Ključni događaji:
- 84. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- Ruski vojnik priznao ubojstvo nenaoružanog civila
- Rusija u znak odmazde protjerje Francuske i Talijanske diplomate
- Rusija tvrdi da se ovog tjedna predalo 959 boraca iz Azovstala
- Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u
- Dvije snažne eksplozije začule su se oko 6 ujutro u Dnipru
>>>NOVO<<< 19:52 - Ukrajinski borci digli su u zrak vlak s oklopnim vozilima i ruskim vojnicima koristeći eksplozivnu napravu u okupiranom južnom gradu Melitopolju, priopćile su ukrajinske snage teritorijalne obrane.
'Eksplozivna naprava postavljena na željezničku prugu eksplodirala je ispod vagona s osobljem. Pritom je oštećena željeznička pruga i oprema', stoji u izvješću.
Kasnije je objavljeno da se vlak sastojao od deset vagona, a bomba je eksplodirala ispod vozila s vojnicima.
Oštećena su dva željeznička kolosijeka, a oklopni vlak je zaustavljen. Zaustavljena je i lokomotiva s deset spremnika goriva koja je pratila oklopni vlak.
Rusko Ministarstvo obrane nije zasad komentiralo ove navode.
19:43 - Rusija će financirati obnovu teritorija u Ukrajini nad kojima je preuzela kontrolu i popravit će ceste koje povezuju ta područja s Rusijom, izjavio je danas ruski zamjenik premijera Marat Khusnullin, a prenosi ruska novinska agencija RIA.
Khusnullin je pritom kazao da je Rusija 'oslobodila' teritorije.
Također je rekao da će nuklearna elektrana Zaporožje, po kapacitetu najveća u Europi, opskrbljivati energijom Rusiju - i Ukrajinu ukoliko za to plate.
Ruske trupe zauzele su elektranu početkom invazije.
19:28 - SAD je nakon tri mjeseca ponovno otvorio svoje veleposlanstvo u Kijevu, a u Kijev će se vratiti tek mali broj diplomata.
Savjet State Departmenta o zabrani putovanja diljem Ukrajine ostaje na snazi.
19:07 - Glasnogovornik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana rekao je da će napredak u nastojanjima Finske i Švedske za članstvo u NATO-u biti moguće samo ako se poduzmu konkretni koraci vezani uz rješavanje zabrinutosti za nacionalnu sigurnost Turske.
Ako očekivanja Turske ne budu ispunjena, napredak procesa neće biti moguć, istaknuo je.
18:52 - Američki predsjednik Joe Biden izjavio je danas da će SAD raditi s Finskom i Švedskom kako bi ostali na oprezu od bilo kakvih prijetnji njihovoj zajedničkoj sigurnosti dok se razmatra članstvo dviju zemalja u NATO-u.
Biden je u izjavi rekao da snažno podržava zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u za koje je rekao da bi 'još više ojačali našu obrambenu suradnju i koristili cijelom Transatlantskom savezu'.
Prijave dviju zemalja će razmatrati 30 zemalja članica vojnog saveza, a očekuje se da će proces trajati nekoliko tjedana.
18:45 - Potrošnja za obranu u Rusiji je porasla za gotovo 40 posto u prva četiri mjeseca ove godine, prema preliminarnim podacima ruskog ministarstva financija.
Izvijestili su kako su između siječnja i travnja potrošili 1,7 bilijuna rubalja što je gotovo polovica ruskog ukupnog proračuna za 2022., prenosi Reuters.
Samo u travnju Rusija je potrošila 128 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ministarstvo je u početku predviđalo proračunski suficit od 1,3 bilijuna rubalja za 2022. godinu. Sada očekuje manjak od najmanje 1,6 milijardi rubalja kako bi se mogli suprotstaviti posljedicama zapadnih ekonomskih sankcija.
18:08 - Finska i Švedska će zajedno kupovati oružje, priopćilo je finsko ministarstvo obrane, nakon što su dvije zemlje službeno predale svoje zahtjeve za pridruživanje NATO-u.
