Rusko bombardiranje kemijskih postrojenja u Ukrajini moglo bi potaknuti "katastrofu velikih razmjera", upozorio je slovenski premijer Janez Janša na početku posebnog samita NATO-a u četvrtak.
"Zabrinuti smo kada vidimo da ruske agresivne snage bombardiraju kemijske tvornice i slična postrojenja, što bi moglo potaknuti katastrofu velikih razmjera", kazao je.
Dodao je da ne misli da će ruska vojska namjerno koristiti kemijsko i biološko oružje iz taktičkih razloga, te da smatra da bi to bilo "prilično nerazumno".
Litavski premijer Gitanas Nausėda uoči samita je izjavio da je izgledno da će kao odgovor na rusku prijetnju u svojoj državi podići ulaganje u obranu na 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina.
"Trenutno nitko nije siguran", kazao je osvrćući se na moguć ruski napad na teritorij NATO-a.
"To bi mogla biti Poljska ili baltičke zemlje. Nitko u Europi, čak niti one države koje su daleko od granice s Rusijom, trenutno nije siguran.", kazao je.
Estonska premijerka Kaja Kallas kazala je da bi NATO trebao "udvostručiti" napore da okonča rat u Ukrajini.
"Mislim da moramo udvostručiti napore - Putin ne smije pobijediti u ovome ratu", kazala je Kallas o ruskome predsjedniku koji je prije točno mjesec dana započeo rat u Ukrajini.
Vođa Kremlja poduzima mjere kojima nas želi "zastrašiti" te "odvratiti od želje da nastavimo pomagati Ukrajini ili poduzimati daljnje korake".
"Nikako ne smijemo upasti u tu zamku - moramo zaustaviti ratnoga zločinca", kazala je.