Dok Ukrajina trpi niz neuspjeha u ratu protiv Rusije, a Europa i Sjedinjene Države se muče osigurati nove pakete vojne pomoći Kijevu, pozornost se već sve više usmjerava na prijetnju koju bi Kremlj mogao predstavljati za NATO ako se sukob u Ukrajini posve ‘zamrzne‘.
U vrlo oštrom nedavnom izvješću, utjecajni njemački think tank German Council on Foreign Relations tvrdi da vojni savez mora biti spreman obraniti se od ruske ofenzive u roku od šest do deset godina. No, Jacek Siewiera, šef poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost i visoki dužnosnik u kabinetu predsjednika Andrzeja Dude, smatra da se u tom izvješću vjerojatno podcjenjuje hitnost situacije.
"Nažalost, ova analiza je u skladu sa studijama nastalima u SAD-u", rekao je on za poljski katolički list Nasz Dziennik, kako prenosi britanski The Times. "No, po mom mišljenju, vremenski okvir koji su predstavili njemački analitičari je previše optimističan. Ako želimo izbjeći rat, zemlje NATO-a na istočnom krilu trebale bi usvojiti kraći, trogodišnji vremenski horizont kako bi se pripremile za sukob", upozorio je.
"To je vremenski okvir u kojem moramo stvoriti sposobnost na istočnom krilu koja bi dala jasan signal za odvraćanje od agresije. Industrija oružja u Rusiji radi u tri smjene i može obnoviti svoje resurse u iduće tri godine", istaknuo je Siewiera.
Zabrinutost za baltičke zemlje
Otkako je u veljači prošle godine započela ruska invazija punog opsega na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin i nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika njegova režima više su puta aludirali na moguće dugoročne planove vezane uz najistočnije države članice NATO-a. U tom smislu, postoji posebno velika zabrinutost vezana uz tri baltičke zemlje - Estoniju, Latviju i Litvu - koje su sve ruske vlasti i vladavine od ranog 18. stoljeća smatrale dijelom sfere utjecaja Moskve i "bliskog inozemstva".
U svibnju je ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio da će režim izgraditi nove baze i 12 novih "jedinica ili divizija" u svom Zapadnom vojnom okrugu u blizini istočnog krila NATO-a kao odgovor na poteze Finske i Švedske da se pridruže NATO savezu. Snažan otpor Ukrajine je te planove odgodio za doglednu budućnost, a velika većina ruskih borbenih snaga zapela je u ratu iscrpljivanja.
No, mnogi analitičari i visoki dužnosnici NATO-a zabrinuti su da zapadni vojni savez ima vrlo ograničen vremenski okvir za jačanje svoje obrane dok Rusija ubrzava svoju vojnu industrijsku proizvodnju i izgrađuje mobilizacijsku mašineriju koja bi mogla održati ili povećati broj vojnika u godinama koje dolaze.
U strastvenom govoru na godišnjoj vanjskopolitičkoj konferenciji Körber-Stiftunga u Berlinu prošlog tjedna Gabrielius Landsbergis, litavski ministar vanjskih poslova, rekao je da je Rusija već u ratu sa Zapadom i na putu da obnovi svoje vojne kapacitete uz granice NATO-a.
Christian Mölling i Torben Schütz iz think tanka German Council on Foreign Relations u nedavnom su izvješću, na koje se referirao i Siewiera, a i Jutarnji list ranije je pisao o njemu, naveli da je savez u "utrci s vremenom" kako bi se mogao obraniti od ruskog napada koji bi mogao uslijediti za, kako su procijenili, šest godina.
U izvješću je navedeno kako NATO mora biti sposoban za vođenje velikog rata s Rusijom u roku od pet do devet godina kako bi uskratio Moskvi bilo kakvu mogućnost da proširi svoj rat protiv Ukrajine na konfrontaciju sa zapadnim vojnim savezom,
Upozorenje njemačkih autora
Autori su također, između ostaloga, istaknuli kako NATO riskira da će morati sustizati Rusiju, unatoč katastrofalnom ratu Moskve u Ukrajini. Rusija, kako je navedeno, "predstavlja najveću i najhitniju prijetnju zemljama NATO-a", a savez je, kako su ocijenili, u utrci s vremenom.
"Kad prestanu intenzivne borbe u Ukrajini, režimu u Moskvi će možda trebati tek šest do deset godina da rekonstruira svoje oružane snage. Unutar tog vremenskog okvira, Njemačka i NATO moraju omogućiti svojim oružanim snagama sposobnost odvraćanja i, ako je potrebno, borbu protiv Rusije. Tek tada će biti u poziciji smanjiti rizik od ponovnog izbijanja rata u Europi", navodi se u izvješću. "Ako Moskva uspije osposobiti svoje oružane snage nakon samo šest godina, NATO-u će biti sve teže sustići je", dodaje se.
U odvojenom upozorenju u ponedjeljak, Bijela kuća je poručila da je ponestalo i novca, a gotovo i vremena za isporuke više oružja Ukrajini te je pozvala Kongres da odobri daljnje financiranje.
Upozorenje se navodi u pismu šefovima Kongresa, u kojem se tvrdi da bi neodobravanje dodatnog financiranja jednostavno "pomelo Ukrajinu na bojnom polju, ne samo dovodeći u opasnost dobitke koje je Ukrajina ostvarila, već povećavajući vjerojatnost ruskih vojnih pobjeda".