Finska će se pridružiti sporazumu o kupnji protutenkovskog oružja od švedskog proizvođača oružja Saab Dynamics. Ugovorom o protutenkovskom naoružanju omogućena je kupnja projektila, nepovratnih pušaka, streljiva i druge prateće opreme, priopćilo je ministarstvo.
U tijeku su i pripreme za zajedničku kupnju malokalibarskog vatrenog oružja uključujući jurišne puške, sačmarice i oružje za osobnu zaštitu, javlja Reuters.
17:47 Rusko ministarstvo obrane objavilo je snimke nekih od ranjenih ukrajinskih vojnika koji su od ponedjeljka evakuirani iz kompleksa Azovstal u Mariupolju, javlja BBC.
Video prikazuje muškarce umornog izgleda kako leže na krevetima na bolničkom odjelu, umotani u deke, a mnogi gledaju ravno ispred sebe.
Ako su to vojnici koji su branili čeličanu, onda su sada u rukama vojske koja ih je tjednima bombardirala. Neki filmskoj ekipi govore da se o njima brinu liječnici koji su im dali lijekove i promijenili zavoje.
Jedan čovjek kaže da se Rusi prema njima ponašaju normalno i da nije izložen fizičkom ili psihičkom zlostavljanju.
Rusija kaže da se gotovo 1000 boraca do sada predalo i odvedeno na teritorij koji kontrolira.
Sve je veći strah za njihovu sigurnost, budući da je Moskva rekla da će mnogi biti pod istragom, a neki zastupnici inzistiraju da se ne smiju razmjenjivati za ruske zarobljenike.
17:39 Europska komisija u srijedu je predložila "dodatnu makrofinancijsku pomoć" Ukrajini u iznosu "do 9 milijarda eura u 2022.", u obliku zajmova, kako bi pomogla toj zemlji da se nosi s posljedicama rata.
Europska unija je dosad izdvojila gotovo 4,1 milijardu eura za pomoć Ukrajini na gospodarskom, socijalnom i financijskom polju, navodi europsko izvršno tijelo.
Od toga su 1,2 milijarde eura namijenjene za makrofinancijsku pomoć, ali i za humanitarne potrebe. EU je usto poslao vojnu pomoć vrijednu 1,5 milijarde eura, čemu treba dodati paket u iznosu od 500 milijuna eura.
"Predlažemo dodatnu kratkoročnu pomoć Ukrajini u iznosu do 9 milijarda eura u 2022.", rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.
16:24 Otprilike 1.288 tijela civila pronađeno je u Kijevskoj regiji od početka ruske invazije, rekao je šef policije.
"Trenutno imamo tijela 1.288 ubijenih ljudi. Naglašavam, civila", rekao je Andrij Niebitov, šef policije regije Kijev, a citira novinska agencija Interfax-Ukraine.
"Većina ih je upucana automatskim oružjem", nastavlja Niebitov, rekavši da policija nastavlja pronalaziti nove ukope ubijenih civila u regiji.
Krajem travnja, brojka je bila nešto viša od 1000 tijela.
16:11 Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a za dpa u srijedu.
Sjevernoatlantsko vijeće nije stoga moglo donijeti odluku o početku pristupnog procesa.
Švedska i Finska formalno su podnijele zahtjeve za članstvom u NATO-u glavnom tajniku Saveza Jensu Stoltenbergu ranije u srijedu.
Turska ne može prihvatiti njihovo pristupanje NATO-u jer smatra da bi to kompromitiralo sigurnost NATO-a, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji optužuje Švedsku i Finsku da podržavaju terorizam.
15:54 Europska komisija predstavila je u srijedu prijedlog mjera za jačanje obrane, uključivo zajedničku nabavu vojne opreme za što bi se iz europskog proračun u sljedeće dvije godine namijenilo 500 milijuna eura.
Komisija predlaže brzo usvajanje prijedloga o zajedničkoj nabavi kako bi države članice mogle, međusobno surađujući, ukloniti najpreče potrebe u području obrane.
