To je prijetnja. Ozbiljna prijetnja. Takvo se što nikad prije nije dogodilo i sada idemo u građanski rat, rekao je bivši izraelski premijer Ehud Olmert, prenosi Jerusalem Post.
Vlada koju vodi izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je uspio postati čelnik vlade koji ju je najdulje vodio, ali bi istodobno mogao postati i čelnik vlade koji odvodi zemlju u poguban unutarnji sukob. Ta je vlada u ponedjeljak u parlamentu, Knessetu, unatoč protivljenju opozicije i desetaka tisuća ljudi koji su se okupili, izglasala zakon kojim ograničava ovlasti Vrhovnog suda.
Posljednji su pregovori trajali cijelu noć s nedjelje na ponedjeljak, ali vlada je ostala kruta, pomirenje nije uspio ostvariti ni predsjednik Isaac Herzog. Amandman kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda da poništi neke vladine odluke ako ih smatra "nerazumnima" usvojen je sa 64 prema 0 glasova (ukupno 120 glasova) nakon što su oporbeni zastupnici napustili sjednicu u znak prosvjeda, a neki od njih uzvikivali su: "Sramota!", prenio je Reuters.
Bidenov poziv
Američki predsjednik Joe Biden pozvao je Izrael u priopćenju u nedjelju da ne požuruje s reformama pravosuđa koje stvaraju sve veći razdor, s obzirom na druge izazove s kojima se Jeruzalem suočava. "Iz perspektive prijatelja Izraela u Sjedinjenim Državama, čini se da aktualni prijedlog reforme pravosuđa izaziva više, a ne manje podjela", rekao je Biden.
Na to Netanyahuova vlada nije reagirala. Nije pomoglo ni to što je Washington bio najavio da poziva premijera, poznatog pod nadimkom Bibi, da posjeti SAD - dobro, nije bio naveden datum kad bi došao. Bijela kuća je u ponedjeljak glasanje nazvala "nesretnim" i opet pozvala na rad radi postizanja širokog konsenzusa s oporbom. "Kao doživotni prijatelj Izraela, predsjednik Biden javno je i privatno izrazio svoja stajališta da velike promjene u demokraciji moraju imati što je moguće širi konsenzus", izjavila je tajnica za tisak Bijele kuće Karine Jean-Pierre. "Žalosno je što je današnje glasanje održano s najmanjom mogućom većinom", dodala je.
SAD je najvažniji saveznik Izraela, ali Bibi je zaključio da su u ovom trenutku važniji njegovi radikalno desni koalicijski partneri bez kojih ne bi mogao ostati na vlasti i tako smanjiti prijetnju pravosudnih postupaka koji ga progone.
Javnost se nije smirila. Izraelski liječnici počeli su potpuni štrajk, koji se ipak neće provoditi u Jeruzalemu, poprištu sve većih sukoba. Vlada je tražila zabranu štrajka kako bi liječnike prisilila da se vrate na posao. "Crni dan za izraelsku demokraciju", navodi se u oglasu na naslovnicama novina koji je postavila skupina koja sebe opisuje kao zabrinute radnike u sektoru visoke tehnologije, prenose agencije. Vođe prosvjeda rekli su da je sve više vojnih rezervista koji se neće javljati na dužnost.
Apel opozicijskog vođe
Oporbeni vođa Yair Lapid (njegov je otac rođen u Novom Sadu) zamolio ih je da se suzdrže od te prijetnje, koja je uzdrmala izraelski osjećaj nacionalne sigurnosti, i to do bilo kakve presude Vrhovnog suda na žalbu političke nadzorne skupine kojom se traži poništenje zakona.
Reuters podsjeća da je Netanyahu prvi put za premijera izabran 1996. godine. Godinu dana prije izraelski je ekstremist ubio premijera Yitzhaka Rabina i nakon toga počinje otklizavanje te zemlje udesno uz vodeću ulogu stranke Likud. Laburisti, koji su desetljećima vladali, postaju marginalna stranka. Netanyahu reforme opisuje kao uspostavu ravnoteže grana vlasti.
Pokušao je umiriti oporbu i zapadne saveznike kad je u ponedjeljak rekao kako se nada da će se do studenoga postići konsenzus o svim novim zakonima. Netanyahuov položaj komplicira suđenje zbog korupcije i hospitalizacija za vikend zbog ugradnje pacemakera. Dodatno, širenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali opteretilo je odnose s Washingtonom.
Trasformazioni
Pritisnut bijegom stranih ulagača, padom šekela i mogućim općim štrajkom sindikata javnog sektora Histadrut, ministar financija Bezalel Smotrich (jedan od pripadnika radikalne struje) rekao je za vojni radio da je "pokušaj predstavljanja ovog događaja kao kraja demokracije jednostavno pogrešan". Smotrich je dodao da je vojska "borbeno spremna i ostat će borbeno spremna", unatoč prosvjedima rezervista koje je optužio da su pokušali "uperiti pištolj u šefa vlade".
Analitička kuća Soufan očekuje nastavak prosvjeda. "Mnogi stručnjaci smatraju da će donošenje ovog zakona, ali i buduće reforme pravosuđa, gurnuti zemlju u ustavnu i političku krizu. Srž ovog pitanja je nepostojanje ustava Izraela, koji nije mogao biti donesen u vrijeme nastanka zemlje. Umjesto toga, Knesset se oslanja na svoje temeljne zakone koji uređuju izbore i bave se ulogom pravosuđa, vojske i drugim vladinim postupcima. Zato nema jasnog odgovora mogu li temeljni zakoni djelovati kao de facto ustavni zakoni, tj. jesu li pravno nadređeni drugim zakonima", tumači Soufan Center, slažući se s Ehudom Olmertom da je ovo "jedan od najspornijih trenutaka u izraelskoj politici otkako je zemlja uspostavljena 1948. godine te otkriva duboke ideološke i kulturne pukotine u izraelskom društvu".