RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Rusi: ‘Zauzeli smo nove četvrti u Bahmutu; Mađarska Zelenskom: ‘Ti nam nećeš suditi...‘

Ključne događaje rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Prizori iz Bahmuta

 /Afp

Ključni događaji:

- Macron ponovno obećao Zelenskom da će mu osigurati "svu potrebnu pomoć"

- Ruske snage zauzele četiri četvrti u Bahmutu, kaže rusko ministarstvo

- Szijarto: Zelenski ne može suditi ponaša li se Mađarska primjereno članici NATO-a

- Kijev: Napad dronom na Krim je priprema za protuofenzivu

- Zelenski potvrdio da nosi pištolj, protiv Rusa bi se borio do smrti

- čelnik Wagnera prijeti povlačenjem

- Rusija izgubila 43.400 ljudi


Macron ponovno obećao Zelenskom da će mu osigurati "svu potrebnu pomoć"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno je u nedjelju obećao kolegi Volodimiru Zelenskom da će pružiti "Ukrajini svu potrebnu pomoć kako bi povratila svoj suverenitet i teritorijalnu cjelovitost", priopćila je Elizejska palača.

Emmanuel Macron je u telefonskom razgovoru "izvijestio o koordinaciji vojne pomoći Europe kako bi mogla odgovoriti na dugoročne ukrajinske potrebe", dodaje ured francuskog predsjednika dok Kijev najavljuje pripremu za sveobuhvatnu protuofenzivu za oslobađanje teritorija pod ruskom okupacijom.

Ona bi se mogla dogoditi idućih tjedana zahvaljujući zapadnoj pomoći u vojnoj opremi pošto je bojišnica bila razmjerno stabilna u zimskim mjesecima.

"Dvojica predsjednika su ujedno razgovarala o skorim međunarodnim sastancima i o načinu na koji bi oni mogli pridonijeti jačanju međunarodne pomoći Ukrajini, potvrditi njezinu europsku perspektivu i promicati sigurnost i stabilnost u Europi", dodaje Elizej.

U priopćenju Elizejske palače ne spominje se nedavni telefonski razgovor Volodimira Zelenskog i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, prvog od početka ruske invazije u veljači 2022., za koji se Macron svesrdno zauzimao.


‘Ukrajinska protuofenziva mogla bi biti tragedija za Rusiju‘

Vođa privatne ruske vojne skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, rekao je u nedjelju da njegovim ljudima koji se bore u Bahmutu, na istoku Ukrajine, nedostaje streljiva i upozorio je da bi se ukrajinska protuofenziva mogla pretvoriti u "tragediju za Rusiju".

"Mi (Wagner) imamo tek 10-15 posto potrebnog streljiva", istaknuo je vođa Wagnera u razgovoru s ratnim izvjestiteljem Semjonom Pegovom koji je blizak Kremlju.

Prigožin, koji za nedostatak streljiva optužuje vrh ruske vojske, rekao je da sredinom svibnja očekuje ukrajinsku protuofenzivu.

"Ta bi se protuofenziva mogla pretvoriti u tragediju za našu zemlju", upozorio je.

Skupina Wagner je na prvoj crti u borbama za grad Bahmut.

Prigožin je u otvorenom sukobu s ruskim vojnim vrhom koji optužuje da namjerno ne isporučuje dovoljno streljiva njegovim ljudima i javno je više puta napao ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua.

Ukrajina je ovoga tjedna izvijestila da privodi kraju pripreme za protuofenzivu.

U nedjelju je guverner ruske Brijanske oblasti, uz granicu s Ukrajinom, rekao da je u ukrajinskom granatiranju ruskog sela poginulo četvero i ranjeno dvoje ljudi.

Dan ranije, u napadu dronom zapaljeno je skladište nafte u Sevastopolju, matičnoj luci ruske Crnomorske flote na Krimu, priopćile su vlasti poluotoka koji je Rusija pripojila svom teritoriju.


