Veleposlanik Rusije u Sjedinjenim Državama upozorio je da je sveobuhvatna kampanja sankcija koju su poveli američki predsjednik Joe Biden i njegovi saveznici imala suprotne rezultate, pa je tako naškodila gospodarstvu SAD-a i njihivu međunarodnom prestižu tijekom ovog opasnog razdoblja globalne nestabilnosti.
Anatolij Antonov rekao je za Newsweek da je "situacija u Ukrajini kritično napeta" gotovo četiri mjeseca otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo rat protiv ove zemlje, nakon neuspjelih sigurnosnih pregovora između Kremlja i Zapada.
"Sve više zemalja uključuje se u događaje u istočnoj Europi, a negativne posljedice krize europske sigurnosti brzo se šire svijetom", upozorio je Antonov. Također je dodao da se situacija može razviti u sukob koji uključuje nacije koje posjeduju veliku većinu svjetskog nuklearnog oružja.
"Kratkovidnost Sjedinjenih Država vidi se i u sadašnjim okolnostima", rekao je Antonov i nastavio: "Potaknute željom da se Rusiji nanese strateški poraz, lokalne elite dižu uloge u eskalaciji napetosti tako što 'pumpaju' oružjem kijevski režim. Nije li jasno da je to put do izravnog vojnog sukoba između velikih nuklearnih sila, koji je prepun nepredvidivih posljedica?"
Što se tiče ekonomskog plana, rekao je da je ranjivost Washingtona već vidljiva u trenutku kad je američka inflacija skočila na najviši nivo u posljednja četiri desetljeća, a nacionalna prosječna cijena goriva premašila neviđenih 5 dolara po galonu.
"Ne funkcioniraju ni planovi da se našu zemlju uguši sankcijama. Nepromišljeno nametanje ograničenja samo pogoršava situaciju u američkoj ekonomiji. Tako se ispostavlja da je zbog svoje antiruske groznice Washington istovremeno spreman pucati sebi u nogu i plesati. To izgleda apsurdno", tvrdi Antonov.
"Štoviše", dodao je, "potezi Amerikanaca neće utjecati na odlučnost ruskih oružanih snaga da ispune zadaće postavljene tijekom specijalne vojne operacije u cilju zaštite stanovništva Donbasa, kao ni denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine."
Ukrajina i njezini međunarodni pristaše, uključujući SAD, odbacili su rusko opravdanje sukoba, a Bidenova administracija pokušala je svaliti krivnju na Putina za poticanje rata, kao i za pustoš koju je prouzročio na međunarodnim tržištima.
Govoreći na Velikom gospodarskom forumu o energiji i klimi, Biden je ustvrdio da je "brutalan i ničim izazvan napad Rusije na susjednu Ukrajinu potaknuo globalnu energetsku krizu i izoštrio potrebu za postizanjem dugoročne, pouzdane energetske sigurnosti i stabilnosti."
"A s ruskim ratom koji uzrokuje inflaciju u cijelom svijetu, prijeteći ranjivim zemljama ozbiljnom nestašicom hrane, moramo zajedno raditi na ublažavanju neposrednih posljedica ove krize", dodao je američki predsjednik.
No, dok se Bidenova Demokratska stranka priprema za izbornu sezonu, istraživanja o percepciji američkog gospodarstva oslikavaju zastrašujuću sliku.
Jedna anketa koju je objavio IBD/TIPP pokazala je da 53 posto, odnosno većina ispitanika u SAD-u, smatra da je zemlja već u recesiji. I dok se ti učinci sankcija već osjećaju i u Moskvi, mnogi Rusi izvještavaju više o neugodnostima nego o poteškoćama u vrijeme kada se američki potrošači muče spojiti kraj s krajem.
Na diplomatskoj razini, piše Newsweek, sukob je doveo gotovo do prekida u odnosima između Moskve i Washingtona, što je dovelo do novih neizvjesnosti u međunarodnom poretku. No, Antonov tvrdi da korijeni ove krize sežu u razdoblje prije ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače te da potječu iz dugogodišnjih pokušaja Washingtona da dominira pitanjima drugih zemalja.
"Globalna priroda onoga što se događa pokazuje da korijeni trenutnog sukoba nisu u Ukrajini. Ovo je pad svjetskog poretka s Amerikom u centru. Točnije, kolaps SAD-a pokušava održati hegemonističku ulogu i proglasiti SAD 'zvijezdom vodiljom' za sve zemlje", navodi Antonov.
Tvrdi da ovaj pristup potječe iz najranijih dana Ruske Federacije, nastale iz ruševina Sovjetskog Saveza. Također je optužio 'američku vladajuću klasu' da je 'napravila niz teških pogrešaka' nakon Hladnog rata, a koje se sve svode na jednu stvar - 'ignoriranje uloge Rusije kao okosnice svjetskog poretka'.
