U Vatikanu su se danas u podne sastali dvojica najpoznatijih katolika u današnjem svijetu. Jedan od njih, poglavar Katoličke crkve papa Frane, primio je u audijenciju drugoga, Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Država Amerike, koje su još glavna ekonomska i vojna svjetska velesila.
Biden je današnji dan, uoči sastanka na vrhu G20, iskoristio za bilateralne susrete. Na red su, nakon Pape, došli predsjednik talijanske vlade Mario Draghi, pa predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella, te naposljetku predsjednik Francuske Republike Emanuel Macron.
Sletio usred noći
Biden je sletio na glavni rimski aerodrom "Leonardo da Vinci" kod Fiumicina danas oko 2.30, a u 2.45 je duga kolona praćenih vozila krenula put Ville Taverne, rezidencije američkoga veleposlanika u Italiji. Villu Tavernu je napustio oko 11.40,
Biden je u život krenuo tek u 11.40, kada je Villu Tavernu napustio u koloni s pedesetak uglavnom blindiranih američkih automobila. Radi njihova prolaska djelomično je blokiran centar Rima. Američki predsjednik je najpomnije i najspektakularnije čuvana javna ličnost na svijetu.
"Hvala vam velika. Lijepo je vratiti se ovamo" - glasile su prve riječi koje je izgovorio po ulasku u Vatikan, u dvorištu Sv. Damasa pape, gdje ga je, pred ulazom u Apostolsku palaču, dočekao proprefekt Papinskog doma.
Biden je, izlazeći iz predsjedničkog automobila, skinuo masku s lica i uz široke osmijehe rukovao se sa svima prisutnima. Tada se jednom od dužnosnika koji je dočekivao prvu damu predstavio: "Ja sam Jillin muž."
S Bidenom je i prilično brojna delegacija, u kojoj su i državni tajnik Anthony Blinken, te Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Tajnica za novinstvo Bijele kuće Jen Psaki obznanila je prije vatikanske audijencije da "postoji velika suglasnost i podudarnost u stavovima između predsjednika Bidena i pape Frane u pogledu više pitanja: siromaštva, borbe protiv klimatske krize, okončanja pandemije covida-19". Ona je najavila da će to biti središnji dio njihove rasprave.
Psaki je, logično, prešutjela još jednu ključnu temu svih jučerašnjih Bidenovih bilateralnih susreta: traženje načina da se obuzda ili barem neutralizira vojni i ekonomski prodor Kine, koja ne krije legitimnu ambiciju da, kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu, postane i vodeća velesila.
Biden je svjestan da Sjedinjene Države taj pritisak ne mogu izdržati same, da mu je nužna pomoć sjevernoatlantskih partnera i Evropske unije kao cjeline, ali Evropljani više nemaju povjerenja u Washington. Nakon neprijateljskog odnosa koji je spram atlantskih partnera pokazao prethodni predsjednik Donald J. Trump, u Uniji se boje da bi i eventualan sljedeći američki predsjednik mogao odlučiti Evropljane ostaviti na cjedilu. Povjerenje je napuklo, teško ga je pokrpati.
Osobno važan
Bidenu je dolazak u Vatikan značio mnogo i u osobnom smislu: rukovanje s Papom simbolički podržava tezu da u poglavaru Katoličke crkve ima saveznika u teškoj borbi koju protiv njega vodi dio katoličke hijerarhije u Državama, udružen s rigidnim konzervativcima, poglavito katoličkima.
Iako prihvaća katolički nauk da je abortus ubojstvo nerođena djeteta, te da su za ženidbu potrebne dvije osobe različita spola, Biden ne želi koristiti svoj autoritet za suprotstavljanje pravu žene na abortus a ni istospolnim brakovima, smatrajući da u demokratskome plurikonfesionalnom društvu odluka o tim i sličnim pitanjima pripada demokratski izabranome zakonodavnom tijelu. Da bi ga ocrnili, pristaše rigidnog katolištva u Sjedinjenim Državama Bidenovo neprotivljenje tumače kao njegovu podršku abortusu i istospolnim brakovima, pa zahtijevaju od biskupâ da Bidenu, a i kongresnicima katolicima koji ne glasaju za inkriminaciju abortusa kao ubojstva, zabrane pričešćivanje. Biskupi u Washingtonu, gdje Biden radi, a i u Delawareu gdje privatno stanuje, nisu prihvatili taj zahtjev.