Ruske snage zauzele četiri četvrti u Bahmutu, kaže rusko ministarstvo

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je u nedjelju da su ruske snage zauzele četiri četvrti u Bahmutu koji je pod opsadom tih snaga.

Ta se informacija ne može provjeriti iz neovisnog izvora i Ukrajina niječe tvrdnje Rusije da je zauzela 85 posto grada.

U tom gradu na istoku Ukrajine, za koji obje strane mjesecima tvrde da su ga zauzele, posljednjih se tjedana vode žestoke borbe.

Kijev je u subotu priopćio da Rusi zasad ne uspijevaju presjeći ukrajinske opskrbne pravce prema Bahmutu.


Szijarto: Zelenski ne može suditi ponaša li se Mađarska primjereno članici NATO-a

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je u nedjelju da "srećom" nije ukrajinski predsjednik pozvan ocjenjivati ponaša li se Mađarska primjereno kao članica NATO-a ili ne.

Szijjarto se osvrnuo na nedavnu izjavu predsjednika Volodimira Zelenskog koji je kazao da je "mađarsko ponašanje neprimjereno jednoj članici NATO-a".

U intervjuu za finske, švedske, danske i norveške medije Zelenski je rekao "da je to vrlo čudna situacija, može li članica NATO-a biti za Rusiju, a protiv NATO-a?"

"Srećom, nije na njemu da o tome odlučuje", smatra Szijjarto, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Mađari su platili izuzetno visoku cijenu za rat u Ukrajini, kazao je nadalje mađarski šef diplomacije.

Brojni Mađari, pripadnici mađarske zajednice u Zakarpatju, poginuli su u ratu, napisao je na Facebooku.

"Ako ukrajinski predsjednik misli zahvaliti Mađarskoj što je primila i skrbi se za više od milijun izbjeglih iz Ukrajine" te ako zahvaljuje za "stalnu pomoć koju šaljemo", tada kažemo "svakako, oni mogu računati na nas i ubuduće", napisao je Szijjarto.

Zelenski je u navedenom intervjuu zapitao može li članica NATO-a podržavati zemlju koju Savez naziva neprijateljem, navodi ukrajinski portal Rubryka.

"Vjerujem da je to neprimjereno ponašanje. To je moje subjektivno mišljenje. Biti saveznik nije samo riječ, ona ima i značenje. To je savez država koje dijele stajališta o sigurnosti, o vrijednostima", rekao je Zelenskij.

Mađarski premijer Viktor Orban usprotivio se izjavi glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji je za posjeta Kijevu rekao da je Ukrajini mjesto u NATO-u.

"Ako ste de jure saveznik, a de facto radite protiv toga, ne biste trebali ocjenjivati treba li Ukrajina ući u NATO ili ne. I ne biste trebali na tom putu postavljati zapreke", rekao je Zelenski.

Zelenski je u razgovoru također potvrdio da se priprema ukrajinska protuofenziva i izrazio uvjerenje da će biti uspješna. Naglasio da će ishod ovisiti o samoj Ukrajini, kao i o pomoći njezinih zapadnih saveznika.

Naznačio je da bi sukob u Ukrajini mogao potrajati desetljećima te da bi bilo mudro da druge nacije sada pruže pomoć Ukrajini jer je to isplativije od eskalacije rizika od Trećeg svjetskog rata.


Kijev: Napad dronom na Krim je priprema za protuofenzivu

Subotnji napad bespilotnom letjelicom na ukrajinski poluotok Krim, koji je anektirala Rusija, predstavlja pripremu za planiranu protuofenzivu, rekla je ukrajinska vojska u nedjelju.

"Uništavanje neprijateljske logistike jedan je o pripremnih čimbenika za snažne akcije naših obrambenih snaga, o kojima duže vrijeme govorimo", rekla je glasnogovornica južnog zapovjedništva ukrajinske vojske Natalija Gumenjuk za televiziju u nedjelju.

Gumenjuk je dodala da je riječ o pripremi za ofenzivu velikih razmjera "koju svi čekaju".

image
-/Afp

Veliko rusko skladište goriva zapalilo se nakon napada dronom u krimskom lučkom gradu Sevastopolju u subotu ujutro.

