Kriminal kod korištenja EU fondova poprimio je epske razmjere. Informacije o najnovijim istragama otkrivaju kako su opsezi zloupotreba, organiziranih prevara i krađa poprimili razmjere sistemskog problema EU, te se otvara izrazito dramatično političko pitanje; koliki je novac poreznih obveznika EU spržen u kriminalnim aktivnostima.
U pitanju su zbirno deseci milijardi eura, tj. iznosi koji nadmašuju ukupne alokacije manjih članica u pojedinim EU programima. Slučaj Geodetskog fakulteta, koji je u RH izazvao puno pažnje zbog istrage EU tužitelja, znakovit je primjer paneuropske prakse, ali je u osnovi vrlo mali ako se usporedi s najnovijom aferom u kojoj je uhićeno 22 osumnjičenika iz Italije, Austrije i Slovačke zbog prevare teške enormnih 600 milijuna eura iz EU fonda za oporavak i stabilnost. U akciji uhićenja sudjelovalo je 150 policajaca specijaliziranih za prevare i financijski kriminal u zatvor je poslalo 8 osoba, a za 14 je određen kućni pritvor. U pretresima su sudjelovali i posebno obučeni psi. Popis zaplijenjene i zamrznute imovine dobro organizirane skupine međunarodnih kriminalaca otkriva grotesknost i razmjere krađe; veliki iznosi kriptovaluta, Rolexi, Cartier satove i nakit, prestižne vile, Lamborghiniji, Porschei… Sve očigledniji problem postaje zbog više ogromnih afera vezanih uz EU fondove susjedna Italija.
Upravo zbog Italije sada je pod posebnim povećalom kompletno korištenje sredstava iz 800 milijardi teškog Fonda za oporavak, od čega je Italiji namijenjeno čak 194 milijarde.
- Policija je priopćila da je navodnu prijevaru izvela zločinačka udruga koja uključuje profesionalce s iskustvom u podnošenju zahtjeva za javna sredstva, koji su pomogli osigurati novac za projekte vrijedne desetke milijuna eura koji su trebali poboljšati konkurentnost i digitalizaciju u talijanskim tvrtkama. Financijska policija rekonstruirala je sumnjive transakcije i identificirala ‘pranje goleme nezakonite dobiti kroz složenu mrežu fiktivnih tvrtki pametno osnovanih u Italiji, Austriji, Slovačkoj i Rumunjskoj‘, objavila je talijanska financijska policija. Grupa je koristila ‘rafinirani aparat za pranje novca … koristeći napredne tehnologije kao što su poslužitelji u oblaku koji se nalaze u zemljama koje ne žele surađivati, kriptoaktiva i umjetna inteligencija za izradu lažnih dokumenata.‘“, piše Politico.
Nije tajna da se u zadnjih 20-ak godini skupine organiziranih kriminalaca, pa i klasične mafije, adaptirali novom dobu „korištenja“ EU fondova. Za talijanske mafijaše to je bio proces poslovne diverzifikacije. Umjesto da se limitiraju na tradicionalno reketarenje, pljačke ili trgovinu narkoticima, shvatili su da im prevare s novcem iz EU fondova mogu osigurati višu razinu likvidnosti s manje fizičkog hazarda. Zapravo su neka od suđenja talijanskim mafijašima razotkrila da su zloupotrebe s EU fondovima uspješno integrirali u svoj uobičajeni ‘biznis‘.
- Deseci sicilijanskih mafijaša i njihovih suučesnika iz bijelih ovratnika zatvoreni su u značajnom suđenju koje je pokazalo kako je mafija prevarila EU za milijune eura. Godinu i pol dugo maksimalno suđenje 101 optuženiku u sudnici u stilu bunkera u Messini na Siciliji završilo je rano u utorak, a 91 optuženi osuđen je na 660 godina zatvora za zločine uključujući prijevare, lažne izjave, iznude, stvaranje lažnih tvrtki radi nezakonite dobiti i trgovina drogom. Dvojica vođa bande ići će u zatvor na 30 godina i 23 godine. Čitanje presuda i kazni trajalo je više od sat vremena. Suđenje je po prvi put razotkrilo sustav prijevara koji je ispustio najmanje 5 milijuna eura iz fondova EU za poljoprivredu u blagajnu dva mafijaška klana sa sjedištem u planinama Nebrodi i njihovih suradnika, uključujući računovođe, političare i vladine zaposlenike - piše Politico u drugom članku.
