Svijet vjerojatno nije trebao dodatne dokaze da predsjednik mađarske vlade Viktor Orbán ima savršeno mirnu savjest kada je riječ o suradnji s Vladimirom Putinom unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali smo svejedno dobili još jedan kada je objavljeno da će u idućim tjednima početi izgradnja dva nova reaktora u nuklearnoj elektranu Paks nedaleko od Budimpešte.
A pritom ne samo da će te reaktore graditi ruska državna kompanija Rosatom, nego će od ukupne vrijednosti projekta od 12,5 milijardi eura Rusi financirati čak 10 milijardi eura kroz zajam Mađarskoj.
Veliki korak
"Ovo je veliki korak, važna prekretnica. Sada možemo prijeći iz faze planiranja na fazu izgradnje. Vidjet ćete to na Paksu u idućim tjednima", objavio je na Facebooku mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, uz napomenu kako je realistično očekivati da će novi reaktori ući u pogon do 2030. godine.
Radi se o realizaciji projekta koji je dogovoren još 2014. godine, prema kojemu će jedina mađarska nuklearna elektrana dobiti dva reaktora od 1200 MW, što će više nego udvostručiti njezin sadašnji kapacitet.
Nuklearka Paks izgrađena je 80-ih godina prošloga stoljeća s, naravno, sovjetskom tehnologijom, nalazi se oko 100 kilometara južno od Budimpešte i oko 75 kilometara od hrvatske granice te zadovoljava čak 40 posto mađarskih potreba za električnom energijom.
Ne čudi stoga što je ministar Szijjártó nastavio s hvalospjevima na račun projekta: "Ovo će osigurati dugoročnu energetsku sigurnost Mađarske, zaštiti mađarski narod od ekstremnih cjenovnih fluktuacija na međunarodnom tržištu i osnažiti naše napore da smanjimo trošak električne energije".
Premda je, dakle, riječ o projektu koji je bio dogovoren još 2014. godine i premda ruski nuklearni sektor nije pod sankcijama, Mađarska je svejedno jedina članica Europske unije koja je nastavila suradnju tom državom na sličnim projektima nakon što je Vladimir Putin pokrenuo brutalnu invaziju na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od Europske je unije tražio da se ruska nuklearna industrija, kao i izvoz urana iz zemlje, stavi pod sankcije, ali Europska komisija nije se odlučila na taj korak.
Glavni razlog
Unatoč tome, zemlje članice djelovale su same. Finska je, recimo, u svibnju otkazala projekt izgradnje nuklearne elektrane vrlo sličan onome u Mađarskoj.
Rosatom je trebao izgraditi elektranu Hanhikivi-1 s kapacitetom od 1200 MW vrijednu između 7 i 7,5 milijardi eura, a premda su Finci kao glavni razlog otkazivanja ugovora naveli "značajna kašnjenja u provedbi projekta i nemogućnost konačne isporuke", dodali su da je rat u Ukrajini dodatno "povećao te rizike".
Rosatom od Finske traži odštetu od 3 milijarde dolara. Konzorcij Fennovoima je na projekt u trenutku otkazivanja već bio potrošio između 600 i 700 milijuna eura.
Češka energetska kompanija CEZ raspisala je natječaj za izgradnju nove nuklearne elektrane u toj zemlji, na koji se nisu smjele prijaviti ruska državna tvrtka Rosatom (koja gradi u Mađarskoj), kao ni kineska General Nuclear.
Dodatno, CEZ je u lipnju prešao s korištenja ruskog nuklearnog goriva za svoju postojeću elektranu Temelin na američke i francuske izvore.