Nije bilo ozlijeđenih ni smrtno stradalih, prema ruskim izvješćima, a nisu oštećene ni civilne zgrade.

Ukrajinska vojnoobavještajna služba objavila je da je uništeno deset spremnika goriva.

Kijev nije preuzeo odgovornost za napad, no obavještajci su rekli da će se takve eksplozije nastaviti.

Rusija više od godinu dana ratuje protiv susjedne zemlje i trenutno upravlja s otprilike 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, koji je anektirala 2014.

Međunarodna zajednica tjednima iščekuje najavu veće ukrajinske ofenzive.

Ukrajina želi, uz pomoć oružja koje su joj poslale zapadne zemlje, vratiti okupirane teritorije.


Papa u Mađarskoj molio za mir u Ukrajini

Papa Franjo je iskoristio svoj posjet Mađarskoj kako bi uputio apel za prekid rata u Ukrajini.

Tijekom mise na obali Dunava se molio za mir u Ukrajini i ‘budućnost nade, a ne rata, budućnost punu kolijevki a ne grobnica, svijet braće i sestara, a ne zidova.‘

Izrazio je solidarnost s Ukrajincima, istovremeno držeći otvorena vrata za dijalog s Moskvom. Papa je jučer molio s ukrajinskim izbjeglicama, a sastao se s izaslanikom ruskog patrijarha Kirila, koji je inače čvrsto podupirao invaziju Moskve.


Jučerašnji napad dronom u Sevastopolju je priprema za protuofenzivu

Glasnogovornica južnog zapovjedništva Oružanih snaga Ukrajine Natalija Humeniuk je rekla da je veliki požar koji se dogodio u zaljevu Kozača u Sevastopolju, koji je pod ruskom okupacijom, dio ukrajinskih priprema za očekivanu protuofenzivu.


Novi podaci: U ratu je do sada poginulo 477 djece

Prema podacima koji su danas objavljeni na Telegramu glavnog tužitelja Ukrajine, u ratu je do sada ubijeno 477 djece. Broj žrtava je porastao nakon što se jučer pokazalo da je još dvoje djece poginulo u ruskom napadu na neboder u Umanu u petak. U tom je napadu poginulo šestero djece.

U ratu je ozlijeđeno više od 955 djece, službeni su podaci Ukrajine. Najviše ih je stradalo u Donjecku, gdje ih je ozlijeđeno ili ubijeno 452.


Jučer u borbama ubijeno 470 ruskih vojnika

Ukrajinski Glavni stožer oružanih snaga tvrdi da je 470 ruskih vojnika ubijeno u borbama tijekom subote.

Ukrajina je priopćila i da je u jednom danu uništila dva ruska tenka, šest topničkih sustava i šest vozila.


Ruski zapovjednici kažnjavaju neposlušne vojnike

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva izvijestilo je da su ruski zapovjednici počeli kažnjavati kršenje stege svojih vojnika, i to pritvarajem trupa prekršitelja u nešto što nazivaju ‘Zindan‘, a to su rupe u tlu pokrivene metalnim rešetkama.

- Više nedavnih izvješća ruskog osoblja govori o zatvaranju u te rupe zbog prekršaja kao što su pijanstvo ili pokušaj raskida ugovora, navodi Ministarstvo u objavi na Twitteru.

Objavljeno je i da su u prvim mjesecima rata mnogi ruski zapovjednici dopustili nekim vojnicima koji su odbijali ratovati, da se vrate kući. No negdje oko jeseni 2022. pojavilo se više izvješća o drakonskim kaznama s ciljem poboljšanja discipline u vojsci. To se dodatno pojačalo nakon što je Rusija od siječnja ove godine imenovala Valerija Gerasimova svojim glavnim zapovjednikom za rat u Ukrajini.


Napad na regiju Dnjepropetrovsk

Najmanje sedam privatnih kuća oštećeno je u gradu Nikopolju nakon što je Rusija noćas gađala oblast Dnjepropetrovsk, objavio je na Telegramu regionalni guverner Sergij Lysak.

