Ključni događaji:
- Iznad ruske regije Brjansk oboren ruski ratni avion
- Balon za promatranje ušao u zračni prostor Poljske
- U ukrajinskom granatiranju Luhanska ozlijeđen zastupnik ruske Dume
- Ukrajinski predsjednik Zelenski u posjetu Rimu
- Rusija priznala povlačenje svojih trupa oko Bahmuta
- Zelenski: ‘Rusija se već priprema za poraz‘
- Washington: Biden i Sanchez istaknuli podršku Ukrajini
Zelenski u Berlinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji nastoji ojačati potporu ključnih saveznika u borbi protiv ruske invazije, sletio je u nedjelju malo iza ponoći u Berlin, prema objavi na njegovom Twitteru.
"Već u Berlinu", napisao je na twitteru Zelenski koji je u glavni grad Njemačke došao iz Italije gdje se u subotu sastao s talijanskim dužnosnicima i papom Franjom.
Ukrajinski čelnik posljednji je put posjetio Njemačku u veljači prošle godine, neposredno prije izbijanja rata, kada je sudjelovao na zasjedanju Vijeća sigurnosti u Münchenu.
Njemačka je na početku rata u Ukrajini bila suočena s kritikama zbog oklijevajućeg odgovora, ali je postala jedan od najvećih pružatelja financijske i vojne pomoći Ukrajini.
U subotu je najavila vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 2,7 milijardi eura (3,0 milijarde dolara), što je najveći takav paket od početka ruske invazije, i obećala daljnju potporu Kijevu koliko god bude potrebno.
Njemačka je također prihvatila oko milijun ukrajinskih izbjeglica.
Ukrajina je također vjerojatno svjesna potrebe za jačanjem potpore saveznika koji je financijski podupiru dok se nose s krizom troškova života kod kuće, rekao je Christian Moelling, zamjenik direktora Njemačkog vijeća za vanjske odnose.
"Ukrajina treba financijsku pomoć da plati svoj dug kako ne bi bankrotirala, a Njemačka tu igra veliku ulogu", rekao je Moelling. "I Ukrajina vidi da u Njemačkoj druge teme počinju izlaziti u prvi plan."
Istraživanje javnog mišljenja u siječnju pokazalo je da je udio Nijemaca koji vjeruju da si zemlja ne može priuštiti financijsku potporu Ukrajini zbog trenutne gospodarske krize porastao za 9 postotnih bodova na 56 posto.
Isto je istraživanje pokazalo i pad njemačke podrške prihvaćanju novih izbjeglica iz Ukrajine i pružanju vojne pomoći.
Rusija raketirala Ternopil iz kojeg dolaze ukrajinski predstavnici
Rusija je napala ukrajinski grad Ternopil dok je nastupala eurovizijska skupina iz te zemlje - koja dolazi iz tog grada, javlja BBC.
Britanski premijer će idući tjedan tražiti veću pomoć za Ukrajinu
Britanski premijer Rishi Sunak pokušat će sljedeći tjedan, sudjelujući na dva međunarodna sastanka na vrhu, potaknuti druge svjetske čelnike da obećaju veću potporu Ukrajini u njezinoj obrani od ruske invazije, priopćio je njegov ured u subotu.
Sunak, koji se želi oporaviti nakon teškog poraza svoje Konzervativne stranke na lokalnim izborima prošlog tjedna, otputovat će u utorak na Island gdje će se sastati s drugim europskim čelnicima koji sudjeluju na summitu Vijeća Europe.
Nakon toga putuje u Japan gdje će sudjelovati na sastanku predstavnika sedam gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), objavio je u subotu Downing Street.
U utorak, na Islandu na summitu Vijeća Europe, osim rata u Ukrajini, britanski premijer će istaknuti "važnost jačanja europskih granica, borbe protiv ilegalne imigracije i prijetnje koju predstavlja Rusija za očuvanje sigurnosti i prosperiteta", objavio je Downing Street.
Potom će otputovati u Tokio kako bi najavio obrambenu i tehnološku suradnju s Japanom, prije sastanka s čelnicima G7 u Hirošimi, koji počinje u petak.
Na summitu G7, Sunak će se ponovno zalagati za veću pomoć Ukrajini dok se priprema za eskalaciju vojne akcije protiv Rusije, navodi Downing Street.
Britanija je u četvrtak postala prva zemlja koja je počela opskrbljivati Ukrajinu krstarećim projektilima dugog dometa.
Njemačka je u subotu najavila 2,7 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, uključujući 30 tenkova Leopard 1, što je najveći takav paket dosad od početka ruske invazije.
