Ključni događaji:
- 49. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- Joe Biden prvi put je optužio 'diktatora' Putina za genocid u Ukrajini
- Zelenski je ponovno zatražio oružje od Zapada
- Ukrajina tvrdi da je Rusija spremna za potpuni napad na istoku zemlje
- Putin je rekao da su mirovni pregovori u 'slijepoj ulici' nakon što je Ukrajina iznijela 'lažne' tvrdnje o ratnim zločinima
- Gradonačelnik Mariupolja tvrdi da je još 100.000 građana zarobljeno u gradu
- Ukrajina i Rusija jačaju svoje vojne snage u Donbasu
>>>>> NOVO 23:59 Ukrajina tvrdi da je u srijedu pogodila i oštetila ruski ratni brod u Crnom moru, objavio je na Telegramu regionalni guverner Odese Maksim Marčenko.
“Projektili Neptun, koji čuvaju Crno more, nanijeli su vrlo ozbiljnu štetu ruskom brodu. Slava Ukrajini!”, piše u Marčenkovoj objavi.
Nexta na Twitteru javlja kako se brod koji su Ukrajinci pogodili, vrlo simbolično, zove "Moskva".
23:31 Ukrajina je postala istinsko "mjesto zločina", ocijenio je u srijedu u Buči, blizu Kijeva, glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) dok ruske snage nastavljaju ofenzivu na Mariupolj, na jugoistoku.
"Ovdje smo jer imamo dobrog razloga misliti da su počinjeni zločini za koje je nadležan Sud. Moramo rastjerati ratnu maglu kako bismo došli do istine", rekao je pred novinarima glavni tužitelj ICC-a, Britanac Karim Khan.
Izjavu je dao u Buči, mjestu što je postalo simbol zločina u sukobu, pošto su ondje krajem ožujka, navode ukrajinske vlasti, otkrivene stotine trupala dok Rusija niječe da je počinila bilo kakve zločine.
Ocijenivši da je čitava "Ukrajina mjesto zločina", Khan je dodao da se tim forenzičara Međunarodnog kaznenog suda priprema raditi "kako bismo doista mogli odvojiti istinu od izmišljotine".
22:45 Rusija uvodi recipročne sankcije za 398 članova američkog Zastupničkog doma i 87 kanadskih senatora, a najavljuje i dodatne mjere u bliskoj budućnosti, prenosi ruska novinska agencija Interfax ministarstvo vanjskih poslova.
Moskva je donijela odluku nakon što je Washington 24. veljače zbog ruske invazije uveo sankcije za 328 članova Dume, donjeg doma ruskog parlamenta.
Time je blokirana sva imovina ruskih zastupnika u SAD-u te im je zabranjeno uzlaziti u bilo kakve poslove s američkim građanima. Duma ukupno ima 450 zastupnika.
Rusko ministarstvo u srijedu je objavilo da su uvedene sankcije recipročne onim američkim, no nije dalo više informacija, osim toga da nitko od sankcioniranih neće moći ući u Rusiju. „Nove objave o ruskim protumjerama planirane su za blisku budućnost“, dodalo je ministarstvo.
22:29 Kijev nije primio "službeni" zahtjev od Berlina za posjet njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera, koji je želio posjetiti Ukrajinu s drugim šefovima država, rekao je u srijedu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
"Ni ja kao predsjednik, niti naš ured, nismo primili službeni zahtjev od njemačkog predsjednika ili ureda njemačkog predsjednika glede tog posjeta Ukrajini", rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu.
"Mi smo slobodna zemlja", rekao je Zelenskij. "Možemo si priuštiti .. biti među onima koji nas istinski podupiru, biti među pravim prijateljima".
Steinmeier je rekao u utorak da se namjeravao uputiti u Ukrajinu zajedno s poljskim predsjednikom i šefovima baltičkih država, ali da to Kijev nije želio.
Posljednjih tjedana njemačkog predsjednika kritiziraju zbog odnosa s Rusijom i manjka čvrstine prema Moskvi. Početkom travnja sam je priznao da je da je počinio pogrešku podupirući plinovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke. Socijaldemokrati koji su na vlasti bili su snažni pristaše približavanja Moskvi
21:40 Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je luka Mariupolj pod njihovom kontrolom. Gradonačelnik Vadim Bojčenkoje rekao da će se ukrajinske snage nastaviti boriti, unatoč tome što im nedostaje oružja i tome što su nadjačani. No čini se da ostatak grada još nije osvojen.
Sigurnosni analitičar, profesor Michael Clarke, u analizi za Sky News rekao je kako vjeruje da će Mariupolj pasti "u idućih nekoliko sati, a ne dana" te da preko noći moglo doći do dramatičnog razvoja događaja.
21:05 Poljski predsjednik Andrzej Duda u srijedu je rat u Ukrajini nazvao "terorizmom", dodajući da oni koji su počinili zločine moraju izaći pred pravosuđe te da to mora vrijediti i za one koji su davali naredbe.