“Komisija je spremna angažirati 500 milijuna eura iz europskog proračuna u sljedeće dvije godine kako bi se pomoglo državama članicama da riješe hitne potrebe za ulaganjima u obranu", navodi izvršno tijelo EU-a.
Države članice EU-a godinama su zanemarivale ulaganja u obranu, ali se u posljednje vrijeme mijenja taj trend.
15:44 Američka ministrica financija Janet Yellen ustvrdila je da su sankcije Rusiji već imale ogroman utjecaj na njeno gospodarstvo.
"Rusija doživljava recesiju, visoku inflaciju, akutne izazove u svom financijskom sustavu i nemogućnost nabave materijala i proizvoda koji su im potrebni za potporu svom ratu ili gospodarstvu", rekla je Yellen medijima uoči sastanka G7 u Bonnu, prenosi Reuters.
15:32 Bruxelles predlaže "novu izvanrednu makrofinancijsku pomoć" Ukrajini koja bi mogla dosegnuti "9 milijarda eura u 2022." godini, objavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Predsjednica nije dala više pojedinosti o oblicima te pomoći.
Europska unija već je izdvojila hitnu makrofinancijsku pomoć Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde eura, nakon što je počela invazija Rusije na Ukrajinu.
Von der Leyen je pozvala međunarodne partnere i institucije da se pridruže platformi za obnovu Ukrajine nakon rata.
"EU ima i odgovornost i strateški interes da bude lider obnove Ukrajine", rekla je.
14:14 Ruski vojnik kojem se sudi za ratne zločine u Ukrajini priznao je krivnju za ubojstvo nenaoružanog civila.
Vadim Šišmarin, 21, pojavio se na okružnom sudu u Kijevu optužen za ratne zločine i ubojstvo s predumišljajem.
Šišmarin je optužen za ubistvo nenaoružanog civila, 62-godišnjeg muškarca na sjeveru Ukrajine, u danima nakon početka invazije.
13:40 Američki prijedlog o uvođenju carina na rusku naftu značio bi da će kupci morati platiti više ili tražiti druge dobavljače, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Američka ministrica financija Janet Yellen u utorak je izjavila da bi Europska unija mogla kombinirati uvozne carine na rusku naftu s postupnim naftnim embargom koji pokušava uvesti kako bi smanjila ruske prihode od energije u sklopu šestog kruga sankcija toj zemlji zbog invazije na Ukrajinu.
Koncept carina bit će predstavljen na sastanku ministara financija sedam najvećih svjetskih gospodarstava G7 ovog tjedna kao ekonomski jeftiniji način da se prihodi od nafte izvuku iz Moskve uz postizanje bržih rezultata, rekli su dužnosnici američkog ministarstva financija.
Budući da se ruska nafta prodaje s popustom u odnosu na globalnu referentnu vrijednost, carina bi se mogla postaviti na razinu koja bi obuhvatila dio tog jaza i tako smanjila rusku dobit, poručili su u utorak američki dužnosnici. No, carina bi morala biti dovoljno niska da Rusija zarađuje više nego što je košta proizvodnja, čime bi imala poticaj za nastavak izvoza, dodali su.
Držanjem ruske nafte na tržištu izbjegli bi se potencijalni daljnji skokovi cijene nafte zbog smanjene ponude.
13:28 Turski predsjednik Erdogan izjavio je jutros kako očekuje da će saveznici u NATO-u razumjeti 'sigurnosnu osjetljivost Turske'.
U govoru zastupnicima iz svoje vladajuće stranke, također je ponovio svoje stajalište da se švedska i finska delegacija ne bi trebali truditi dolaziti u Tursku kako bi razgovarali o tim pitanjima.
Rekao je kako Švedska ne bi trebala očekivati da Turska odobri njezinu kandidaturu za članstvo u NATO-u bez povratka "terorista".
Turska optužuje dvije nordijske nacije da skrivaju članove Kurdistanske radničke stranke (PKK), skupine koju smatra terorističkom organizacijom, i sljedbenike Fethullaha Gulena, kojeg Ankara optužuje da je organizirao pokušaj državnog udara 2016. godine.