Nikopolj, u kojem živi više od 115.000 stanovnika, nalazi se na 122 kilometra južno od Njepra. Prema Lysakovim riječima, u napadu je oštećeno i sedam skladišta, staklenik, minibus, automobil i dalekovod. Za sada još nema izvješća o žrtvama.


Prigožin: Ukrajinska protuofenziva mogla bi krenuti prije 15. svibnja

Šef skupine Wagner Jevgenij Prigožin rekao je u intervjuu s vojnim blogerom povezanim s Kremljlem da bi se ukrajinska protuofenziva mogla dogoditi prije 15. svibnja, ali ruska vojska ne žuri s pripremama za odbijanje napada.

Institut za proučavanje rata je u svojem najnovijem ažuriranju objavio da je Prigožin rekao da će se Wagnerovi plaćenici nastaviti boriti u Bahmutu, no da će se morati ‘ organizirano povući ili umrijeti tamo‘ ako se situacija odmah ne popravi.

Podsjetimo, Prigožin se tijekom posljednjih nekoliko mjeseci žalio na nestašicu streljiva, a ušao je i u javnu svađu s ministrom Šojguom, optužujući ruske snage da su prisvojile zasluge za Wagnerov napad na Bahmut.

- Prigožinova prijetnja povlačenjem iz Bahmuta može značiti i da se boji da su ruski položaji u Bahmutu izloženi napadima, objavio je Institut za proučavanje rata.


Rusija je u ratu izgubila 43.400 ljudi

BBC Rusija i nezavisni ruski medij Mediazona potvrdili su imena 21.700 ruskih vojnika koji su poginuli u ratu u Ukrajini. Njih najmanje 3401 su pripadnici ruskih elitnih snaga, uključujući i obavještajne časnike, Rusku nacionalnu gardu, padobrance, amrince i pilote.

Prema najkonzervativnijim procjenama, Rusija je izgubila oko 43.400 ljudi, no ukupni nenadoknadivi gubici Rusije, uključujući ranjene, poginule i nestale, mogli bi iznositi i 195 tisuća.

Nakon 14 mjeseci rata, broj ruskih vojnih gubitaka potvrđen putem otvorenih izvora odavno je premašio službeni potvrđeni broj smrti sovjetskih vojnika tijekom devetogodišnjeg rata u Afganistanu. Od 1979. do 1989. je u Afganistanu ubijeno više od 15.000 sovjetskih vojnika.

Prema američkim i drugim zapadnim dužnosnicima, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika u Ukrajini mogao bi biti i oko 200.000. Dužnosnici upozoravaju da je gubitke izuzetno teško procijeniti.


Zelenski: Protiv Rusa bih se borio do smrti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ima pištolj i sa svojim unutarnjim krugom ljudi borio bi se do smrti da su Rusi na početku invazije upali u njegov stožer u Kijevu, rekao je u subotu navečer u intervjuu za televiziju 1+1.

"Znam pucati. Možete li zamisliti naslov ‘Rusi zarobili ukrajinskog predsjednika‘? To bi bilo sramotno", rekao je Zelenski u razgovoru.

image

Volodimir Zelenski

Artur Widak/nurphoto/Shutterstock Editorial/Profimedia/Artur Widak/nurphoto/shutterstock Editorial/profimedia

U prvim danima nakon invazije 24. veljače prošle godine ruski obavještajci pokušali su se probiti u Kijev, ali nisu uspjeli stići do Bankine ulice gdje je predsjednički ured.

Druge ruske prostrojbe počele su napadati kijevska predgrađa, ali nisu daleko odmaknule. U gradu je bilo i pokušaja sabotaža.

"Da su se probili unutra, mi sada ne bi razgovarali. Nitko ne bio bio zarobljen jer bi se borili do kraja. Do zadnjega", kazao je Zelenski.

Na upit ima li pištolj i je li vježbao s njim, odgovorio je potvrdno.