Uvjerenja je da je Rusija samo jačala nakon pretrpljenih kriza u svojoj povijesti te smatra da su 'američke vlasti odlučile osporiti ovu očitu činjenicu i počele agresivno nametati 'demokratske' vrijednosti, iako su ti ideali Rusima često strani.' Rekao je i da su se američki čelnici 'počeli miješati u rusku unutarnju politiku i predstavljati prijetnju njihovoj nacionalnoj sigurnosti, približavajući se sve bliže i bliže njihovim granicama'.
Širenje NATO-a, predvođenog SAD-om, pojavilo se kao vodeće pitanje napetosti između SAD-a i Rusije u posljednja tri desetljeća, posebno otkako je Putin prvi put došao na vlast u počecima 21. stoljeća. Većina zemalja koje su nekada bile dio istočnog bloka bivšeg Sovjetskog Saveza od tada su se pridružile zapadnoj alijansi, pristajući ugostiti trupe i oružane snage SAD-a i njihovih saveznika kao odgovor na zabrinutost zbog ruske agresije.
Međutim, do točke ključanja došlo je prije osam godina kada je ustanak u Kijevu doveo na vlast vladu koja se nastoji udaljiti od Moskve i uspostaviti vezu sa Zapadom. Otprilike u isto vrijeme, u Donbasu je izbila separatistička pobuna, a Rusija je anektirala poluotok Krim nakon spornog referenduma..
Kako napori za rješavanje sukoba nisu urodili plodom, Rusija je prošle godine počela skupljati svoje vojnike duž ukrajinskih granica te je pozvala na reorganizaciju europskog sigurnosnog poretka kako bi se smanjile aktivnosti NATO-a u bivšoj sovjetskoj sferi utjecaja. Kada su SAD i njihovi zapadni saveznici odbili ove zahtjeve, Antonov je rekao da je to bila 'kap koja je prelila čašu'.
I dok se Zapad bori da Rusiji nanese dovoljno boli kako bi uvjerili Putina da preokrene kurs koji je sada usmjeren prema Ukrajini, Antonov je napomenuo da je "vrijeme da se Zapad navikne na ideju o nemogućnosti izgradnje svjetskog poretka u kojem sve zemlje moraju slijediti upute Washingtona i gdje su zapadne vrijednosti iznad zakona."
Ovaj novi poredak, dodao je, temeljit će se na 'policentrizmu', s rastućom ulogom zemalja u Africi, Latinskoj Americi i Bliskom istoku i drugim dijelovima Azije. Mnoge zemlje u tim regijama ne dijele apetit Zapada da se suoče s Rusijom, već su umjesto toga zauzele neutralnije stavove.
Antonov je također rekao da će ovdje biti središnja uloga Vijeća sigurnosti UN-a, čije se stalne članice sve više dijele na zapadni tabor koji se sastoji od Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te istočni tabor koji čine Kina i Rusija.
Kada je riječ o politici SAD-a prema Rusiji, Antonov tvrdi da bi Washington 'trebao prestati gajiti iluzije o 'porazu' Rusije' i umjesto toga 'mora priznati da nema alternative pragmatičnim odnosima s Rusijom'.
"Mi smo velike sile koje nose posebnu odgovornost za mir na Zemlji. Mi smo ti o kojima ovisi strateška stabilnost. Bez koordiniranih napora obiju država nemoguće je riješiti probleme terorizma, proliferacije oružja za masovno uništenje, klimatskih promjena, borbe protiv epidemija i sigurnosti hrane. Osuđeni smo na suradnju", kaže Antonov.
A Ukrajina će se, dodaje, dokazati kao lakmus-test koji će pokazati spremnost zapadnih država da uzmu u obzir rusku zabrinutost. S tim u vezi, 'daljnji napredak prema stabilizaciji europske sigurnosti ovisit će o ishodu procesa rješavanja krize u Ukrajini', smatra Antonov.
"Danas se zapravo postavlja pitanje možemo li zajedno izgraditi multipolarni svjetski poredak utemeljen na jednakosti, uzimajući u obzir interese svih država, bez obzira na njihovu moć i potencijal", dodaje Antonov.
I premda je upozorio da prijetnja šireg sukoba ostaje stvarna, napomenuo je da to nije u interesu nijedne strane, posebno s obzirom na širenje učinka drugog reda trenutačnog sukoba.
"Nikoga ne zanima konfrontacija, svima je potrebna stabilnost. Ovo je posebno očito u pozadini ove trenutne priče, kada čak i neuspjesi u opskrbnim lancima prouzrokuju krizu s hranom te je prisutan kaos na energetskim tržištima. Ovo je samo jedan primjer", dodao je Antonov.
Također je rekao da su zahtjevi koje je Moskva tražila prije sukoba još uvijek otvoreni, iako bi se sporazum mogao razlikovati zbog početka rata i odgovora Zapada. "Dopustite da vas podsjetim da ruske nacrte sporazuma o sigurnosnim jamstvima nitko nije maknuo sa stola. Naravno, nakon završetka specijalne vojne operacije, njihov će se sadržaj morati prilagoditi stvarnosti", zaključuje Antonov, prenosi Newsweek.