20:47 Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je nazvao Volodimira Zelenskija kako bi ga „izvijestio o kontinuiranoj podršci SAD-a“ njegovoj zemlji, priopćila je Bijela kuća koja dodaje da je Ukrajini obećana nova vojna pomoć u vrijednosti 800 milijuna dolara.
Nova tranša pomoći sadržavat će vojnu opremu "kakvu smo već isporučili" Ukrajini, ali i "nove kapacitete" koji uključuju topničke sustave i oklopna vozila, precizirala je Bijela kuća koja je rekla da je dano i zeleno svjetlo za isporuku helikoptera.
Ukrajinski predsjednik na Twitteru je napisao kako su dvojica čelnika „razgovarala o novom planu vojne, a potencijalno i ekonomske pomoći“, ali i o „ratnim zločinima“ počinjenima na ukrajinskom teritoriju i sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji. Razgovor je trajao gotovo sat vremena.
Američki mediji pišu da je riječ o teškom naoružanju koje je SAD dosad odbijao isporučiti Ukrajini.
Sjedinjene Države pružile su Ukrajini najveći dio međunarodne vojne pomoći koju je Kijev primio od jeseni, ukupno vrijedne 2,4 milijardi dolara.
Prema listi koju je prošli tjedan objavila Bijela kuća, SAD je Ukrajini isporučio ili obećao 1,4 tisuće protuzračnih Stingera, pet tisuća protutenkovskih Javelina, sedam tisuća komada protutenkovskog oružja drugog modela, nekoliko stotina dronova kamikaza Switchblade, sedam tisuća jurišnih pušaka, 50 milijuna metaka i drugog streljiva, 45 tisuća kompleta neprobojnih prsluka i kaciga, protutopničke i protudronovske radare, laka oklopna vozila, sigurni komunikacijski sustav i protuminsku zaštitu, prenosi agencija France Presse.
20:00 Predsjednici Poljske i baltičkih zemalja u srijedu su posjetili Borodjanku, gradić u blizini Kijeva koji je litavski predsjednik Gitanas Nauseda opisao „natopljenim bolom i patnjom“ nakon „brutalnih ratnih zločina“.
Nauseda i njegovi kolege, Poljak Andrzej Duda, Estonac Alar Karis i Latvijac Egils Levits u Ukrajinu su stigli zajedno vlakom u cilju iskazivanja podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom „u trenutku ključnom“ za Ukrajinu, rekao je u srijedu ujutro poljski čelnik.
"Ovdje je tamna strana čovječanstva pokazala svoje lice", napisao je na Twitteru Nauseda, nakon zaustavljanja u bombama uništenoj Borodjanki koja je bila poprište navodnih zlostavljanja tijekom duge ruske okupacije.
19:20 Moskva je zaprijetila da će napasti Kijev ako "Ukrajina nastavi napadati Rusiju". Glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane Igor Konašenkov u srijedu je tijekom poslijepodnevnog brifinga zaprijetio Ukrajini da će ruske snage napasti "zapovjedne centre, uključujući i one u Kijevu, ako se nastavi s pokušajima diverzija i s napadima na objekte na ruskom teritoriju".
Ne pojašnjavajući na koje konkretne situacije aludira, Konašenkov je ustvrdio da ruska strana "primjećuje pokušaje sabotaže i izvođenja napada na objekte na teritoriju Rusije od strane ukrajinske vojske".
- Ako se ti slučajevi nastave, Oružane snage Rusije će izvesti napade na zapovjedne centre, uključujući i one u Kijevu, od čega se do sada ruska vojska suzdržavala, rekao je Konašenkov.
Ova vijest stiže dan nakon informacije o teškim oštećenjima na željezničkom mostu koji povezuje pograničnu oblast ruskog Belgoroda s Ukrajinom, a preko kojega su ruske trupe namjeravale dovoditi pojačanja za najavljenu ofenzivu na Donbas. Ipak, nije jasno je li se Konašenkov referirao na tu sabotažu ili na neku drugu, s obzirom da je ranije u srijedu stiglo i izvješće o incidentu na granici Ukrajine s ruskom oblasti Kursk.
Kako je na brifingu također izvijestio Konašenkov, Oružane snage Rusije su tijekom srijede uništile 36 vojnih objekata u Ukrajini, koristeći oružje "visoke preciznosti". Među njima su dvije remontne baze i dva skladišta naoružanja.
- Operativno-taktičko zrakoplovstvo uništilo je još 10 ukrajinskih vojnih objekata, među kojima su zapovjedni punkt, tri skladišta raketno-artiljerijskog naoružanja, kao i šest položaja s ukrajinskom vojnom tehnikom, rekao je Konašenkov.
