

Norveška je u ponedjeljak priopćila da je spremna dati do 10 mornaričkih časnika operativnoj skupini koju predvode SAD. Italija je objavila da razmatra pridruživanje, dok je danski ministar obrane Troels Lund Paulsen rekao da će Kopenhagen "sudjelovati" u pružanju pomoći kako bi se stvorila sigurnosti, ne navodeći detalje.

Brojne kompanije posljednjih su dana objavile da prekidaju plovidbu kroz Crveno more, preusmjeravajući brodove iz Sueskog kanala i tjesnaca Bab al-Mandab, između Jemena na Arapskom poluotoku i Roga Afrike, na druge rute. U ponedjeljak je naftni div BP rekao da zaustavlja isporuke nafte kroz Crveno more zbog "pogoršane sigurnosne situacije", što je povećalo bojazan od pucanja globalnih opskrbnih lanaca.

Promjene ruta i rast cijene nafte i plina

Neki promatrači istaknuli su da unatoč tvrdnji skupine Huti da gađaju samo brodove povezane s Izraelom, njihove mete ipak uključuju i brodove koji ne idu prema Izraelu niti su s njime povezani. Napadi Huta neke tvrtke natjerali su da preispitaju veze s Izraelom. Tajvanska tvrtka Evergreen Marine priopćila je u ponedjeljak da je odlučila privremeno prestati primati izraelski teret.

Promjena ruta može značiti tranzit roba duže za dane ili čitave tjedne. Brojne su tvrtke preusmjerile svoja plovila na rutu preko Rta dobre nade umjesto kroz Sueski kanal preko kojeg se, kako se procjenjuje, odvija oko 15 posto svjetskog pomorskog prometa. U takvoj situaciji očekuje se da će idućih tjedana konstantno rasti troškovi i kašnjenja.

Ukupno 55 brodova promijenilo je rutu putovanja između 19. studenog i 17. prosinca, objavila je uprava Sueskog kanala (SCA), dodajući da je u tom razdoblju kroz kanal prošlo 2128 brodova. Brodovi koji putuju između Europe i Azije preko Sueskog kanala i Crvenog mora štede do dva tjedna tranzitnog vremena u usporedbi s drugim rutama, objavila je u nedjelju SCA.

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što je BP Plc objavio da prekida sve isporuke preko Crvenog mora, a norveška energetska kompanija Equinor ASA rekla je da preusmjerava brodove dalje od regije. Referentna vrijednost sirove nafte Brent porasla je za čak 3,9 posto pri trgovini u Londonu. Poremećaj je utjecao na europsko tržište prirodnog plina, pri čemu su referentne cijene skočile čak 13 posto u Amsterdamu. Tankeri s ukapljenim prirodnim plinom često putuju između Bliskog istoka i Europe preko Crvenog mora i Sueskog kanala.

Operacija Prosperity Guardian će se "zajednički baviti sigurnosnim izazovima u južnom Crvenom moru i Adenskom zaljevu, s ciljem osiguravanja slobode plovidbe za sve zemlje i jačanja regionalne sigurnosti i prosperiteta", rekao je Austin. Osiguravanje globalne slobode plovidbe je "temeljni interes Sjedinjenih Država" i one će osjećati pritisak da poduzmu mjere zaštite, rekao je Hinz u svojoj ranijoj izjavi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 17:31