KORONA PAKAO

Razgovarali smo sa svjedocima katastrofe u Indiji: ‘Sve se otelo kontroli! Vapimo za kisikom‘

Indijci proživljavaju pravi pakao. Pandemija je čvrsto ščepala zemlju i ne pušta
Pakao u Indiji
 Privatni Album, Afp

Indijci proživljavaju pravi pakao. Pandemija je čvrsto ščepala zemlju i ne pušta. Prošli se tjedan svijet zgražao nad više od 300.000 zaraženih svakog dana, od kraja prošlog tjedna do danas taj broj nekoliko je puta premašio 400.000. Kraj se ne nazire. Štoviše, u ožujku je prava drama tek započela.

O strahoti koja je pogodila zemlju s 1,3 milijarde ljudi, za Jutarnji je svjedočilo desetak Indijaca iz raznih dijelova zemlje. Negdje je zaraženih više, u ruralnim dijelovima manje, ali ni jedan kutak Indije nije pošteđen rapidne brzine kojom harači koronavirus. Kisika nedostaje svugdje, dim iz lomača na kojima se spaljuju tijela mrtvih, jedno za drugim, zamijenio je oblake na nebu iznad Indije.

Varijanta koronavirusa koja ubija Indijce, nazvana je B.1.617.

image
Idrees MohammedSputnik/Sputnik via AFP

Liječnica iz Delhija

- Strašno je i uopće ne možemo predvidjeti kako će tek biti. Moramo čekati i vidjeti. Jedini način na koji mogu preživljavati svakodnevicu je biti optimist. Inače bih izgorjela – rekla je za Jutarnji liječnica iz New Delhija, dr. Vishakha. Liječnica ima 17 godina staža u zemlji koju nevolje ne štede, ali nikad, kaže, nije doživjela ništa ni slično covid-19 pandemiji.

- Situacija nije dobra, svi pokušavamo najviše što možemo u uvjetima kakve imamo i onime čime raspolažemo. Pacijente sad izoliramo u njihovim domovima, u karantenama, jer mjesta u bolnicama nema. Ondje ih opskrbljujemo svime što im je potrebno za liječenje.

Emocionalno je situacija vrlo teška, nije ohrabrujuće. Ja radim u maloj bolnici, ali Delhi ima mnoge bolnice sa stotinama kreveta, iako mnogi od njih sada u koroni ne koriste jer treba kisik, kojega nema. Tužno je, ponekad ne možemo pomoći svim pacijentima. Jako je tužno. Ali činimo nadljudske napore da pomognemo maksimalno - shrvana je liječnica. Bori se protiv malodušnosti. Jedan svoj dan ne može opisati. Sve su navike zaboravljene, živi se dan za dan.

- Nemoguće je predvidjeti dan, napraviti raspored. Uspijete li se i malo naspavati pa se probuditi čiste glave, uskoro čujete ogromne brojke novozaraženih i dan ode u svom smjeru. Spavam nekoliko sati noću. Svi smo jako umorni, više psihički nego fizički. Ovakva situacija ne traje dugo, nedavno smo se u njoj našli i još ne znamo kako će se razvijati, ni koliko snage će nam trebati. Nakon dobrih mjeseci, sredinom ožujka, stanje pogoršalo.

Radnog vremena nema, nije ni važno, o tome ni ne razmišljam. Danima iz bolnice ne odlazim doma. Ono što osjećam nije strah, više ogromna zabrinutost za svoje bližnje i sunarodnjake općenito - kaže.

Milijuni zaraženih

A razloga za strah itekako ima. Brojke su neumoljivo na strani virusa. Do jučer je zaraženo više od 20 milijuna ljudi, 220 ih tisuća je umrlo. U Delhiju svakih šest minuta od covida umre jedan čovjek. To su službeni brojevi. Znanstvenici smatraju da je istina i gora, da su prave brojke i 10 puta veće. Dodatna je tuga da zemlja u kojoj se cjepivo proizvodi, za svoje građane cjepiva - nema.

- Medicinsko je osoblje cijepljeno, cijepljeni su i mnogi građani, iako sporije nego se očekivalo. Između dvije su doze mnogi oboljeli od covida - kaže doktorica Vishakha.

