Ukrajinske snage ušle su na teritorij Luhanska i zauzele prvi vojni cilj u toj oblasti te ruska vojska više ne nadzire cjelokupni teritorij te oblasti, objavili su u utorak ukrajinski i zapadni izvori, a tu objavu potvrđuju i snimke s društvenih mreža. Iako je riječ o simboličnoj pobjedi - oslobođeno je naselje Bilohorivka koje je predgrađe Lisičanska - Rusija ponovno više ne kontrolira niti jednu ukrajinsku oblast u cijelosti, osim poluotoka Krima.
Ukrajinski guverner oblasti Luhansk, Serhij Hajdaj, rekao je kako očekuje da će se ruske trupe boriti za svaki centimetar okupirane oblasti.
"Neprijatelj priprema svoju obranu, stoga nećemo jednostavno ušetati", objavio je na Telegramu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je pak u svojem redovnom večernjem obraćanju javnosti da su okupatori očigledno u stanju panike te da se on fokusira na brzinu u oslobođenim područjima - brzinu kretanja postrojbi, brzinu povratka u normalan život.
Ruska panika
Da proruske vlasti u okupiranim područjima Ukrajine uistinu paničare vjeruje i think tank Institute for the Study of War, koji procjenjuje da je taj strah povod iznenadnih poziva na hitno održavanje referenduma o pridruživanju "narodnih republika" Doneck i Luhansk Ruskoj Federaciji. Trenutačno je okupirano oko 60% Donecka, a ukrajinska kontraofenziva se upravo usmjerava prema Lisičansku u Luhansku.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdi da Zapad strahuje od referenduma na okupiranim područjima, jer je "napad na ruski teritorij zločin koji opravdava korištenje svih sredstava samoobrane", napisao je na Telegramu. Jednom kad se referendumi provedu, tvrdi Medvedev, niti jedan ruski vođa neće moći preokrenuti njihov rezultat. Unatoč simpatetičnim signalima spram referenduma koji stižu iz orbite predsjednika Vladimira Putina, većina zapadnih stručnjaka skeptična je da će Kremlj uistinu i podržati te referendume. ISW piše da bi pripajanje Luhanska i Donecka dodatno osramotilo Rusiju, jer bi time dio njezina teritorija bio "okupiran", a Moskva ga ne bi mogla povratiti.
Umirovljeni američki general Ben Hodges istaknuo je u intervjuu za Kyiv Independent da korištenje "napada na ruski teritorij" kao povod za masovnu mobilizaciju ne bi polučilo značajan učinak. "Mislim da to neće učiniti jer bi to bila katastrofa po njih", ocijenio je Hodges. "Ljudi im se neće pojaviti. Čak ni sad ne mogu ispuniti sve svoje postrojbe". Čak i da se uistinu pojavi 100.000 novaka, Rusija ih više nema čime opremiti.
"Prošli bi mjeseci prije nego što bi bili obučeni i poslani tamo gdje bi mogli učiniti razliku", rekao je Hodges. "Naravno, mogli bismo ih i smjesta poslati na frontu, gdje bi ih većina bila ubijena ili bi dezertirali - no to ne bi promijenilo ishod rata".
Herson na redu
Iako ukrajinske snage polagano napreduju na jugu države, na bojištu pored Hersona, ruske su snage i dalje većinom odsječene od svojih opskrbnih linija i mogućih pojačanja, nakon što je ukrajinska artiljerija uništila ili teško oštetila većinu mostova preko rijeke Dnjepar.
U noći na utorak zaustavljen je i najnoviji pokušaj Rusa da improviziraju prelazak preko Dnjepra kod Nove Kahovke. "Mostova više nema, oni su u osnovi zarobljeni tamo", komentirao je Hodges i to bojište. "Herson će s vremenom biti počišćen. Rusi će u Hersonu biti ubijeni, zarobljeni, ili će pobjeći".
"Jednom kad je to eliminirano, približavate se Krimu", rekao je Hodges. "Rusi su u zamci. Mogu se ili odvesti ili ostati na mjestu. A onda će ti HIMARS-i i ostali raketni bacači početi pogađati zračne luke, Sevastopolj, sve vojne baze svaki dan. I vjerujem da će tad Krim ostati neodrživ. Oni to ne mogu zaustaviti".
Kredibilitet njegovim riječima dala je i informacija britanskih obavještajaca da je zapovjedništvo ruske Crnomorske flote izvuklo sve svoje podmornice klase Kilo - koje su se koristile za raketiranje ciljeva u Ukrajini - iz svoje matične luke u Sevastopolju te ih je preselilo u Krasnodar Kraj, na jugu Rusije. Svi zrakoplovi mornaričkog zrakoplovstva Crnomorske flote još su ranije izvučeni s Krima, također zbog opasnosti od ukrajinskih napada. Rusija se i izvan vojnog plana nalazi u političkoj stisci.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je dosad pokušavao održati odnos i s Kijevom i s Moskvom te se nudio kao posrednik u pregovorima, rekao je u intervjuu za PBS da će Rusija morati vratiti okupirani teritorij Ukrajini.
"To se očekuje. To se traži. Gospodin Putin je poduzeo određene korake. Mi smo poduzeli određene korake. Teritorij koji je bio zauzet invazijom bit će vraćen Ukrajini", rekao je Erdoğan.