Prema službenoj turskoj novinskoj agenciji, i Finska i Švedska odbile su desetke zahtjeva za izručenjem kurdskih militanata koji Tursku opisuju kao teroriste.
Bez potpore svih članica NATO-a, Švedska i Finska ne mogu se pridružiti vojnom savezu, iako je američki predsjednik Joe Biden jučer rekao da bi se mogao postići konsenzus.
13:15 Rusija će u znak odmazde protjerati 24 talijanska diplomata, što je talijanski premijer nazvao "neprijateljskim" činom te upozorio na opasnost od prekida diplomatskih kanala s Moskvom, javljaju u srijedu agencije.
Rusija se odlučila na čin odmazde nakon što su europske zemlje prve protjerale rusko diplomatsko osoblje, javila je u srijedu ruska novinska agencija RIA.
Draghi je upozorio da se diplomatski kanali s Moskvom ne smiju prekinuti.
"Ovo apsolutno ne smije voditi prema prekidu diplomatskih kanala jer će se upravo putem tih kanala, ako uspijemo, postići mir koji mi zasigurno želimo", rekao je šef talijanske vlade.
13:13 Ukrajina je optužila Rusiju za prevaru nakon što je ruski parlament najavio da će povući sporazum o razmjeni ruskih ratnih zarobljenika za pripadnike ukrajinskog bataljuna Azov, čijih je oko 250 pripadnika jučer napustilo čeličanu Azovstal u Mariupolju.
Moskva je početkom tjedna pristala razmijeniti stotine pripadnika pukovnije Azov koji su bili u čeličani. Međutim, ruski parlament sada je najavio da će danas glasati o rezoluciji o 'sprečavanju razmjene nacističkih ratnih zločinaca', a neki članovi parlamenta pozivaju na likvidaciju pripadnika bojne Azov.
Više pročitajte OVDJE.
12:56 Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da protjeruje 34 francuska diplomata. Daje im dva tjedna da napuste zemlju.
Francuska je u travnju protjerala 35 Rusa s diplomatskim statusom. Bio je to dio vala protjerivanja iz europskih prijestolnica u kojem je više od 300 Rusa poslano kući
Kasnije tog mjeseca, francusko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je šest ruskih agenata koji se predstavljaju kao diplomate "personom non grata" - što obično znači da im je ukinut diplomatski status.
Sve se dogodilo nakon što su francuske obavještajne službe tvrdile da su Rusi radili protiv francuskih nacionalnih interesa.
12:35 Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder bit će dodatno kažnjen jer ne želi izravno osuditi rusku invaziju na Ukrajinu.
Njemačka vladajuća koalicija, koju vode socijaldemokrati (SPD), stranka kojoj pripada i Schröder i koju je nekoć vodio, oduzet će mu posebna prava koja uživa kao bivši kancelar.
Ostat će bez svojeg ureda i zaposlenika, po prijedlogu vlade koji treba odobriti Odbor za proračun u četvrtak.
Schröder će moći zadržati mirovinu i osobnu zaštitu.
Konzervativna oporba tražila je da ostane i bez mirovine.
Oporba tvrdi da on šteti njemačkom ugledu u svijetu jer se nije distancirao od ruskog predsjednika Vladimira Putina i jer je zadržao svoje dužnosti u raznim ruskim energetskim poduzećima.
Schröder je bio kancelar od 1998. do 2005., posljednji socijaldemokrat na čelu Njemačke prije sadašnjeg kancelara, Olafa Scholza.
Poslije toga radio je za Sjeverni tok, Gazprom i Rosneft, među ostalima.
Vodstvo SPD-a zatražilo ga je da istupi iz stranke. Neki su tražili i da ga se izbaci.
12:25 Rusija je optužila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za "laži i propagandu" zbog izjave u kojoj se predaja boraca koji brane Mariupolj ruskim snagama opisuje kao "spašavanje" koje je pokrenula ukrajinska strana.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je za rusku državnu postaju Sputnik Radio da je izjava Zelenskog "remek-djelo koje je proizašlo iz pera onih koji stvaraju u studiju Kvartal 95" - što je referenca na TV produkcijsku tvrtku koju je stvorio Zelenski prije nego što je postao šef države.