Sunak će također pokušati izvršiti pritisak na saveznike da se suprotstave neprijateljskim državama koristeći "ekonomsku prisilu", što se odnosi na Kinu.
"Ovogodišnji summit G7 u Hirošimi dolazi u ključnom trenutku, jer Ukrajina udvostručuje svoju borbu za opstanak i suočavamo se sa složenim prijetnjama globalnom miru i prosperitetu", rekao je Sunak u izjavi.
Rusija odbacuje optužbe da se miješala u izbore u Turskoj
Rusija odbacuje optužbe čelnika turske oporbe da se Moskva uplitala u predsjedničke izbore u Turskoj, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u subotu, a prenijele su ruske novinske agencije.
Kemal Kilicdaroglu, glavni protukandidat predsjedniku Tayyipu Erdoganu, rekao je u petak da njegova stranka ima konkretne dokaze o odgovornosti Rusije za objavljivanje "deep fake" online sadržaja uoči glasovanja u nedjelju.
Rusija je u prošlosti bila optuživana za miješanje u strana istraživanja javnog mišljenja, uključujući na izborima u SAD-u, što ona niječe.
"Kategorički ne prihvaćamo optužbe za miješanje u turske izbore. To ne dolazi u obzir", rekao je Peskov, a prenijele su ruske novinske agencije.
"Izuzetno smo razočarani ovom izjavom oporbe u Turskoj", rekao je Peskov, dodajući da Kilicdaroglu neće moći pružiti dokaz o navodnom miješanju "jer on ne postoji".
Borell: ‘EU mora ubrzati opskrbu Ukrajine streljivom, samo u Bahmutu treba 1000 topničkih granata na dan‘
Europska unija mora ubrzati opskrbu Ukrajine streljivom jer snagama te zemlje svakodnevno treba 1000 topničkih granata samo na području Bakhmuta, rekao je u subotu šef EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell.
Prije početka neformalnog sastanka šefova diplomacije zemalja članica EU (poznatog kao Gymnich) govorio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba i najavio da će središnja tema biti dalekometno topničko streljivo i da Kijevu treba veća potpora za obranu od ruske invazije.
"Dmitro Kuleba nam je pojasnio situaciju na terenu. U području Bahmuta na istoku zemlje u epicentru borbi s ruskim snagama Ukrajina dnevno treba oko 1000 topničkih granata dnevno (...) što dovoljno govori o intenzitetu borbi", komentirao je šef europske diplomacije.
Upitan na koji bi način EU mogao ubrzati opskrbu, Borrell je odgovorio da zemlje članice moraju posegnuti u vlastite zalihe i prevladati logističke izazove.
U ožujku su ministri EU-a odobrili plan vrijedan najmanje 2 milijarde eura da bi se na 12 mjeseci Ukrajina opskrbila s milijun komada artiljerijskog streljiva i projektilima.
Plan bi se trebao temeljiti na opskrbi Ukrajine streljivom iz zaliha zemalja članica EU-a i na objedinjenim novim narudžbama.
Ukrajini posebno treba dalekometno streljivo "jer Rusi bombardiraju iz velike udaljenosti", rekao je Borrell i dodao da "Ukrajinci moraju moći dosegnuti jednak domet."
Njemačka je u subotu najavila slanje vojne pomoći u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, što je najveći paket Ukrajini od ruske početka ruske invazije. Obećala je i da će nastaviti pružati potporu Ukrajincima.
Borrell je pozdravio vijest o vrijednoj njemačkoj vojnoj pomoći te je istaknuo da bi "trebalo ubrzati isporuke i obnoviti vlastite zalihe".
"Ne pružimo li pomoć Ukrajini, ona se neće moći braniti", rekao je. "Egzistencija neovisne i suverene zemlje dovedena je u pitanje zbog rata koji je počela Rusija".
Kijev: 2 mrtvih, 10 ranjenih u ruskom napadu na Kostjantinivku
Najmanje su dvije osobe ubijene, a deset je ranjenih, među kojima djeca, u ruskom napadu na Kostjantinivku, objavio je Kijev o gradu blizu Bahmuta za koji ukrajinske i ruske strane nastavljaju bitku i obje kažu da napreduju.
"U bombardiranju Kostjantinivke, dvije su osobe poginule, a deset je ranjeno", od kojih su "dvoje maloljetnika od 15 i 16 godina", objavilo je ukrajinsko državno odvjetništvo u priopćenju na Telegramu.
"Prevezeni su u bolnicu", dodaje se.