Svi ruski vojnici su zločinci

U svom je, pak, tradicionalnom obraćanju javnosti u subotu navečer, ruske vojnike optiužio da su jednako krivi za ratne zločine kao i njihovo vodstvo.

"Ne samo zapovjednici, nego svi vi, svi ste teroristi i ubojice i svi morate biti kažnjeni", rekao je Zelenski.

"Svatko tko pilotira i ispaljuje projektile, tko održava zrakoplove i brodove koji služe za teroriziranje, svi ste suučesnici u zločinu".

Izjava je uslijedila nakon raketnog napada na ukrajinski grad Uman u petak u kojem je ubijeno 23 ljudi. Među njima, rekao je Zelenski, bilo je šest maloljetnika.

Ponovio je da treba uspostaviti poseban međunarodni sud za ruske zločine u Ukrajini po modelu nirnberških procesa protiv nacista.


Wagner prijeti povlačenjem iz Bahmuta

Zapovjednik ruske plaćeničke skupine Wagner zaprijetio je povlačenjem iz Bahmuta, grada u Ukrajini koji Rusi mjesecima opsjedaju uz goleme ljudske gubitke u intervjuu objavljenom u subotu kada je dron zapalio spremnike nafte na Krimu koji su Rusiji anektirali 2014.

"Svaki dan tisuće tijela stavljamo u lijesove i šaljemo kući", rekao je Jevgenij Prigožin ruskom vojnom blogeru Semjonu Pegovu u intervjuu objavljenom u subotu.

Gubici su pet puta veći od potrebnih zato jer nemamo dovoljno topničkog streljiva, kazao je Prigožin (61).

Otkrio je da je pisao ruskom ministru obrane Sergeju Šojgu tražeći ga da što prije pošalje streljivo.

"Ako manjak streljiva ne bude riješen, prisiljeni smo - zato da poslije ne bježimo kukavički poput štakora - ili povući se ili poginuti", rekao je.

Prigožin je dodao da će vjerojatno morati povući neke svoje vojnike no to znači da će front negdje pasti.

Borbe za istočnoukrajinski grad Bahmut traju mjesecima, s visokim ljudskim gubicima na objema stranama. Ukrajinski branitelji nadziru sada samo maleno područje na zapadu grada.


Napad dronovima na Krim

Rano u subotu izbio je požar u skladištu goriva u krimskom lučkom gradu Sevastopolju, a izazvan je dronom, rekao je sevastopoljski guverner kojeg je instalirala Moskva.

"Požar otvorenog prostora ugašen je na području od 1000 četvornih metara", rekao je na Mihail Razvožajev na komunikacijskoj platformi Telegram.

Ranije je rekao da nitko nije ozlijeđen i da je prema prvotnim informacijama skladište pogođeno dvama dronovima.

"Požar neće utjecati na naše zalihe goriva za Sevastopolj", rekao je pa objasnio da zalihe nisu namijenjene benzinskim postajama čime je neizravno otkrio da je riječ o gorivu za vojsku.

Ukrajinska vojna obavještajna služba rekla je da je uništeno 10 spremnika s naftom. Ukrajinska strana nije pritom preuzela odgovornost za napad.

Napad dronovima dogodio se manje od 24 sata nakon ruskog raketiranja stambenih zgrada u Umanu u Ukrajini u kojima su najmanej 23 osobe ubijene.

Najmanje je 26 ljudi poginulo u petak u ruskim zračnim udarima na ukrajinske gradove.

U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je šestero djece među žrtvama.

Istodobno, glasnogovornik iz ukrajinske obavještajne službe Andrij Jusov rekao je da će takve eksplozije nastaviti.

Stanovnicima Krima savjetovao je da "se u budućnosti ne približavaju vojnim postrojenjima i postrojenjima opskrbe ruskog agresora". Jusov tvrdi da spremnik goriva služi ruskoj crnomorskoj floti stacioniranoj na Krimu.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine Krim, koji je Rusija anektirala 2014., nekoliko je puta bio meta napada dronovima.

Ruski dužnosnici za napade optužuju Ukrajinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:40