"Imam dojam da pišu novu seriju ili tekst za svoj sljedeći korporativni događaj", dodala je Zaharova, tvrdeći da Rusija stoji iza plana za evakuaciju ukrajinskih boraca iz čeličane.
Zaharova kaže da ukrajinske vlasti tvrde da je to humanitarna operacija koju je organizirao Kijev "pokazujući svoje laži i propagandu temeljenu na lažima koje su koristili cijelo ovo vrijeme". Također je ustvrdila da je Ukrajina "naučila lagati" od "američkih i NATO stručnjaka".
12:00 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema pomaka u mirovnim pregovorima s Ukrajinom te ustvrdio da Kijev pokazuje potpunu nespremnost da ih nastavi, piše Reuters.
11:52 Počinje prvo suđenje za ratni zločin ruskom vojniku u srijedu u Kijevu, a proruski separatisti poručuju da će sud odlučivati o sudbini ukrajinskih branitelja iz čeličane Azovstalj, javlja BBC.
Vojnik Vadim Šišimarin (21) optužen je za ubojstvo nenaoružanog civila u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu. Prijeti mu doživotni zatvor ako ga osude.
Ukrajina tvrdi da je identificirala tisuće potencijalnih ratnih zločina koje je počinila Rusija, dok je Moskva više puta zanijekala da je ciljala civile.
Tužitelji kažu da se Šišimarin vozio u ukradenom vozilu s drugim vojnicima u sjeveroistočnoj regiji Sumi kada su naišli na 62-godišnjeg biciklista koji je koristio telefon.
Navode da je Šišimarinu naređeno da puca u civila kako bi ga spriječio da otkrije njihovu lokaciju ukrajinskim braniteljima.
"Ovim prvim suđenjem šaljemo jasan signal da svaki počinitelj, svaka osoba koja je naredila ili pomogla u počinjenju zločina u Ukrajini neće izbjeći odgovornost", rekla je glavna tužiteljica Irina Venediktova.
Kremlj tvrdi da nema informacija o suđenju ruskomg vojniku i optužuje Kijev za izmišljanje optužbi.
"Za sada nemamo informacija. A mogućnosti pomoći (optuženiku) su vrlo ograničene u nedostatku diplomatskog predstavništva", rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
11:45 Sud će odlučiti o sudbini ukrajinskih boraca koji su se predali u čeličani Azovstal u Mariupolju, rekao je Denis Pušlin, čelnik separatista u istočnoj Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija Tass.
Pušlin kaže da bi se svi Ukrajinci za koje se utvrdi da su "neonacistički ratni zločinci" trebali suočiti s međunarodnim sudom.
Tvrdi da su najviši zapovjednici čeličane još uvijek unutar tvornice i da se tek trebaju predati, prenosi Reuters pisanje lokalnih medija.
11:09 Šef diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u srijedu da Hrvatska "bezrezervno" podržava članstvo Finske i Švedske u NATO savezu te da je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje.
Više pročitajte OVDJE.
11:07 Sudeći prema video objavama Oružanih snaga Ukrajine, može se zaključiti da Ukrajinci formiraju novu tenkovsku brigadu s opremom koju su dobili sa Zapada.
Više pročitajte OVDJE.
11:02 Austrijski ministar vanjskih poslova u srijedu je rekao da će njegova zemlja zadržati neutralni status iako su Švedska i Finska napravile potpuni zaokret u svojoj vanjskoj politici i zbog ruske invazije na Ukrajinu zatražile članstvo u NATO-u.
"Kod nas je situacija malo drugačija", rekao je Alexander Schallenberg za njemački radio Deutschlandfunk, navodeći "ogromnu" potporu javnosti austrijskoj neutralnosti.
Schallenberg, čija zemlja 80 posto potreba za prirodnim plinom dobiva iz Rusije, je rekao da će Austrija radije nastaviti pružati humanitarnu pomoć Ukrajini umjesto slanja naoružanja.
