Otkad su lani osvojile Bahmut, ruske snage nisu bile u tako velikom naletu kao sad. Diljem istoka Ukrajine neprestano napadaju iskorištavajući prednost u ljudstvu i streljivu, uz poseban naglasak na grad Avdiivku. S druge strane, Ukrajinci drže svoje položaje koliko je to god moguće i zasad sprječavaju veće proboje, no pitanje je koliko dugo to mogu činiti. Usred ove situacije ukrajinske snage dobile su i novog glavnog zapovjednika, generala Oleksandra Sirskog koji je zamijenio smijenjenog generala Valerija Zalužnog.
Kakvo je sad zapravo stanje na bojištu, mogu li Ukrajinci sačuvati Avdiivku, kako će vojska prihvatiti novog zapovjednika, koliko Kijevu pomažu uspješne akcije u Crnom moru gdje se opet potopilo jedan veći ruski desantni brod i postoje li nade da će SAD ipak izglasati novi paket vojne pomoći, u novoj epizodi podcasta Prva linija objašnjava vojni analitičar s portala Obris.org, Igor Tabak.
Video podcasta pogledajte ispod
- Ruska strana je u naletu, to priznaje čak i novi ukrajinski vrhovni zapovjednik Sirski. Od Kupjanska na sjeveru, preko Bahmuta, a posebno žestoko je oko Donjecka. I to ne samo oko Avdiivke. Izgleda da Rusi koriste logističko stanje Ukrajinaca koje nije sjajno te se polako, ali teško, bojišnica pomiče prema zapadu, govori Tabak na početku.
Fokus napada ruskih snaga i dalje je Avdiivka u kojoj je stanje sve teže po branitelje.
- To je jedan izbočeni i žešće utvrđeni položaj na kojem se linija nije mijenjala još od 2015. godine. No, pritisak koji je tamo krenuo od 10. mjeseca sad konačno nosi neke efekte. Donedavno je do grada iz ukrajinskog zaleđa išla jedna pristojna cesta i nekoliko poljskih puteva, ali ta cesta je sredinom ovog tjedna, kako izgleda, prekinuta. Rusi su se uspjeli ukliniti između velike koksare i ostatka gradskog prostora te presjeći taj dio. Ukrajinci i dalje drže većinu vanjskih dijelova Avdiivke, ali taj prodor im je prekinuo dio komunikacije. To im se dogodilo i na jugu grada nakon onog prodora kroz kanalizaciju te se i tamo nalazi jedna manja neuralgična točka u bivšem vojnom objektu Zenit. On zasad nije opkoljen, ali je blizu tome i za očekivati je da će se Ukrajinci od tamo povući, kaže Tabak i dodaje da branitelji i dalje drže dosta centra grada te dio na zapadu grada. No, problem je održati vezu među tim dijelovima.
Slijedi povlačenje?
- Realnija je situacija da će se Ukrajinci pokušati sustavno povući s tog prostora, što je vjerojatnije od stabiliziranje obrane. Pitanje je koliko braniteljima može pomoći i ova prilično velika ukrajinska 3. brigada, budući da je nejasno koliko njihove opreme može doći na prvu liniju i promijeniti stvar. Kad bi samo zaustavili ruska napredovanja, to bi već bila velika stvar, smatra naš vojni analitičar i dodaje da je sve ovo za Ukrajinu jedna "dosta loša situacija".
Zadnjih dana vidi se da Ukrajincima fali i topničkog streljiva, ali i sustava protuzračne obrane na prvoj liniji.
- Rusi to aktivno koriste te osim Avdiivke aviobombama gađaju i pozadinu, to jest logistička središta u zaleđu fronte, nekih 20-ak kilometara od prve linije. Budući da se tu okuplja vojska, to su prioritetni ciljevi. Tako Rusi tvrde da su ubili i do 1500 vojnika u napadu na Cukurine, ali to prema video snimaka koje su se pojavile nije baš vidljivo.
Tabak dodaje da na tom prostoru već neko vrijeme zapravo gledamo veliku rusku ofenzivu i da se u svakom momentu može očekivati ozbiljna promjena ako neka strana nađe slabu točku.
