Vladimir Putin jučer je centralnoj banci Rusije naložio da uvede kontrolu kapitalnih tokova. Taj televizijski istup ruskog predsjednika de facto je bio potvrda da u globalnom geopolitičkom sukobu Rusija gubi monetarni rat te panično spašava nacionalnu valutu. Do ovog neobičnog javnog naloga ruskog predsjednika guvernerki centralne banke Elviri Nabiullini došlo je nakon drastičnog slabljenja ruske rublje prema američkom dolaru te još više prema euru.
Uzbuna je nastala nakon što je tečaj rublje polako u jednom trenutku potonuo do simboličke granice od 1 dolar ili 0,91 eura za 100 rublji. Do tada je vladao dojam kako guvernerka Nabiullina - inače vrhunska tehnokratkinja - uspješno vodi bitku protiv međunarodnih financijskih sankcija.
Nakon same invazije i uvođenja sankcija Nabiullina je drastično podigla kamatnu stopu te uvela specifične kapitalne kontrole te je uspjela stabilizirati tečaj, koliko-toliko kontrolirati inflaciju te stvoriti privid relativne makroekonomske stabilnosti, sve unatoč tome što je Zapad blokirao više od 300 milijardi dolara ruskih međunarodnih pričuva. Tijekom sukoba stoga se raspravljalo treba li tehnokratkinju Nabiullinu također sTaviti na popis sankcioniranih osoba jer učinkovito pomaže Putinovom zločinačkom režimu.
Putinove lekcije dobitnici nagrade Euromoneya
To se i dogodilo, a sada je dojam da je zbog pada tečaja u Rusiji nastala tolika panika da je autoritet Nabiulline toliko nagrižen da joj Putin javno dijeli lekcije o tome kako voditi monetarnu politiku, iako je smiješno pomisliti da bi ruski predsjednik mogao o novčarstvu znati više nego svojedobna dobitnica međunarodne nagrade Euromoneya za najbolju centralnu bankarku još 2015. godine.
Putin je javnim istupom zapravo demonstrirao kako u vrhu ruske vlasti sada postoje vrlo duboke pukotine kad je u pitanju jedinstven stav o monetarnoj politici, uz ogradu kako je ipak postignut dogovor.
Konkretno, Putin je u utorak izjavio da vlada i centralna banka Rusije …"trebaju raditi, između ostalog, na ograničavanju neproduktivne, spekulativne potražnje u gospodarstvu, kontrolirati odljev kapitala i pratiti ponašanje drugih sudionika na financijskom tržištu".
S obzirom da sada predsjednik nalaže kapitalne kontrole to je sigurno karijerni udarac za Nabiullinu, koja je jako zagovarala režim plivajućeg tečaja. Ona jest nakon početka invazije drastično digla kamatu i uvela pojedine oblike kontrole i monitoringa tijekova kapitala, ali joj je kao cilj ostao relaksiranje kamate, održavanje rublje uz plivajući tečajni režim i moderiranje inflacije, u čemu je mjesecima uspijevala, ali sada postaje očigledno kako se ruska ekonomija - bez obzira na ogromne izvozne potencijale prirodnih resursa - teško može nositi s djelomičnom ekonomskom izolacijom.
U Rusiji je uz očigledni pad tečaja rublje začeta žučljiva polemika na vrhu bez jasnog konsenzusa oko toga kako spasiti rublju. Ministar financija Rusije Antun Siluanov tako je predložio da izvoznici moraju prodati 80 posto prihoda u stranim valutama u roku od 90 dana od isporuke. U protivnom bi kompanijama bilo zabranjeno računati s vladinim poticajima. Vrlo je vjerojatno riječ o ideji mjere koja se odnosi samo na kompanije koje ionako nisu pod vlasničkom ili političkom kontrolom Kremlja.
Samo tijekom ponedjeljka ministar financija tri je puta govorio o potrebi uvođenja valutnih odnosno kapitalnih kontrola. Nabiullina se prethodno povjeravala prijateljima kako će otići u slučaju da se uvedu kapitalne kontrole, iako je i sama to učinila početkom invazije.
Putin čeka rasplet
Glasovi ‘oporbe‘ Nabiullini vide se i u medijskim objavama. Financial Times piše: "U ponedjeljak je Maksim Oreškin, Putinov savjetnik za ekonomsku politiku, objavio članak u kojem je tvrdio da je ‘jaka rublja u interesu ruskog gospodarstva‘ i okrivio središnju banku za njezin pad. Oreškin je napisao da je jednogodišnji ciklus popuštanja središnje banke potaknuo bogatstvo zaduživanja koje je pregrijalo rusko gospodarstvo i rekao da ima "sve potrebne instrumente‘ da preokrene pad".
"Guvernerka Banke Rusije Elvira Nabiullina izdvojila je pogoršanje rezultata vanjske trgovine kao glavni razlog za slabost rublje i pripisala bržu inflaciju većim državnim izdacima i nedostatku radne snage uzrokovanom skupim ratnim naporima koji su sada u 18. mjesecu. Putin je priznao podjele unutar vlade i središnje banke oko ekonomske politike, nakon što je rublja potonula na najniže razine posljednji put viđene u tjednima nakon početka invazije", izvještava Bloomberg.
"Ali mi smo uvijek do sada našli konsenzus, pa ćemo ga naći i sada", poručio je na ruskoj dalekovidnici Putin te tako priznao da najodgovorniji oko njega žele vući na različite strane. Putin će vjerojatno pričekati pa vidjeti koga mu je, ako se tečajni problemi nastave, oportuno dekapitirati, i to karijerno ili možda čak bukvalno.