"Uvelike pomažemo, ali ne s oružjem. Smatram da se pomoć Ukrajini ne može svesti samo na ratno naoružanje", istaknuo je.
10:46 Rusija je izgubila više od 28.300 vojnika od početka rata u Ukrajini, tvrde ukrajinske oružane snage.
Prema Kyiv Independentu, Ukrajinci su uništili i 1.251 tenk, 202 zrakoplova i 167 helikoptera.
10.30 Reuters tvrdi da je Izrael isporučio Ukrajini 2000 kaciga i 500 zaštitnih prsluka za hitne i civilne potrebe.
10:19 Rusko ministarstvo obrane u svom najnovijem operativnom brifingu tvrdi da su se 694 ukrajinska borca iz Azovstala predala u posljednja 24 sata.
Prema njihovim navodima, to bi značilo da se od ponedjeljka iz čeličane Azovstal predalo ukupno 959 boraca. Rusija tvrdi da je od onih koji su se predali ukupno 80 ranjeno, od kojih je 51 prebačen u bolnicu.
Također, tvrde da su preko noći ubili 270 ukrajinskih boraca i da su 'onesposobljene 54 jedinice vojne opreme'. Tvrde i da su oborili dva aviona i 15 dronova.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene, naglašava Guardian.
9:55 Rusko ministarstvo obrane objavilo je danas na Telegramu priopćenje u kojem se navodi da je od istražnog odbora Rusije zatražilo da dostavi informacije o "nezakonitim radnjama ukrajinskih oružanih formacija u vezi s korištenjem civilnih objekata u vojne svrhe".
Tvrdi se da je “bojna Azov koristila zgrade dječjih vrtića i škola za opremanje vojarni” te da pripadnici “bojne Aidar također opremaju borbene položaje na mjestima koja nisu za to predviđena, stvarajući stvarnu opasnost za civilno stanovništvo”.
Rusko Ministarstvo obrane također tvrdi da su u Dnjepropetrovskoj regiji ukrajinske snage organizirale vojne operacije u bolnicama te da se "osoblje i pacijenti medicinskih ustanova drže kao živi štit".
9:30 Operacija spašavanja iz čeličane Azovstal bit će dovršena tek kada svi branitelji Mariupolja budu evakuirani na teritorije pod ukrajinskom kontrolom, izjavila je za BBC zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar.
"U Azovstalu je još puno ljudi i nastavljamo pregovore kako bismo ih izvukli odatle", kaže Maliar.
Istaknula je da je to osjetljiva operacija i da svaka naredba može biti opasna za živote ljudi.
Pozivi političara u Moskvi da se neki od onih koji su odvedeni iz čeličane izvedu na suđenje za ratne zločine "najvjerojatnije su upućeni zbog domaće propagande u Rusiji", kaže Maliar.
"Pregovori su još u tijeku i nadamo se pozitivnom rezultatu."
9:00 Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko tjedana.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
8:39 Dvije snažne eksplozije začule su se oko 6 ujutro u Dnipru, gradu u središnjoj Ukrajini koji je u posljednje vrijeme uglavnom pošteđen ruskih napada.
Valentin Rezničenko, guverner oblasti, kaže kako je jedan projektil oborila ukrajinska protuzračna obrana. Krhotina projektila je pala u dvorište jedne obiteljske kuće ranivši jednu žensku osobu.
Još je jedan projektil pogodio prometnu infrastrukturu, dodaje guverner, ne iznoseći detalje.
Dnipro, jedan od najvećih gradova u zemlji s oko milijun stanovnika, je postao središte za tisuće ljudi koji bježe od sukoba u južnoj i istočnoj Ukrajini, uključujući i one koji bježe iz Mariupolja.
8:32 Ruske snage nastavljaju s raketnim napadima na vojne ciljeve i civile diljem Ukrajine, priopćila je u srijedu ukrajinska vojska, a prenosi BBC.
