U Reykjaviku, glavnom gradu Islanda, jučer je počeo sastanak Arktičkog vijeća na razini ministara vanjskih poslova. Njegov je sadržaj gotovo u potpunosti zasjenjen najavom sastanka američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova na margini susreta.
Arktičko vijeće ima osam stalnih članica: SAD, Kanadu, Island, Finsku, Norvešku, Švedsku, Dansku i Rusiju, a Kina se u međuvremenu proglasila "susjednom zemljom Arktika" i silno bi htjela biti članica tog tijela, koje nije sklono podržati pekinšku političku nasrtljivost.
U Reykjaviku će Rusija preuzeti dvogodišnje predsjedanje Vijećem, najavljujući "jačanje napora u kolektivnom pristupu upravljanju razvoja regije" koja je strateški važna ne samo zbog rudnog bogatstva koje se krije u podmorju, nego i zbog mogućeg razvoja plovnih putova koji bi smanjili pritisak na Sueski kanal.
Kontrola Arktika donosi presudnu prednost u mogućem sukobu, što je potaknulo rusku politiku militarizacije regije. Primjerice, baza Nagurskoje, smještena u arhipelagu Franje Josipa, u doba hladnog rata bila je primarno komunikacijska točka. Sada je to važna vojna lokacija u kojoj su "načičkani projektili i radari, a produžena pista može primati sve vrste zrakoplova, uključujući i strateške bombardere koji mogu nositi nuklearno oružje". Tako piše AP.
Paul Stronski i Grace Kier iz Carnegie zaklade za međunarodni mir navode da Biden ne želi sukob na Arktiku, ali je rasporedio američke bombardere B-1 u Norveškoj kao odgovor na ruske aktivnosti. "Veliki sigurnosni incident između Rusije i Zapada na Arktiku i dalje je manje vjerojatan nego drugdje u Europi, ali prelijevanje na Arktik sigurno je moguće s obzirom na naizgled beskonačnu silaznu spiralu u odnosima između Rusije i Zapada", zaključuju.
"Neupitno je za svakoga već dulje vrijeme da je ovo naš teritorij, naša zemlja", poručio je u ponedjeljak Lavrov. I optužio Norvešku da militarizira regiju. Blinken je ruske aktivnosti na Arktiku opisao kao "nezakonito polaganje prava na more" te pozvao Moskvu da odustane od militarizacije regije.
Dodajmo tome zategnute odnose SAD-a i Rusije po pitanju ljudskih prava, sukoba oko utjecaja na Crnom moru i u cijeloj MENA (Srednji istok i Sjeverna Afrika) pa pitanje sankcija i razvidno postaje da će sastanak biti vrlo interesantan.
Ključni bi rezultat trebao biti dogovor o sastanku Bidena i Putina idući mjesec. No, istodobno je portal Axios objavio da Washington kani povući sankcije i tako omogućiti dovršetak Sjevernog toka 2, što je više nego lijep poklon kojim Blinken može ublažiti napade Lavrova. A sretan će biti i Berlin.