On je ustvrdio i da je u Mariupolju u potpunosti oslobođena pomorska trgovačkka luka koju su, kako je rekao, držali "militanti nacističke formacije Azov". Istaknuo je da su svi "taoci koje su pripadnici Azova držali na brodovima u luci, uključujući strance, oslobođeni". Neovisne potvrde o navodnom zauzimanju mariupoljske luke kao ni o tvrdnjama da su pripadnici Azova ondje držali taoce nema.
- Ostaci jedinica ukrajinskih trupa i nacista iz 'Azova' koji se i dalje nalaze u gradu su blokirani i ne mogu se probiti iz okruženja, zaključio je Konašenkov.
19:10 Član ukrajinske delegacije Mihailo Podoljak optužio je europske političare da "godinama zatvaraju oči na ruske zločine". U objavi na Twitteru Podoljak je napisao kako "Ukrajini ne trebaju riječi utjehe, već djela".
19:00 Ruske snage "potpuno su spremne za napad na ukrajinsku istočnu regiju Donjeck i južnu regiju Herson", objavilo je zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga.
"Prema dostupnim informacijama, neprijatelj je spreman za potpunu ofenzivu na području Donjecka i Hersona", objavili su na društvenim mrežama.
16:50 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je novi video u kojem kaže da će se rat pretvoriti u "beskrajno krvoproliće, širenje bijede, patnje i razaranja" bez dodatnog oružja za Ukrajinu.
Govoreći na engleskom, Zelenski je rekao da se Ukrajina brani od Rusije “mnogo dulje nego što su Rusi to planirali”.
Ali Rusija još uvijek posjeduje kapacitet za napad, i to "ne samo na Ukrajinu", nastavlja Zelenski.
Poljska, Moldavija, Rumunjska i baltičke države bit će sljedeće mete ako Ukrajina padne.
Trebamo još oružja kako bismo spasili "milijune Ukrajinaca, ali i milijune Europljana", rekao je ukrajinski predsjednik i dodao kako im je potrebno topništvo, oklopna vozila, sustav protuzračne obrane i borbeni zrakoplovi.
Sloboda mora biti naoružanija od tiranije, rekao je i dodao kako zapadne zemlje na raspolaganju imaju sve da to i ostvare. - O njima ovisi konačna pobjeda nad tiranijom i broj spašenih ljudi.
16:15 Rusija će smatrati američka i NATO vozila koja prevoze oružje na ukrajinskom teritoriju legitimnime vojnim metama, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov novinskoj agenciji TASS u srijedu.
Svaki pokušaj Zapada da nanese značajnu štetu ruskoj vojsci ili njezinim separatističkim saveznicima u Ukrajini bit će "snažno suzbijen", dodao je.
"Upozoravamo da ćemo vozila SAD-a i NATO-a koja prevoze oružje preko ukrajinskog teritorija smatrati legalnim vojnim ciljevima", rekao je Rjabkov, a prenosi TASS.
"Želimo da Amerikanci i ostali zapadnjaci shvate da će pokušaji usporavanja naše specijalne operacije, nanošenja maksimalne štete ruskim kontigentima i formacijama DPR-a i LPR-a (Narodne republike Doneck i Luhansk) biti snažno suzbijeni", rekao je.
15:33 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba razgovarao je telefonom s britanskom kolegicom Liz Truss.
'Fokusirani razgovor s Liz Truss. Zahvalan Velikoj Britaniji na njenom vodstvu u povećanju pritiska sankcija na Rusiju. Naglasio sam važnost ubrzanja isporuke oružja Ukrajini. Razgovaralo se o daljnjim koracima za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine', napisao je Kuleba na Twitteru.
5:11 - Zamjenik gradonačelnika Dnjipra kaže da su gradske mrtvačnice krcate tijelima ruskih vojnika.
Mihail Lisenko rekao je da se u četiri hladnjaka nalazi više od 1500 leševa koje gradski dužnosnici ne žele kremirati ili pokopati u masovne grobnice, prenosi AFP.
Lisenko je apelirao na majke ruskih vojnika da razgovaraju sa zapovjednicima svojih mrtvih sinova kako bi vratili njihova tijela.
14:59 - Kremlj je odgovorio na zahtjev Ukrajine da zamijeni zarobljenog proruskog ukrajinskog političara Viktora Medvedčuka, koji je blizak s Vladimirom Putinom, za Ukrajince koji su zatočeni u Rusiji.
Kremlj je rekao da će pratiti ovaj slučaj, ali je kritizirao Ukrajinu zbog, kako smatraju, progona zbog njegovih stavova.
Ruski dužnosnici sugeriraju da ne bi pristali na razmjenu zarobljenika, s obzirom da je Medvedčuk ukrajinski državljanin koji se nalazi u Ukrajini.