U Mariupolju - za koji se čini da je nakon višemjesečne opsade na rubu pada - Ukrajina čini "sve moguće i nemoguće" kako bi spasila borce zarobljene u čeličani Azovstal koja je u okruženju ruskih snaga, navodi Glavni stožer ukrajinskih Oružanih snaga.
Dodaje da ruske snage napadaju i u Donecku, a nastavljaju granatirati i pogranična područja Černihiv i Sumi.
Na stotine boraca tijekom posljednjih nekoliko dana je evakuirano iz Azovstala, ali dio ih je još uvijek zarobljen. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar rekla je da Kijev zna koliko je vojnika još uvijek u tvornici, ali ne žele otkriti taj broj.
Ukrajinska vojska u utorak je zatražila od onih koji su još uvijek u Azovstalu da se predaju, čime je okončana iscrpljujuća tromjesečna opsada tog lučkog grada na jugoistoku zemlje.
Ukrajina kaže da će razmijeniti svoje snage za ruske ratne zarobljenike, ali iz Moskve za to još nema potvrde. Ruski visoki zastupnik optužio je ukrajinske vojnike da su nacisti i ratni zločinci, a ruski Vrhovni sud trebao bi saslušati zahtjev tužitelja da se skupina kojoj mnogi ukrajinski borci pripadaju - pukovnija Azov - proglasi terorističkom organizacijom.
Pregovori dviju zemalja o kraju rata stavljeni su na čekanje. Rusija kaže da se Ukrajina "praktički povukla" iz pregovora, dok Kijev krivi Moskvu za manjak kompromisa.
6:28 Američki predsjednik Joe Biden ugostit će u četvrtak u Bijeloj kući švedsku premijerku Magdalenu Andersson i finskog predsjednika Saulija Niinista što će biti ključan znak podrške njihovom putu ka članstvu u NATO savezu.
Očekuje se da će na sastanku lideri spomenutih zemalja razgovarati o pristupu Finske i Švedske vojnom savezu, sigurnosnoj situaciji u Europi i pomoći Ukrajini.
5:27 Sudbina stotina ukrajinskih boraca koji su okončali višetjedni otpor u čeličani Azovstal u Mariupolju ostaje nejasna. Nakon što su se predali, ukrajinski vojnici odvezeni su na teritorij pod ruskom kontrolom.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar izjavila je kako će oni biti razmijenjeni u razmjeni zarobljenika, no neki su ruski dužnosnici poručili kako bi im se moglo suditi, a kao opcija se spominjalo čak i pogubljenje. Naime, zastupnici ruske Dume rekli su da će predložiti nove zakone koji bi mogli poremetiti razmjenu zarobljenika boraca za koje Moskva tvrdi da su teroristi.
U Azovstalu je ostao još jedan dio ukrajinskih boraca. Točna brojka nije objavljena.
- Ukrajina čini sve što je u njezinoj moći kako bi ih spasila, rekla je Maliar.
Potpredsjednik ruske vlade Marat Khusnullin posjetio je u utorak Hersonsku oblast na jugu Ukrajine i rekao kako bi to područje bilo zauzelo vrijedno mjesto u ruskoj obitelji, prenosi agencija dpa.
Regija koja okružuje ovaj lučki grad zauzela bi “vrijedno mjesto u našoj ruskoj obitelji”, rekao je Khusnullin tijekom posjeta, prenose RIA Novosti.
U toj ukrajinskoj regiji, Rusija je 1. svibnja uvela ruski rubalj kao službenu valutu, a prije nekoliko dana, vlada instalirana od strane Rusije najavila je svoje planove da od Moskve zatraži pravo da postane dio Rusije.
Regionalni pro-ruski potpredsjednik vlade Kiril Stremousov rekao je kako neće biti referenduma, kao niti opcije da ta regija postane republika. Neodržavanje referenduma opravdao je činjenicom da referendum o pripajanju krimskog poluotoka, održan 2014. godine, nije bio međunarodno priznat.
S druge strane, ukrajinska je vlada uvjerena da rusifikacija Hersonske oblasti neće uspjeti.