Grad Kostjantinivka, koji je imao 70.000 stanovnika prije rata, blizu je bojišnice u Donbasu na istoku Ukrajine, zoni koja je cilj ruskog osvajanja.
Ruska vojska redovito bombardira taj grad.
Obje strane tvrde da napreduju
Kijev i Moskva objavili su ranije u subotu da napreduju u borbama za grad Bahmut koji je poprište najdulje i najkrvavije bitke od početka ruske agresije.
Ukrajinska vojska ustvrdila je da "napreduje" oko samog Bahmuta, a Moskva uvjerava da napreduje u samome gradu koji je već uglavnom pod njezinom kontrolom i uvelike razrušen.
"Operacija obrane u smjeru Bahmuta nastavlja se. Naši vojnici napreduju u nekim zonama bojišta, a neprijatelj gubi opremu i ljudstvo", napisao je na Telegramu zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Sirskij.
U petak je Ukrajina objavila da je napredovala dva kilometra oko Bahmuta, a Moskva je to opovrgnula.
Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo ukrajinske tvrdnje, no u subotu je priopćilo da ruska vojska nastavlja napredovati u samome Bahmutu.
"Jurišne jedinice oslobodile su četvrt u sjeverozapadnom dijelu grada Artjomovska", priopćilo je rusko ministarstvo obrane koristeći ruski naziv za Bahmut.
Promatrači i stručnjaci dvoje u stratešku važnost pobjede nad Bahmutom za Rusiju no ocjenjuju da je ona simbolička jer bi se osvajanjem toga grada Moskva mogla pohvaliti jednom pobjedom nakon niza ponižavajućih poraza.
Moskva optužuje da se Storm Shadow koristi protiv civila
Kijev s druge strane želi iscrpiti rusku vojsku što je više moguće tako što će prikovati što više boraca za zonu Donbasa kako bi ukrajinska vojska krenula u protuofenzivu kojom nastoji vratiti teritorije koje je Rusija od početka agresije okupirala na istoku i jugu zemlje.
Pripreme za protuofenzivu su "pri kraju", tvrde ukrajinski dužnosnici.
Moskva je u subotu optužila Kijev da se koristio krstarećim projektilima dugog dometa Storm Shadow, koje mu je isporučila Velika Britanija da bi njime gađao "civilne ciljeve" u regiji Luhansk.
Rusija tvrdi da tim napadima "ima ranjenih, među kojima šestero djece".
Meloni obećala punu potporu Ukrajini koliko god bude potrebno
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u subotu je obećala punu potporu Italije Ukrajini u njezinim naporima da odbije "brutalnu i nepravednu rusku agresiju koliko god to bude ubuduće potrebno".
Na konferenciji za novinare održanoj zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskog, Meloni je rekla da će Italija nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem i podržavati njegovu zemlju koliko god bude potrebno.
"Kladimo se na pobjedu Ukrajine", rekla je Meloni. Ranije u subotu Zelenski se sastao s talijanskim predsjednikom Sergiom Matttarellom u palači Quirinale, a nakon sastanka s premjerkom stigao je u Vatikan na audijenciju kod pape Franje.
Meloni je Volodimira Zelenskog nazvala svojim prijateljem i poručila da Kijev mora biti u snažnoj poziciju da bi pregovarao s Rusijom.
"Jer mir ne može uslijediti nakon kapitulacije, to bi bio opasan mir za Europu", rekla je Meloni.
Talijanska premijerka istaknula je da snažno podupire nastojanja Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji.
Kijev se ne bori samo za sebe, već i za ostatak Europe, "za sve nas", kazala je Meloni.
Ukrajina se nada da će ove godine započeti s konkretnim pregovorima o pristupanju EU-u. Zelenski je zahvalio Italiji na podršci, a posebno su ga dirnule brojne ukrajinske zastave koje je vidio na ulicama Rima. Pohvalio je poteze koje je povukla Italija kako bi "postala energetski neovisna" u odnosu na Rusiju.
"Time se terorističkoj državi izbija iz ruku sredstvo pritiska na vas", rekao je ukrajinski predsjednik.
"Vi ste vrlo jaki, nema načina da bude manipulirani, a to je vrlo važno", rekao je premijerki Meloni.
Istaknuo je da je s područja Ukrajine oteto oko 200.000 djece i pozvao je talijanske političare da posjete Ukrajinu kako bi se uvjerili u to što je Vladimir Putin napravio toj zemlji svojom invazijom.