- Sam pad Avdiivke ne mora biti katastrofa. To je tvrđava koja je izbočena i prostor koji je sad u velikoj krizi dubine je 5 do 6 kilometara. Taj pad bi za prvu silu skratio frontu, što opet nije nebitno. I južnije od Avdiivke se linija također drži - ako bi i tamo došlo do proboja, to ne mora biti značajno u smislu dubine prodora.
Što može Sirski?
I dok oko Donjecka i šire na istočnoj fronti traju žestoke borbe, u Kijevu je došlo do smjene u samom vrhu Oružanih snaga Ukrajine. Kako se očekivalo i najavljivalo, predsjednik Zelenski smijenio je generala Valerija Zalužnog te na njegovo mjesto postavio generala Oleksandra Sirskog. Pitali smo Tabaka kako će se to odraziti na moral i operacije vojske.
- Ta je stvar jako otvorena. Nije tajna da Sirskog vojska ne voli i da ga se na neki način i boje. On je na glasu kao jako efikasan zapovjednik, ali koji nema zadrške u trošenju ljudskih i materijalnih resursa. Njemu je to ‘mlinski kamen‘ oko vrata i zato nema utjecaj i popularnost u vojsci i široj javnosti kakvu je uživao Zalužni. Istina, njegove su političke veze bolje, ali puni efekt promjena vidjet ćemo tek kad se završe sve smjene u Glavnom stožeru.
I dok većina ovih stvari ne izgleda dobro po Ukrajinu, situacija u Crnom moru ipak je znatno pozitivnija. Tamo su ovog tjedna njihove snage potopile još jedan ruski brod. Riječ je o desantnom plovilu Cezar Kunikov, klase Ropuša. Prema stranici Oryx, to je već 14. potopljeni ili uništeni brod ruske Crnomorske flote, uz najmanje 7 oštećenih. Budući da se radi o vizualno potvrđenim gubicima, prava brojka možda je i veća.
- Crnomorska flota je zatvorena u Crnom moru budući da Turska zbog međunarodnih obveza ne propušta ratne brodove kroz Bospor i Dardanele. Zadnjih mjeseci ondje Ukrajincima ide dobro, a to se ne odnosi samo na napade na plovilima, nego i na niz napada na obalne instalacije, što na Krimu, što na udaljenim ruskim obalam. Vrlo je važno da Kijev sad uspijeva izvoziti robu pomorskim putem mimo svih ruskih ratnih nastojanja, kaže Tabak i dodaje da su veliki faktor u ovoj priči i napadi na desantne brodove.
- Oni služe i kao veliki trajekti ruskoj vojsci, bilo za dostavu vojnih roba ili čak i prebacivanje vozila kod Kerčkog mosta. Oni su dosta bitni, a ima ih sve manje. No, čini se da sve to ne utječe na kopneno bojište koje ima svoju dinamiku.
‘Kiss my ass‘ iz SAD-a
Cijelo ovo vrijeme vlast u Kijevu napeto gleda prema Washingtonu, gdje je Senat SAD-a izglasao prijedlog prema kojem bi se Ukrajini, u sklopu širega paketa, omogućilo 61 milijardu dolara pomoći. No, čini se da će taj prijedlog naići na žestoku opoziciju u donjem, Zastupničkom domu Kongresa u kojem većinu drže republikanci, među kojima se jedna prilično agresivna manjina snažno protivi pomoći Ukrajini.
- Tu je pitanje ne samo da sve bude usvojeno, nego da bude usvojeno kao što je to usvojio i Senat. Ova Trumpova frakcija u Zastupničkom domu ne bi to htjela izglasati pa oteže kako god može. Čitav prijedlog oni ne žele staviti ni na raspravu u Zastupnički dom jer bi se tako možda čak i skupili potrebni glasovi. A kako tu stoje neki Trumpovi stekliši dovoljno govori Marjorie Taylor Green koja je na komentar britanskog ministra vanjskih poslova Camerona o tome da se uskraćivanjem podrške Ukrajini direktno pomaže Putinu samo rekla - "kiss my ass".
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.