Kratko su prokomentirali i primjedbe Joea Bidena o genocidu, rekavši da se "kategorički ne slažu" s njegovim komentarima, dodajući da je to "neprihvatljivo od predsjednika Sjedinjenih Država čija je vlastita zemlja počinila zločine visokog profila u novijoj povijesti".
"Smatramo da je ovakav pokušaj iskrivljavanja situacije neprihvatljiv", kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
14:33 - Predsjednici Poljske, Litve, Latvije i Estonije doputovali su u Ukrajinu na razgovore s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
Na sastanku će se usredotočiti na načine pomoći civilima i vojsci u Ukrajini, kao i na istrage ratnih zločina, rekao je glasnogovornik estonskog predsjednika Alara Karisa.
Uredi četiriju predsjednika odbili su dati detalje o posjetu iz sigurnosnih razloga.
14:17 - Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan posjetio je danas Buču, rekavši novinarima kako je Ukrajina mjesto zločina.
ICC istražuje potencijalne ratne zločine koje su počinile ruske snage tijekom sukoba u Ukrajini.
"ICC ima razumne osnove vjerovati da su počinjeni zločini. Moramo se probiti kroz ''maglu rata'' da bismo došli do istine. To zahtijeva neovisnu, nepristranu istragu", rekao je Khan, prenosi AFP.
Khan je rekao i da je forenzički tim ICC-a spreman za rad kako bi zaista mogli biti sigurni da odvajaju istinu od fikcije.
Moramo biti otvorenog uma i moramo slijediti dokaze, kazao je.
Khan se sastao s glavnom tužiteljicom Ukrajine Irinom Venediktovom u Kijevu, priopćio je ICC.
14:00 - Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko tvrdi da su ruski vojnici namjerno ciljali ljude koji su se okupljali kako bi pobjegli iz opkoljenog grada.
Dodao je da ljudi u gradu danas neće moći otići jer nije postignut dogovor o humanitarnom koridoru.
Ponavljajući komentare Joea Bidena, rekao je "ovo je genocid" koji je pokrenuo "ratni zločinac" Vladimir Putin, pozivajući se na navodne napade kemijskim oružjem.
Dodao je da "narod Ukrajine ima čelične živce", ali da "čak i čelik ima točku loma".
13:51 - Finska premijerka Sanna Marin rekla je novinarima da će zemlja odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u 'u roku od nekoliko tjedana'.
Očekuje se da će finska vlada kasnije danas objaviti ažuriranje svoje vanjske i sigurnosne politike.
Marin je istaknula kako Finska kao partner NATO-a – ali ne i članica – nije obuhvaćena člankom 5. koji kaže da se napad na jednu članicu treba smatrati napadom na sve, prenosi AFP.
'Ne postoji drugi način za dobivanje sigurnosnih jamstava osim pod NATO-ovim odvraćanjem i zajedničkom obranom što je zajamčeno NATO-ovim člankom 5', rekla je.
Švedska također preispituje svoju sigurnosnu politiku sa zaključcima koji se očekuju sljedećeg mjeseca. Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da je važno provesti temeljitu analizu o tome treba li i ta zemlja podnijeti zahtjev za pridruživanje savezu budući da 'članstvo u NATO-u ima i prednosti i nedostatke'.
13:17 - Još 206 ruskih pojedinaca i tvrtki dodano je na popis sankcija Ujedinjenog Kraljevstva koji je usredotočen na one subjekte koji su podržali separatističke regije u Ukrajini.
Među onima kojima je zamrznuta imovina su Viktor Medvedčuk, kojeg su zarobile ukrajinske snage, kao i ruski naftni magnat i šef LUKOIL-a Vagit Alekperov.
'U svjetlu užasnih raketnih napada na civile u istočnoj Ukrajini, danas sankcioniramo one koji podupiru ilegalno otcijepljene regije i sudjeluju u zločinima protiv ukrajinskog naroda. Nastavit ćemo ciljati sve koji pomažu i podržavaju Putinov rat. Od sutra zabranjujemo uvoz ruskog željeza i čelika, kao i izvoz kvantnih tehnologija i naprednih materijala koji su Putinu prijeko potrebni. Nećemo mirovati, naša je misija da zaustavimo Putinov ratni stroj', kazala je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.
Među sankcioniranima su i Sergej Kozlov, samozvani predsjednik vlade otcijepljene Narodne Republike Lugansk, i Aleksander Anančenko, samozvani premijer Narodne Republike Donjeck.
Marija Lavrova, supruga ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, također je među onima koji su podvrgnuti zabrani putovanja i zamrzavanju imovine.
13:08 - Ukrajinska obavještajna služba je na Facebooku objavila da Rusi koriste mobilne krematorije u okupiranim regijama za uklanjanje mrtvih civila kao i za prikrivanje stvarnih gubitaka ruskih vojnika. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.
12:59 - Rusija možda planira 'paradu za Dan pobjede' u devastiranom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, rekao je Petro Andriščenko, pomoćnik gradonačelnika Mariupolja na Telegramu.
