Na zamamnoj obali Ženevskog jezera u srijedu 16. lipnja, iako se spominjao i utorak 15. lipnja, trebao bi se održati prvi sastanak novog američkog predsjednika Joea Bidena i njegova ruskog kolege Vladimira Putina.
Njih dvojica već su se čuli telefonom kada su i dogovarali susret uživo. Prvi put susreli su se još 2011. godine kad je Biden bio potpredsjednik Baracku Obami i tada mu je rekao izjavu koju sada svi ponovno dalekosežno izvlače iz arhive: "Mislim da vi nemate dušu". Podsjetimo da je Putinu trebalo više od mjesec dana da Bidenu čestita na izbornoj pobjedi.
Dvojica predsjednika susrest će se u trenutku kad su odnosi dviju zemalja i općenito rusko-zapadni odnosi na najnižim granama od raspada SSSR-a te kad i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov spominje da se hladni rat nezaustavljivo obnavlja. Obje su zemlje onu drugu proglasile "svojim glavnim neprijateljem" kao u "dobra stara vremena" blokovskih podjela jer, kako se čini, u tim okolnostima najbolje znaju plivati. Iz Bijele kuće odmah su rekli da je susret važan jer treba "raspraviti cijeli niz problema u situaciji kad nastojimo obnoviti predvidivost i stabilnost međusobnih odnosa", a iz Kremlja je stigla pomirljiva poruka da je susret dvojice lidera "važan kako bi odnosi Rusije i SAD-a izašli iz tugaljivog i jadnog položaja u kojem se sada nalaze".
Teme sastanka
Zna se da će sigurno razgovarati o posljedicama pandemije koronavirusa, ali sastanak u Ženevi neće biti nimalo lagan jer se napetosti u odnosima samo množe. Tek što su se primirile strasti oko gomilanja ruskih trupa uz ukrajinsku granicu, dogodila se "državna otmica" irskog putničkog zrakoplova u Bjelorusiji radi uhićenja oporbenog novinara Romana Protaseviča koji je bio na tom letu, a sada se sve više spominje da je i Rusija bila upletena u tu aferu. Ispalo je da su Bjelorusi o svojim nakanama obavijestili Moskvu, pa i moskovski Komersant piše da je Minsk "uvalio Rusiju u nelagodnu situaciju". Šef Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Röttgen iz CDU Angele Merkel izjavio je da se ne "smije isključiti i upletenost Moskve" u prisilno spuštanje aviona, pa čak i "njezinu operativnu podršku" u svemu tome.
Tako se sada samo povećava broj tema koje bi se mogle naći na stolu dvojice predsjednika. Osim popravljanja međusobnih odnosa, nagađa se da će američka strana postaviti i pitanje Bjelorusije, a Kremlj nikako ne želi da ona postane tema razgovora. Biden je nedavno poslao podršku antirežimskim protulukašenkovskim prosvjednicima u "pravednoj borbi za slobodu", dok je Putin vrlo osjetljiv na Bjelorusiju koju smatra svojim lenom o kojemu se nema što razgovarati, a pogotovo pregovarati. Osim toga, Kremlj nastoji izbjeći i razgovor o Alekseju Navaljnom te općenito raspravu o pitanjima ljudskih, građanskih i političkih prava u Rusiji. Navodno Rusi već imaju kao protuodgovor temu Black Lives Matter.
Na tapetu će se naći i Ukrajina kojoj je Biden obećao da će biti jamac njezine državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a zveckanje oružjem samo se primirilo. Uz to, vjerojatno će se dotaknuti i Bliskog istoka i Magreba (Sirija, Palestinci i Libija), ali i sudbine megaprojekta plinovoda Sjeverni tok 2. Joe Biden je rekao da se on od početka protivi projektu, ali je odustao od novih sankcija u vezi s tim plinovodom koji je pred realizacijom - ostalo je još oko pet posto do njegova završetka - jer bi u ovoj fazi bile kontraproduktivne. To je shvaćeno kao potez dobre volje, ali ne kod svih. Republikanski senator Ted Cruz ironično je napomenuo kako je to velikodušni "poklon od milijardu dolara za Putina", upitavši se na svom Twitteru "hoće li ruski predsjednik zbog toga u Ženevu doći s tortom".
Balkana nema "na meniju"
Zasad nema najava da bi se i Balkan mogao naći na meniju razgovora, ali nije nemoguće jer je SAD i tu odlučio biti prisutniji. Mogli bi se, barem usput, spomenuti BiH i Kosovo jer su si SAD i EU dali u zadatak da se BiH otvori put prema NATO-u te da se Kosovo konačno riješi međusobnim priznanjem Prištine i Beograda.
Sve su to teme koje opterećuju američko-ruske odnose, ali je pitanje koliko će njih doći na red jer i u Washingtonu i u Moskvi zasad inzistiraju samo na temi "obnove i stabilizacije međusobnih odnosa".
Joe Biden prvi put kao predsjednik dolazi u posjet Europi. Prije susreta s Putinom, od 11. do 13. lipnja naći će se sa saveznicima na susretu G7 u Velikoj Britaniji, tako da će i s tim dojmom i sugestijama doći na susret s ruskim predsjednikom. A francuski predsjednik Emmanuel Macron najavljuje da EU mora zauzeti drugačiji strateški odnos prema Rusiji i Bjelorusiji jer, kako je rekao, "očito je da sadašnja politika sankcija ne daje očekivane rezultate" pa "nam treba kratkoročna, srednjoročna i dugoročna strategija odnosa s Rusijom" koju je najavio do summita EU 24. i 25. lipnja. Biden će u Europi razgovarati i s liderima zemalja NATO-a te u sjedištu EU o obnovi transatlantske suradnje, koju je narušio Donald Trump, i koja bi ponovno označila liderstvo SAD-a na Zapadu.
U Moskvi se pribojavaju ponovnog zajedničkog djelovanja SAD-a i EU prema Rusiji te Moskva treba odlučiti što joj u ovoj situaciji više odgovara: smirivanje ili daljnje zaoštravanje odnosa, pogotovo u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji. Pitanje je što će Kremlj izabrati i što im u ovom trenutku više odgovara. U rujnu su parlamentarni izbori vrlo važni za Putina koji želi u Dumi apsolutnu dominaciju, pa je stoga brutalan prema bilo kakvom antirežimskom iskakanju. Duma je upravo donijela odluku da se svi oni koje se označi kao "ekstremiste" ne smiju kandidirati na izborima, a zalijepiti tu etiketu prilično je lako.
Do susreta Putina i Bidena ostalo je više od dva tjedna i zanimljivo će biti pratiti hoće li napetosti eskalirati ili će ići na ublažavanje, pogotovo jer se čini da obje strane, barem prema prvim reakcijama i Kremlja i Bijele kuće, žele da sastanak ipak bude korak ka normalizaciji. Stoga je pitanje - a sljedećih dana i to ćemo doznati - kojih će se tema dotaknuti u razgovorima uz šum valova Ženevskog jezera.