Iznad ruske regije Brjansk oboren ruski ratni avion
Ruski ratni zrakoplov SU-34 srušio se u ruskoj regiji Brjansk koja graniči s Ukrajinom, izvijestila je novinska agencija TASS.
Ovo je drugi takav incident danas nakon što je navodno u istoj regiji oboren helikopter.
Čini se da snimke objavljene na ruskim društvenim medijima pokazuju kako je i zrakoplov Mi-8 oboren iznad iste regije.
Međutim, neki ruski Telegram kanali objavili su da su u kratko vrijeme srušene čak četiri letjelice - dva helikoptera i dva borbena aviona. Te informacije još su nepotvrđene.
Balon za promatranje ušao u zračni prostor Poljske
Neidentificirani objekt koji je ušao u poljski zračni prostor iz smjera Bjelorusije vjerojatno je bio balon za promatranje, objavilo je u subotu na Twitteru ministarstvo obrane.
Poljska, inače članica NATO-a, u pripravnosti je zbog povrede svog zračnog prostora nakon incidenata u studenom i prosincu u kojima su projektili pali na njezin teritorij.
"Centar za zračne operacije primijetio je objekt u poljskom zračnom prostoru koji je doletio iz smjera Bjelorusije", objavilo je ministarstvo obrane na Twitteru.
“To je vjerojatno balon za promatranje”, dodaje se. Radarski kontakt izgubljen je u blizini Ripina, grada u središnjoj Poljskoj.
Glasnogovornik poljskih teritorijalnih obrambenih snaga rekao je Reutersu da je potraga za predmetom u tijeku. Ruske i bjeloruske vlasti nisu odmah bile spremne za komentar.
Zelenski stigao u Rim
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u subotu u rimsku zračnu luku Ciampino.
Zelenski je na Twitteru rekao kako je ovaj posjet važan za "pobjedu Ukrajine".
Tijekom boravka u Rimu sastat će se s premijerkom Giorgiom Meloni, predsjednikom Sergiom Mattarellom i papom Franjom. Papa je krajem travnja rekao da je Sveta Stolica uključena u mirovnu misiju za okončanje rata u Ukrajini.
U ukrajinskom granatiranju Luhanska ozlijeđen zastupnik ruske Dume
Zastupnik Dume, Donjeg doma ruskog parlamenta iz stranke Jedinstvena Rusija, Viktor Vodolatski, ozlijeđen je u granatiranju Luhanska, javlja Interfax pozivajući se na priopćenje ruskih vlasti anektiranog LNR-a.
Vodolatski od početka podržava rusku invaziju na Ukrajinu zbog čega je pod sankcijama EU-a, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i niza drugih zemalja.
Šestero djece također je ozlijeđeno u topničkoj vatri. Leonid Pasečnik, šef anektirane LNR, rekao je da je četvero njih pružena pomoć na licu mjesta, dok su dvojica tinejdžera s težim ozljedama prebačena u bolnicu.
Navodno je Luhansk gađani dalekometnim projektilima...
Britanci: Rusko povlačenje u Bahmutu naglašava ‘nedostatak ozbiljnih borbenih jedinica‘
Ukrajinske snage vratile su najmanje kilometar teritorija u Bahmutu usred ruskog povlačenja koje pokazuje ‘veliki nedostatak ozbiljnih borbenih jedinica‘ u ruskim redovima, navodi se u najnovijem brifingu britanske obavještajne službe.
Ministarstvo obrane priopćilo je da su se tijekom protekla četiri dana dijelovi ruske 72. odvojene motorizirane brigade (72. SMRB) vjerojatno povukli sa svojih položaja u Bahmutu jer su ‘u lošem stanju‘.
Područje je taktički značajno jer je to ruski mostobran na zapadnoj strani kanala Donets-Donbas, reklo je ministarstvo na Twitteru.
72 SMRB je dio ruskog 3. armijskog korpusa, formacije stvorene u jesen 2023., koju se optužuje za loš moral i ograničenu borbenu učinkovitost.
Raspoređivanje ovog korpusa u tako zahtjevnom i operativno važnom sektoru naglašava ozbiljan nedostatak Rusije kad su u pitanju ozbiljne borbene jedinice.
Ukrajinski predsjednik Zelenski u posjetu Rimu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će u subotu posjetiti Rim, gdje će ga dočekati predsjednik Sergio Mattarella, potvrdila je talijanska predsjednička palača za njemačku novinsku agenciju dpa.
Zelenski će se također sastati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i papom Franjom tijekom prvog posjeta Rimu otkako je Kremlj započeo svoju invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Meloni, otkako je došla na vlast u jesen 2022., snažno podržava Ukrajinu u njenim pokušajima da se odupre ruskoj invaziji, a ranije ove godine posjetila je i Kijev.