Kazao je da je Kostiantinu Ivaščenku, kojeg su ruske trupe zadužile za dijelove Mariupolja pod svojom kontrolom, naređeno 'da očisti dio središnje gradske četvrti od ruševina i mrtvih tijela kako bi se osiguralo održavanje parade 9. svibnja'.
Sudeći prema cijelom nizu podataka, okupatori planiraju održati 'pobjednički karneval' u Mariupolju u slučaju da njihova 'specijalna operacija' uspije', napisao je Andriuščenko pa dodao: 'Dobra vijest je da u gradu nema vozila ni ljudi koji bi mogli izvesti takvo što.'
Parada bi se poklopila s najvećim državnim praznikom u Rusiji, Danom pobjede, koji se svake godine održava 9. svibnja u znak pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
12:37 - Ukrajinci su demantirali ruske tvrdnje da se više do tisuću ukrajinskih vojnika predalo u Mariupolju. No, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenski kaže kako su uspjeli dobiti informacije iz opkoljenog grada te da obrana grada još nije popustila.
Oleksij Arestovič je čak na Facebooku ustvrdio da se obrambeni sustav grada povećao i ojačao.
BBC napominje kako je jako teško potvrditi relevantnost informacija koje stižu iz Mariupolja.
12:31 - Odluka Vatikana da i Ukrajinci i Rusi sudjeluju u procesiji pape Franje "Križni put" u petak izazvala je trzavice s ukrajinskim katoličkim poglavarima, koji žele da se ona preispita.
Tradicionalni Križni put na Veliki petak u Koloseju sastoji se od 14 postaja, faza između osude Isusa na smrt i njegovog pokopa. Često je prilagođen tako da oni koji nose križ s jedne postaje na drugu odražavaju svjetska zbivanja.
Ovogodišnji program uključuje ukrajinsku i rusku obitelj koje nose križ na 13. postaji, u spomen na skidanje Isusa s križa nakon njegove smrti.
"Smatram takvu ideju neprikladnom, dvosmislenom i takvom da ne uzima u obzir kontekst ruske vojne agresije na Ukrajinu", rekao je glavni nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske katoličke Crkve bizantskog obreda.
Tekst meditacije koji će se čitati na 13. postaji govori o pomirenju i obnovi nakon bombardiranja.
Ševčuk, koji se nalazi u Kijevu i koji je pozvao Papu da posjeti ukrajinsku prijestolnicu, rekao je u izjavi u utorak da je tekst "nesuvisao, pa čak i uvredljiv, posebice u kontekstu očekivanog drugog, još krvavijeg napada ruskih trupa na naše gradove i sela".
Rekao je da je zatražio od Vatikana da preispita odluku.
U popratnoj izjavi, Ševčukov ured u Rimu rekao je da su mnogi Ukrajinci "uvjereni da će geste pomirenja između naših naroda biti moguće tek kada rat završi i oni koji su krivi za zločine protiv čovječnosti budu pravedno osuđeni".
Ukrajinski veleposlanik u Vatikanu Andrij Juraš napisao je u tvitu da dijeli Ševčukovu zabrinutost i da radi s Vatikanom kako bi pokušao "objasniti poteškoće realizacije i moguće posljedice".
Otkako je počeo rat, papa Franjo je samo eksplicitno spomenuo Rusiju u molitvama, kao na primjer tijekom posebnog globalnog događaja za mir 25. ožujka. No jasno je rekao da se protivi ruskim postupcima, koristeći riječi invazija, agresija i zvjerstva.
Većina Rusa i Ukrajinaca su pravoslavni kršćani i ove će godine Uskrs obilježiti tjedan dana kasnije od zapadnih crkava.
12:25 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija može lako preusmjeriti izvoz svojih golemih energetskih resursa sa Zapada u zemlje koje ih trebaju, prenosi Reuters.
Govoreći na sastanku s dužnosnicima na kojem se raspravljalo o ruskom Arktiku, Putin je rekao da bi domaća potrošnja nafte, plina i ugljena također mogla biti povećana.
Također je optužio "neprijateljske zemlje" za uništavanje lanaca opskrbe u ruskim arktičkim regijama i rekao da neke nacije ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze, što je, kako je rekao, stvorilo probleme Rusiji.
12:22 - Bjeloruski vladar Aleksandar Lukašenko odbacio je navodne planove da njegova bivša sovjetska republika postane dijelom Rusije.
"Nismo toliko glupi s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom da koristimo stare metode. Mi, kažem, gradimo takvo jedinstvo između dviju neovisnih država da će ljudi učiti od nas", rekao je u gradu Vladivostoku na ruskome dalekom istoku u srijedu, prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta.
Putin je više puta optužen da želi obnoviti Sovjetski Savez, koji se raspao prije 30 godina. On odbacuje tu tvrdnju.