New Delhi je u kompletnom lockdownu. Svi nose dvostruke maske, na ulicu smiju samo ljudi koji rade takve poslove da moraju, svi se trude slijediti protokole. Nema gužve ni žurbe, sve je prazno. Apokaliptična slika za inače prenapučene indijske ulice. U Calcutti sasvim drugačiji prizor. Gradska vreva ista je kao da pandemije nema, a ne kao da je Indija šahovsko polje života i smrti.

Iako se dnevno zarazi više od 350.000 osoba i umrlo ih je više od 220.000, indijske su vlasti zemlju zatvarale dio po dio. Kriterij nisu bili redovi za spaljivanje mrtvih zamotanih u jutene vreće. Izbori u četiri indijske države su bili ti o kojima je ovisilo je li i koji je dio zemlje u lockdownu. Indija se zatvarala poput pada niza domino kocki. Zadnji je, 2. svibnja, trebao biti "srušen" Zapadni Bengal u kojemu se toga dana na biralištima očekivalo 8,6 milijuna birača.

Redovi za lomače

Građani savezne države u istočnoj Indiji, s glavnim gradom Calcuttom, ili kako je zovu oni koji u njoj žive, Kolkata, na birališta su izašli zadnji.

Pa kad otac Silvester Xavier bučno i rezignirano kaže "da je vlada bila dovoljno razumna, molitve za mrtve danas ne bi trebale", mnogi Indijcima s kojima smo razgovarali slažu se sa svećenikom.

image
Otac Silvester Xavier

- Jako je loše. Mnogi ljudi očajnički traže kisik kojega nema. Ogromna šteta je već počinjena, umrlo je previše ljudi, na pokop se danima čeka red. Stave ih u vreću, pa opet čekaju u dugačkom redu i na lomači spaljuju tijelo. Nema sprovoda ni polaganja urne, nemamo ih kud položiti. Odlaze bez dostojanstva - rekao je za Jutarnji indijski svećenik.

Krematoriji u Indiji rade danonoćno, bez prestanka. Reuters je javio o rastaljenim metalnim dijelovima peći za kremiranje u pokrajini Gujarat.

Iako doktorica Vishakha kaže da su i bogati i siromašni u bolnicama jednaki, da udah iz zadnje boce kisika neće imati veze s društvenim statusom, otac Xavier govori suprotno.

- Medicinska je pomoć uglavnom dostupna bogatima, a ne za sve u potrebi. U Indiji u prosjeku svakodnevno umire četiri svećenika - kaže otac Xavier i zaključuje da "nad virusom nema kontrole". I otac Xavier krivnju za nagli i snažan pandemijski udar vidi u pogrešnoj politici vladajućih, koji ni u jednom trenutku nisu zatvorili cijelu zemlju. Ograničenja su uvedena u gotovo deset indijskih država i teritorija, a nacionalna vlada još ne želi uvesti karantenu u cijeloj državi.

Vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci u intervjuu za Indian Express preporučio je indijskim vlastima da zatvore zemlju na nekoliko tjedana, kako bi zaustavili zarazu.

- Ovaj virus pokazao je da će, ako se prepusti sam sebi, eksplodirati u društvu - upozorio je epidemiolog.

Jedina otvorena zona je Zapadni Bengal. Calcutta će, boje se svi, svoje mrtve zbrajati u velikim brojkama.

Grad je to mnogih beskućnika i sirotinje. Baš ga je zato Majka Tereza izabrala za svoj dom. Ulicama Calcutte i danas revnosno, u tišini, neumorno kroče njezine sljedbenice. S pandemijom je njihova misija teža.

- Situacija nije dobra. Calcutta je žrtva izbora. Iako je situacija jednako dramatična kao u ostatku zemlje, posebnih restrikcija nije bilo. Nije bilo policijskog sata, trgovine su radile... Ista je sloboda vrijedila za sve dijelove Indije u kojima se glasalo, sve dok birališta nisu zatvorena - ispričala nam je sestra Agnes. Časna sa sjevera Hrvatske, iz Ivanca, u Calcuttu je stigla prije 20 godina. Covid ili ne, sestre brinu o nezbrinutima.