Papa Franjo više od godinu dana gotovo svakodnevno poziva vjernike da se mole za Ukrajinu i redovito je apelirao na Kijev i na Moskvu da pristanu na prekid vatre.
Papa još nije prihvatio ukrajinski poziv pa posjeti Kijev, rekavši da će otići samo ako ga se također pozove i u Rusiju.
Pojedinosti glede Zelenskovog posjeta Rimu prvotno su držane u tajnosti zbog sigurnosnih razloga.
Nije jasno hoće li ukrajinski predsjednik u nedjelju otputovati u Njemačku nakon sastanaka u Rimu.
Pripreme za njegov dolazak u Berlinu traju nekoliko dana iako nije potvrđen.
Zelenski bi u nedjelju, u ime ukrajinskog naroda, trebao primiti prestižnu nagradu Karlo Veliki u njemačkom gradu Aachenu, no ostaje nejasno hoće li osobno otići na svečanost dodjele.
Rusija priznala povlačenje svojih trupa oko Bahmuta
Rusija je rekla da su se neke njezine trupe povukle "na povoljnije obrambene položaje" u blizini rezervoara sjeverozapadno od grada Bahmuta na istoku Ukrajine. Priopćenje ministarstva obrane u petak bilo je prvo priznanje Moskve da Ukrajina uspješno preuzima teritoriju oko uglavnom uništenog grada u istočnoj Ukrajini koji Rusija pokušava osvojiti više od 10 mjeseci.
Zelenski: ‘Rusija se već priprema za poraz‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija "već priprema za poraz" te da ukrajinske trupe moraju pritisnuti ruske snage.
Zelenski je u petak tijekom svog uobičajenog obraćanja naciji rekao da ukrajinski vojnici strah od poraza koji Rusi osjećaju moraju pretvoriti i njihove "greške, gubitke i bijeg".
"Hvala svakome tko uništi neprijatelja. Zahvalan sam svima koji nam vrati naš teritorij", dodao je ukrajinski predsjednik.
Više pročitajte OVDJE.
Washington: Biden i Sanchez istaknuli podršku Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden i španjolski premijer Pedro Sanchez istaknuli su u petak svoju podršku Ukrajini u ratu s Rusijom, tijekom sastanka u Bijeloj kući na kojem su se također dotakli pitanja migracije i obrambene suradnje.
Tijekom sastanka u Ovalnom uredu, Biden je rekao da "zajedno podržavamo Ukrajinu", a Sanchez je za rat izravno okrivio ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Podržavamo Ukrajinu. Naravno, radimo za trajan i pravedan mir koji u potpunosti poštuje međunarodno pravo i načela Povelje UN-a", rekao je Sanchez. "Nemojte se zavaravati, u ovom ratu postoji agresor i žrtva, a agresor je predsjednik Putin."
Sanchez je izrazio "bezuvjetnu podršku" ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i podupire njegov mirovni prijedlog, koji uključuje zahtjeve za vraćanje teritorija Ukrajine na status quo prije ruske aneksije Krima 2014. godine.
No, dok se Madrid slaže s Washingtonom o nezakonitosti ruske invazije u veljači 2022., od Sancheza se očekivalo da će prenijeti različita stajališta Kine i Brazila i predložiti da se čuje i stajališta nacija koje nisu članice NATO-a, rekao je španjolski diplomatski izvor prije sastanka.
Sjedinjene Države skeptično su reagirale na kineski mirovni plan u 12 točaka, rekavši da bi Peking, ako je ozbiljan u vezi svoje prve točke o poštivanju suvereniteta, trebao pozvati Rusiju da se povuče.
Isto tako, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva izazvao je kritike SAD-a jer je sugerirao da je Zapad "poticao" rat naoružavanjem Ukrajine.
Dužnosnik Bijele kuće rekao je da bi Kina i Brazil mogli igrati ulogu u eventualnim mirovnim pregovorima, ali je naglasio da kraj rata mora poštivati načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
"Podržavamo poziv Zelenskog za pravedan prekid ruskog rata koji poštuje određena načela, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je dužnosnik uoči sastanka Bidena i Sancheza.
Na početku sastanka Biden je istaknuo da su Washington i Madrid potpisali sporazum o obrambenoj suradnji i da se obje zemlje bave pitanjima migracija.
"Obojica se suočavamo s izazovima migracija na zapadnoj hemisferi. Radite vraški dobar posao", rekao je Biden.