Mnogi ljudi u dvjema državama, koje već grade savez, također strahuju da bi Rusija mogla pripojiti Bjelorusiju koja o njoj ekonomski potpuno ovisi.
Lukašenko trenutno na Putinov poziv boravi na ruskom dalekom istoku na obali Tihog oceana. Bjelorusija je važna potpora Rusiji u ratu protiv Ukrajine.
Za razliku od Lukašenka, međunarodni politički promatrači smatraju da je mogućnost pridruživanja Bjelorusije Rusiji sasvim realna. Od spornih predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima se Lukašenko proglasio pobjednikom uz zapadne sumnje u regularnost izbora, Minsk je sve više počeo ovisiti o Moskvi.
Bjelorusija je sada gotovo potpuno izolirana međunarodno i financijski, ali i vojno, ovisna o Rusiji.
11:35 - Za razliku od Joea Bidena, francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je ruske zločine u Ukrajini nazvati genocidom.
- U ovom trenutku bih bio oprezan s upotrebom takvog termina jer su to bratski narodi (ruski i ukrajinski), rekao je Macron.
11:11 - Njemački politički vrh je u srijedu s čuđenjem i nerazumijevanjem reagirao na odbijanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da u posjet primi njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera.
„Njemački predsjednik se jasno i definitivno postavio na stranu Ukrajine. Njemačka je spadala i još uvijek se nalazi među najodlučnijim podržavateljima Ukrajine i ta činjenica je tijesno povezana i s dugogodišnjim aktivnostima njemačkog predsjednika“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
Vanjskopolitički glasnogovornik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Nils Schmid izrazio je nezadovoljstvo odlukom Kijeva.
"To je više nego neprimjereno: mi smo prijateljske zemlje i posjet njemačkog predsjednika zajedno s ostalim predsjednicama je trebao biti pozitivan signal", rekao je Schmid i dodao kako odluka Kijeva u Njemačkoj "nailazi na potpuno nerazumijevanje".
Opširnije pročitajte OVDJE.
10:56 - Rusko gospodarstvo past će ove godine zbog sankcija više od 10 posto, izjavio je predsjedatelj parlamentarne komore za kontrolu proračuna Aleksej Kudrin.
Pad BDP-a utjecat će na državni proračun i ministarstvo financija morat će predložiti rebalans, dodao je Kudrin na sjednici odbora u utorak. Zapadne zemlje uvele su Rusiji sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Obistini li se Kudrinova prognoza, bit će to najveći pad gospodarstva od 1994. godine kada je aktivnost potonula 12,7 posto, piše list Vedomosti, dodavši i da bi inflacija u ovoj godini trebala dosegnuti 20 posto.
Ruska središnja banka predviđa pad aktivnosti u ovoj godini od osam posto, a Svjetska banka procjenjuje ga na 11,2 posto, što je otprilike u skladu s prognozom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
10:51 - Poljoprivrednici su počeli sa sjetvom u gotovo svim dijelovima Ukrajine unatoč kontinuiranim napadima Rusije, objavila je ukrajinska vlada.
Sjetva nije mogla krenuti u Luhansku, izjavio je u utorak navečer premijer Denis Šmihal. Luhansk gotovo u cijelosti kontroliraju ruske snage.
Vlada je poljoprivrednom sektoru osigurala 3,5 milijardi grivnji (116 milijuna dolara) povoljnih zajmova, dodao je premijer.
Istodobno nastojimo pojednostaviti postupak registracije poljoprivredne tehnologije "kako sjetva i poljopriverdni radovi nigdje ne bi stali" zastanu“, naglasio je Šmigal.
Ukrajina spada među vodeće proizvođače žitarica u svijetu i slabi urod mogao bi izazvati nestašicu i skok cijena na međunarodnim tržištima poljoprivrednih sirovina, napominje dpa.
10:20 - Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane rekao je za Reuters kako nemaju nikakvih informacija o predaji 1026 ukrajinskih marinaca u Mariupolju, što tvrde Rusi.
10:07 - Rusija je izgubila oko 19.800 vojnika tijekom invazije na Ukrajinu, tvrde ukrajinske oružane snage te također navode da je od početka invazije uništeno 158 ruskih aviona, 739 tenkova i 64 protuzračna oružja.
9:44 - Više od 1000 ukrajinskih marinaca predalo se u Mariupolju, objavio je čečenski čelnik Ramzan Kadirov jutros na Telegramu, pri čemu je pozvao i druge ukrajinske vojnike u čeličani Azovstal da se predaju. Ruska televizija je u utorak objavila fotografije koje navodno prikazuju kako se marinci predaju u željezari Iljič, a mnogi od njih su bili ozlijeđeni.
