Najveće europske tvrtke zbog ruske invazije na Ukrajinu pretrpjele su najmanje 100 milijardi eura izravnih gubitaka. Financijska izvješća 600 europskih grupa za 2023. pokazuju da je 176 tvrtki zabilježilo umanjenje vrijednosti imovine, veće troškove povezane s deviznim tečajem i druge jednokratne troškove koji su rezultat prodaje i zatvaranja ili smanjenja ruskih poduzeća, prenosi The Financial Times.
- Kad je Moskva u travnju odlučila preuzeti kontrolu nad poslovima uvoznika plina Fortum i Uniper, uslijedilo je izvlaštenje Danonea i Carlsberga (što se dogodilo prošloga mjeseca), a sve to sugerira kako nas zapravo čeka još više problema - upozoravaju analitičari.
Više od 50 posto od 1871 ruskog subjekta, koji su u europskom vlasništvu, i dalje posluju u toj zemlji, pokazuju podaci koje je prikupila Kijevska škola ekonomije. Među europskim kompanijama koje su i dalje prisutne u Rusiji su i talijanski UniCredit, austrijski Raiffeisen, švicarski Nestlé te britanski Unilever.
- Oni koji ostaju riskiraju puno veće gubitke od tvrtki koje su već izgubile puno novca kad su napustile Rusiju... Ispostavilo se da je ‘cut and run‘ (reži i bježi) strategija bila najbolja - jer što ste brže otišli, to je manji bio vaš gubitak - kaže Nabi Abdullaev, partner u tvrtki Control Risks za strateško savjetovanje.
Tko je izgubio najviše?
Najveće troškove povlačenja zabilježile su naftne i plinske grupe, u čijem sektoru su samo tri kompanije - BP, Shell i TotalEnergies - zajednički prijavile troškove od 40,6 milijardi eura. No ti gubici daleko su nadmašeni višim cijenama nafte i plina, što je pomoglo spomenutim grupama da lani izvijeste o velikoj ukupnoj dobiti od oko 95 milijardi eura.
Zbog sukoba su na dobiti i tvrtke povezane s vojnom industrijom.
No komunalna poduzeća pretrpjela su izravan udarac od 14,7 milijardi eura, a industrijske tvrtke, među kojima su i proizvođači automobila, izgubile su 13,6 milijardi eura. Financijske tvrtke, uključujući banke, osiguravatelje i investicijske kompanije, zabilježile su 17,5 milijardi eura otpisa i drugih troškova.
BP (britanska multinacionalna naftna i plinska kompanija) imao je trošak od 23,3 milijarde dolara, a tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu izvijestio je kako će prodati svojih 19,75 posto udjela u državnoj naftnoj grupi Rosneft. TotalEnergies priopćio je kako im ukupan trošak iznosi 13,52 milijardi eura. No francuska energetska grupa tek treba otpisati svoj udio od 20 posto u projektu Yamal LNG. Shell je pak preuzeo naplatu od 3,75 milijarde eura, dok su norveška naftna i plinska grupacija Equinor i austrijski OMV prijavili milijardu, odnosno 2,5 milijardi eura.
Njemačka grupacija Wintershall Dea u siječnju je izvijestila kako je Kremlj odlukom o izvlaštenju njihova poslovanja u Rusiji izbrisao 2 milijarde eura gotovine s tvrtkinih bankovnih računa. S druge strane, Wintershallov vlasnik BASF smanjio je svoj udio u Energy Exploreru za 6,5 milijardi eura.
Uniper, kojeg je lani spasila njemačka država, zabilježio je 5,7 milijardi eura umanjenja vrijednosti, dok je finski Fortum pretrpio udarac od 5,3 milijarde eura.
Problemi autoindustrije
U problemima je i autoindustrija - čak 11 proizvođača izgubilo je ukupno 6,4 milijarde eura. Renault je otpisao 2,3 milijarde eura nakon prodaje svoje tvornice u Moskvi i udjela u ruskom Avtovazu. Volkswagen je izvijestio o otpisu 2 milijarde eura, a osim toga, Moskva je u svibnju odobrila prodaju VW-ove lokalne imovine, uključujući tvornicu koja zapošljava 4000 ljudi, a čija se vrijednost još uvijek procjenjuje na 1,5 milijardi eura.
Što se tiče financijskog sektora, francuski Société Générale u travnju 2022. prodao je Rosbank i njezine osiguravateljske aktivnosti Vladimiru Potanjinu, savezniku ruskog predsjednika Vladimira Putina, pretrpjevši pritom udarac od 3,1 milijarde eura.
No samo nekoliko od 45 zapadnih banaka s ruskim podružnicama napustilo je zemlju, dijelom zbog ograničenja koje je nametnula Moskva. Tako je najveća zapadna banka u Rusiji, Raiffeisen, uzela milijardu eura otpisa i drugih naknada, a zajmodavac kaže kako razmatra prodaju svoje ruske jedinice, čiju vrijednost trenutačno procjenjuje na oko milijardu eura. UniCredit, koji je obećao pronaći kupca za svoje lokalno poslovanje, zabilježio je gubitak od 1,3 milijarde eura, dok je talijanska Intesa Sanpaolo izgubila 1,4 milijarde eura.
- Grupe koje još uvijek posluju u Rusiji ozbiljno se kockaju. Stroža pravila o izlasku, koje je Moskva uvela od početka rata, učinila su izvlaštenja vjerojatnima, a izvlačenje bilo kakve dividende iz tih poslova gotovo je nemoguće. Tvrtkama koje su još ondje bilo bi najpametnije da jednostavno otpišu poslovanje. Jer nitko nije siguran. Koji je bio izgovor za prisvajanje Carlsberga? Je li to stvarno pitanje nacionalne sigurnosti? Mislim da nije - kaže Anna Vlasyuk, istraživačica na KSE-u.