- One s najtežim simptomima covida vodile smo u bolnicu, bilo je par odjela gdje smo štićenike mogle dovesti na testiranje i pružanje osnovne pomoći na nekoliko dana. Danas ih više ne primaju jer mjesta nema. I mi same imamo nekoliko skloništa, od kojih si neka danas namijenjena za izolaciju.

Teško se na ulicama Calcutte provode osnovne mjere poput pranja ruku, dezinficiranja. Drugačija je to situacija, Europljanima nezamisliva. I prije pandemije su zdravstvo, higijena i čistoća na niskim razinama. Mnogi ljudi doslovno žive na ulicama i sestre su jedine s kojima komuniciraju. Sestre im donose hranu i odjeću, nahrane ih - ispričala je za Jutarnji sestra Agnes.

Magdalina Anita Mondal kaže da je medicinska pomoć "jedva dostupna, zemlja vapi za kisikom". Učiteljica je u školi koja nosi ime najvećeg hrvatskog misionara u Indiji, oca Ante Gabrića, "Fr. Gabrić english medium school" u selu Mariapally, Kumrokhali. Ljude ondje za nenošenje maske kažnjavaju na specifičan način.

image
Sharmila Naskar

Vjerski festivali

- Uoči li policija čovjeka bez maske na ulici, kažnjava ga tako da mora javno hodati na petama i vući se za uši. Doma ga pošalju s maskom koju su mu poklonili: Moja je obitelj zasad sigurna, ali ne idu nikamo i žive samo na osnovnim potrepštinama. I ja ponovno predajem online. Posla nema i izvor prihoda u mnogim se obiteljima sveo na nulu - kaže Anita. Za posao se bori i njezin suprug Manas Mondal.

image
Manas Mondal

- Poslovna situacija jako je loša, pa se ljudi poput mene, u biznisu s trgovinama odjeće, suočavaju s velikim problemom. Imam krojački posao, vlakovi su opasni za putovanje pa jedva nabavljam materijale. Trenutno su sve naše trgovine zatvorene i svi smo doma.

Sharmila Naskar iz Mariapallyja u Zapadnom Bengalu, kaže da je situacija loša, a vjeruje da će biti i gora. Ovo je za zemlju najveća kriza desetljećima unatrag.

image
​Magdalina A. Mondal

- Kad u bolnicama nema mjesta, za bolesne traže krevet u staračkim domovima, ali i oni su sad puni. Iz sela više nitko ne radi i ljudi su jako zabrinuti kako će preživjeti i ako prežive pandemiju - zaključila je Sharmila Naskar.

Iako bolnice nemaju slobodnih kreveta i ljudi koji bi možda i preživjeli umiru zbog manjka kisika. Priključeni na bocu s kisikom, u trenutku nestanka zaliha, umrli su. Kisik je postao najtraženija roba na indijskim ulicama, stanice za punjenje boca medicinskim kisikom čuva policija. Suci Vrhovnog suda traže kažnjavanje odgovornih.

Vlada premijera Narende Modija nije spremna snositi gospodarske posljedice, pa ne nameće nacionalno zatvaranje.

Direktno ga okrivljuju za nekontrolirano širenje zaraze koje je započelo u ožujku i travnju, nakon što je premijer ne samo dozvolio održavanje vjerskih festivala i predizbornih političkih skupova u pet indijskih država, nego je većina prisutnih bila bez maske na licu. Samo se na jednom hinduističkom festivalu okupilo 3,5 milijuna ljudi. Na predizbornim su se skupovima u Zapadnom Bengalu okupljali deseci tisuća ljudi.

I sve to jer je premijer slavodobitno ustvrdio da je zemlja pobijedila virus. Iako je vladin Forum znanstvenih savjetnika početkom ožujka upozoravao indijske dužnosnike na novi i zarazniji soj virusa, nisu ih slušali.

Naši se sugovornici sad mole da su američki znanstvenici, koji najavljuju da će u ponedjeljak, 10. svibnja, od covida-19 u Indiji umrijeti više od 5600 ljudi, pogriješili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 11:32