'Unutar Azovstala je u ovom trenutku oko 200 ranjenih koji ne mogu dobiti nikakvu medicinsku pomoć', napisao je Kadirov u svojoj objavi. 'Za njih i sve ostale bilo bi bolje da prekinu ovaj besmisleni otpor i odu kućama svojim obiteljima.'
O predaji ukrajinskih vojnika nakon Kadirova je izvijestilo i rusko ministarstvo obrane.
'U gradu Mariupolju, u blizini željezare Iljič, kao rezultat uspješnih ofenziva ruskih oružanih snaga i jedinica milicije Donjecke Narodne Republike, 1026 ukrajinskih vojnika 36. brigade marinaca, uključujući 162 časnika, dobrovoljno je položilo oružje i predalo se', navodi se u priopćenju.
Glasnogovornik Kremlja Igor Konašenkov kazao je kako je među vojnicima bilo i 47 žena.
Iz ureda ukrajinskog predsjednika, ukrajinskog glavnog stožera ili ministarstva obrane nije bilo komentara. Glavni stožer Ukrajine je samo u svom jutarnjem izvješću rekao da ruske snage nastavljaju s napadima u Mariupolju na željezaru i čeličanu Azovstal te na luku.
Rusija je priopćila da je 151 ranjeni ukrajinski vojnik zbrinut na licu mjesta i prebačen u gradsku bolnicu u Mariupolju.
U objavi na Facebooku u ponedjeljak posljednji ukrajinski vojnici koji brane Mariupol rekli su da im 'ponestaje streljiva' i da očekuju kako će vrlo brzo biti ubijeni ili zarobljeni.
'Bombardiraju nas iz aviona i pucaju na nas iz topništva i tenkova. Činili smo sve što možemo, moguće i nemoguće. Ali svaki resurs ima potencijala da ponestane', rekli su iz 36. brigade.
9:26 - Rusko veleposlanstvo u Washingtonu optužilo je Sjedinjene Države i Ukrajinu da iznose lažne tvrdnje o tome da bi Rusija mogla koristiti kemijsko oružje u Ukrajini jer je Moskva uništila svoje posljednje zalihe još 2017. godine. Kazali su i kako se ukrajinski radikali spremaju na 'provokacije upotrebom kemijskog oružja'.
'Pozivamo Washington da prestane širiti dezinformacije. Ned Price se još jednom istaknuo svojim besposlenim pričama koje nisu potkrijepljene niti jednim dokazom', stoji u priopćenju veleposlanstva.
Tvrdnja da je u Mariupolju korišteno kemijsko oružje temelji se na videu kojeg su objavili pripadnici bojne Azov i nije neovisno provjerena. I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da nije moguće 100% potvrditi da su ruske snage koristile kemijsko oružje.
9:12 - Kineska trgovina s Rusijom naglo je porasla prošlog mjeseca dok Peking nastavlja kritizirati zapadne sankcije Moskvi uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
Ukupna trgovina s Rusijom porasla je 12,76% u ožujku na 11,67 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine, što je porast od 30,45% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Rusija je glavni izvor nafte, plina, ugljena i poljoprivrednih proizvoda za Kinu.
8:44 - Očekuje se da će administracija američkog predsjednika Joea Bidena danas objaviti kako šalje dodatnih 750 milijuna dolara vojne pomoći u Ukrajinu, izjavila su za Reuters dva američka dužnosnika upoznata s tim pitanjem.
Podsjetimo, Biden je ranije, govoreći o domaćim energetskim potrebama u tvornici etanola u Iowi, rekao kako 'njihov obiteljski proračun ne bi trebao ovisiti o tome hoće li diktator objaviti rat i počiniti genocid'.
Obraćajući se novinarima u Iowi, dok se pripremao za ukrcaj na Air Force One, Biden je ostao pri svojim izjavama.
'Da, nazvao sam to genocidom. Postaje sve jasnije da Putin pokušava izbrisati ideju da uopće netko bude Ukrajinac', rekao je.
'Sve više dokaza dolazi o užasnim stvarima koje su Rusi učinili u Ukrajini. I pustit ćemo odvjetnike da na međunarodnom nivou odluče hoće li to tako kvalificirati ili ne, ali meni se tako čini', zaključio je.
8:38 - Pod istragom je više od 6000 navodnih ratnih zločina koje su počinile ruske trupe u Ukrajini, priopćilo je ukrajinsko tužiteljstvo.
Prijavljen je ukupno 6261 slučaj, a potvrđeno je da je ubijeno 191 dijete.
8:30 - U svom najnovijem obavještajnom ažuriranju, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva izvijestilo je da rusko imenovanje generala Aleksandra Dvornikova za zapovjednika rata u Ukrajini 'predstavlja pokušaj centralizacije zapovijedanja i kontrole'.
'Nesposobnost koherencije i koordinacije vojnih aktivnosti ometala je dosadašnju invaziju Rusije', dodaje se.