Osim afere s zloupotrebom EU fondova u agraru u Italiji je zabilježen niz drugih slučajeva organizirane zloupotrebe/prevare s novcima europskih poreznih obveznika. Na međunarodnoj razini već se pisalo i o krupnim mafijaškim prevarama u infrastrukturnim ulaganjima, kao i u zdravstvu. Samo lani Banka Italije podigla je procjenu sumnjivih transakcija za zastrašujućih 7 posto.
Europski istražitelji su zabrinuti. Posla je sve više. Samo lani otvorili su više od 200 istraga vezanih uz zloupotrebu sredstava iz Fonda za oporavak i razvoj. O kolikom se rastu broja istraga radi puno govori podataka da je u 2022. pokrenuto ‘samo‘ 15 provjera. Pri ovome jer Italija pod posebnim povećalom jer se u okvirima talijanske nacionalne jurisdikcije sumnja na čak 179 slučajeva nedopuštenih manipulacija u gotovinskim transakcijama. U četvrtini tih slučajeva sumnja se na korupciju javnih dužnosnika odnosno političara.
Italija je primila 102 milijarde eura iz Fonda za oporavak, a do 2026. očekuje još 90 milijardi. Koliko je milijardi završilo u džepovima mafije? Sada pod posebno povećalo EU javnosti dolaze i raniji talijanski projekti bazirani na zajedničkom europskom novcu, koji su, blago rečeno, bili koncipirani kao ekstravagantno skupi darovi. U jednoj od shema talijanska država EU fondovima pokrivala je 110 posto troška energetske renovacije objekata, a u drugom 90 posto. Iako se 90 posto čini kao privilegirani, kraljevski tretman, zdravorazumski teško je objasniti kako se EU novcem može pokrivati više od 100 posto realnog troška. To je poput bacanja novca u bunar.
U svojem godišnjem izvješću EPPO je upozorio na ukupno 1927 istraga u kojima se sumnja na prevare ukupno teške 19,2 milijardi eura. Razmjeri su šokantni.
- Sa 139 podignutih optužnica (preko 50 posto više nego 2022.), EPPO je počeo izvoditi pred nacionalne sudove više počinitelja prijevara u EU-u. U konačnici, u skladu s ciljem EPPO-a da se usredotoči na nadoknadu štete, suci su delegiranim europskim tužiteljima izdali naloge za zamrzavanje u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, što je više od četiri puta više nego 2022. - upozorava EPPO na svojim stranicama.
Samo u Hrvatskoj u 2023. EPPO je imao 47 aktivnih istraga sa sumnjom u ukupne štete od zaprepašćujućih 277,9 milijuna eura. Samo na prevarama vezanim uz PDV istražuju potencijalne štete od 29,2 milijuna eura.
U EU parlamentu jedan od zastupnika već je postavio vrlo važna pitanja za Europsku komisiju te očekuje pisani odgovor. Pitanja glase;
1. Ima li Komisija poseban i ciljani plan za povrat sredstava koja su ukrali mafijaši?
2. Može li jamčiti da novac poreznih obveznika neće koristiti mrežama organiziranog kriminala?
S obzirom na ukupne iznose na koje se sumnja u prevarama, ne čini se mudrim nastaviti dijeliti novac kao do sada jer se u osnovi olakšava kriminalna aktivnost mafiji i korumpiranim političarima, bez kojih, ruku na srce, sve to ne bi bilo moguće. Čak i ako se uzme u obzir sofisticirani pristup moderne mafije.