Podsjetimo, Dvornikov ima prethodno zapovjedno iskustvo u Siriji i Čečeniji, a od 2016. zapovijeda ruskim južnim vojnim okrugom koji graniči s ukrajinskom regijom Donbas.
O njemu više pročitajte OVDJE.
8:26 - Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je jutros da danas nije bilo moguće otvoriti humanitarne koridore iz opkoljenih gradova te je istaknula je da rade na njihovom ponovnom otvaranju.
U poruci na Telegramu optužila je ruske snage da su prekršile primirje i blokirale autobuse koji su evakuirali civile.
Gradonačelnik Mariupolja rekao je da više od 100.000 stanovnika još uvijek čeka na evakuaciju iz tog grada.
8:18 - NATO je izvijestio da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska preuzele nadzor neba nad Rumunjskom i Bugarskom, kao dio odgovora na sukob u Ukrajini.
Međutim, NATO još uvijek oklijeva uključiti se u sam sukob, zbog straha od eskalacije globalnih tenzija.
8:14 - Posljednje satelitske snimke Maxar Tehnologiesa pokazuju kako se ruske trupe spremaju za preraspoređivanje u istočnu Ukrajinu.
8:07 - Izvijestili smo ranije kako u Kijev putuje predsjednik Litve, no uz njega podršku Ukrajini ondje će dati i predsjednici Poljske, Latvije i Estonije. U Kijevu će se sastati s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
7:45 - Zrakoplov Hercules novozelandskih obrambenih snaga odletio je u Europu u misiju podrške Ukrajini.
Zrakoplov je u srijedu napustio Novi Zeland kako bi pomogao partnerskim vojskama da podrže Ukrajinu u obrani od ruske invazije, rekao je ministar obrane Peeni Henare.
U zrakoplovu je odletjelo devet članova posade, dio tima od 50 članova koji će biti raspoređen za podršku operacijama tijekom sljedeća dva mjeseca.
Henare je rekao da će se Hercules pridružiti lancu vojnih zrakoplova iz partnerskih zemalja koji nose prijekopotrebnu opremu i zalihe u ključne distribucijske centre.
“Novi Zeland je možda daleko od Europe, ali znamo da je tako očit napad na suverenitet jedne zemlje prijetnja svima nama. Zato činimo sve da podržimo Ukrajinu”, rekao je.
6:57 - Ukrajinska vojska u posljednjem izvješću tvrdi kako su ruske snage nastavile s bombardiranjem Mariupolja te da planiraju ofenzivu u blizini čeličane Azovstal gdje su se utaborile preostale ukrajinske snage.
A kako izgleda bitka za Mariupolj dobro ilustrira ova grafika Instituta za proučavanje rata.
6:36 - Riječi američkog predsjednika Joea Bidena koji je rusku invaziju na Ukrajinu nazvao genocidom komentirao je njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski.
- Prave riječi pravog lidera. Nazivati stvari svojim imenom ključne su u suprotstavljanju zlu. Zahvalni smo na pomoći koju smo dosad dobili od SAD-a, ali hitno trebamo još oružja kako bismo spriječili daljenje ruske zločine, napisao je Zelenski.
6:30 - Predsjednik Litve Gitanas Nauseda na putu je prema Kijevu.
- Donosim snažnu poruku političke podrške i vojne pomoći. Litva će nastaviti podržavati Ukrajini da obrani svoj suverenitet i slobodu, napisao je Nauseda na svom Twitter profilu.
Američki predsjednik Joe Biden prvi je put u utorak izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio "genocid" u Ukrajini, dodavši da će konačnu odluku o tome donijeti pravnici na međunarodnoj razini.
Biden je upotrijebio izraz "genocid" u govoru u tvornici etanola u saveznoj državi Iowi, a kasnije se držao tih kvalifikacija dok se pripremao za ukrcaj u zrakoplov.
"Da, nazvao sam to genocidom. Ali pustit ćemo odvjetnike na međunarodnoj razini da odluče hoće li to tako kvalificirati ili ne, ali meni se tako čini", rekao je Biden novinarima.
Prethodno je američki predsjednik pokolj u ukrajinskom gradu Buči nazvao "ratnim zločinom".
Biden je u Iowi komentirao rast cijena goriva i rastuću inflaciju, koja je u SAD-u na najvišoj razini u četiri desetljeća.
Rekao je da je visoka inflacija u njegovoj zemlji uzrokovana ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine, te istaknuo da američki Kongres radi na tome da je smanji.
Rekao je i da će SAD prodavati dnevno milijun barela nafte iz strateških rezervi kako bi se smanjile cijene goriva u cijelom svijetu te da i druge zemlje poduzimaju slične korake.
"Vaš obiteljski proračun, mogućnost da napunite automobilski rezervoar ne bi trebali ovisiti o tome hoće li jedan diktator na drugoj strani svijeta objaviti rat i vršiti genocid", rekao je Biden.