KRALJEVSTVO ZA HAUBICE

Rat u Ukrajini stvara impresivnu vojnu silu na Dalekom istoku: ‘Najefikasniji su na svijetu‘

Ulagali su desetljećima, iskoristili slabljenje europskih proizvodnih kapaciteta nakon Hladnog rata - i sada postaju veliki igrač

Proizvodna jedinica Hanwhe u Južnoj Koreji

 Jung Yeon-je/Afp/Profimedia/Profimedia

Potražnja za haubicama i drugim oružjem proizvedenim u Južnoj Koreji porasla je na neslućene razine jer se ruska invazija na Ukrajinu pretvorila u težak kopneni rat, piše Wall Street Journal. SAD i ostatak zapadnih saveznika već je Ukrajini poslao ogroman dio svojih zaliha topništva i streljiva, a industrija oružja nema kapaciteta tako brzo ih obnoviti. Tu je uskočila Južna Koreja.

Seul je odbio isporučiti svoje oružje izravno Ukrajini, ali je zemlja bila više no spremna obnoviti zalihe SAD-a i saveznika - i pokazala je da to može učiniti u kraćim rokovima i uz niže troškove od mnogih zapadnih konkurenata.

Rat je transformirao južnokorejsku industriju oružja, koja je nekoć proizvodila oružje uglavnom za vlastitu obranu, u najbrže rastućeg svjetskog izvoznika oružja, čija se prodaja više nego udvostručila.

Primjerice, južnokorejska kompanija Hanwha udvostručila je kapacitete za proizvodnju haubica. Kako objašnjava Choi Dong-bin, generalni direktor spomenute tvrtke, godine stalnih ulaganja u proizvodne procese postavile su čvrste temelje za daljnje širenje.

image

Haubica K9, Hanwha, Južna Koreja

Jung Yeon-je/Afp

Nakon kraja Hladnog rata, mnoge zemlje NATO-a resetirale su svoje prioritete što se industrije oružja tiče. Europske su nacije bitno smanjile proračune za obranu. Smanjile su se i zalihe tenkova i teškog topništva pod pretpostavkom da je kopneni rat velikih razmjera malo vjerojatan. Sredstva su umjesto toga bila usmjerena na kupnju vojnih aviona i brodova.

Kolektivno se Europa rješavala ogromnih skladišta, kao i viška proizvodnih kapaciteta, a prestalo se i nabavljati materijale potrebne za masovnu proizvodnju streljiva.

"Kada ljudi razmišljaju o obrambenoj proizvodnji, skloni su zamišljati ogromne tvornice s desecima tisuća radnika. No sada vidimo nešto što je više poput proizvodnje trkaćih automobila - vrlo visoke tehnologije i vrlo niskih brojeva proizvodnje," kaže Nicholas Marsh, viši istraživač specijaliziran za kontrolu naoružanja i vojnu pomoć na Institutu za istraživanje mira u Oslu. "Mogle bi proći godine da se poveća proizvodnja oružja koje nismo masovno proizvodili."

Američka obrambena industrija prošla je kroz manje-više sličnu priču. Sudjelovanje u dugotrajnim sukobima u Iraku i Afganistanu nije promijenilo američku proizvodnu strategiju primarno jer se vojska borila protiv slabo naoružanih militanata. U Afganistanu su SAD u prosjeku ispaljivale stotine granata dnevno, za razliku od tisuća koje se sada ispaljuju u Ukrajini.

No, Južna Koreja se godinama suočava s bitno drugačijom prijetnjom. Korejski je poluotok područje jednog od velikih konvencionalnih kopnenih ratova 20. stoljeća - koji zapravo nikada nije završio. Aktivna neprijateljstva prestala su potpisivanjem primirja 1953. godine. Zemlja je nakon toga počela graditi vlastite kapacitete za proizvodnju oružja i od tada neprestano usavršava te procese.

image

Južnokorejski inžinjeri rade na proizvodnji haubice K9

Jung Yeon-je/Afp

"Južna Koreja zadržala je robustan sustav obrambene proizvodnje kako bi zadovoljila potrebe vlastite vojske zato što se krajolik prijetnji nikada nije dramatično mijenjao", kaže Elias Yousif, analitičar u Programu konvencionalne obrane Centra Stimson.

Rat iscrpljivanja

Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu malo tko je očekivao dugotrajni sukob koji je uslijedio. Ukrajina se pokazala sposobnom ne samo oduprijeti Moskvi već i potisnuti njene snage u mnogim dijelovima zemlje. Rat se sada pretvorio u krvavu bitku iscrpljivanja. I Rusi i Ukrajinci troše streljivo brže nego što ga mogu proizvesti. Američki dužnosnici rekli su da bi Sjeverna Koreja mogla unaprijediti prodaju oružja Rusiji te da je isto bila, između ostalih, jedna od glavnih tema recentnog sastanka Vladimira Putina i Kim Jong-una.

Granata kalibra 155mm sada je najtraženije streljivo u ukrajinskom ratu. Južna Koreja opskrbila je SAD sa stotinama tisuća topničkih projektila od 155 mm nakon što je Washington poslao većinu svojih zaliha Ukrajini. SAD je prvi proizveo haubicu od 155 mm 1940-ih, a koristio ju je tijekom Drugog svjetskog rata, Korejskog rata i Vijetnamskog rata. Haubica — komad topništva koji ispaljuje eksplozivne granate — razvijala se tijekom godina, povećavajući točnost i domet. Primjerice, južnokorejske samohodne haubice K9 mogu se kretati brzinom većom od 65 kilometara na sat i opremljene su čeličnim oklopnim pločama, što ih čini sličnim tenkovima.

image

Unutar pogona Hanhwhe

Jung Yeon-je/Afp

Potpomognute bespilotnim letjelicama koje identificiraju neprijateljske ciljeve, haubice koje su isporučile SAD i Europa značajno su pojačale vatrenu moć Ukrajine. Samohodno topništvo korišteno u Ukrajinskom ratu ima duže cijevi koje im daju veći domet i veću brzinu paljbe nego lakše topništvo koje vuku kamioni.

Zemlje poput Poljske, Norveške i Estonije okrenule su se južnokorejskim haubicama K9 nakon što su svoje postojeće haubice dale Kijevu - jeftinije su od konkurencije, pouzdane i isporučuju se za nekoliko mjeseci.

Južnokorejsko oružje temelji se na američkom i njemačkom transferu tehnologije, što ga je učinilo idealnim za zemlje NATO-a poput Poljske.

Južna Koreja je desetljećima ulagala u topništvo koje bi se moglo koristiti u iscrpljujućem ratu, u kojem zemlje pokušavaju iscrpiti protivnike slabljenjem vojnih resursa i osoblja. Ulaganja su izravno posljedica prijetnje s kojom se suočava od strane sjevernokorejskog režima.

image

Hanwhin proizvodni pogon u Changwonu, Južna Koreja

Jung Yeon-je/Afp

Sve do 80-ih Sjeverna Koreja je imala oko 5000 komada topničkog oružja više od Južne Koreje. Ovakav odnos snaga potaknuo je Seul da imenuje gorespomenutu Hanwhu u glavnog obrambenog izvođača. Do tad se Južna Koreja uglavnom oslanjala na američko oružje i američke trupe.

Globalno traženi

Hanwha sada razvija i drugo oružje koje je globalno traženo. Jedna od podružnica, Hanwha Ocean, proizvodi i jurišne podmornice od 3000 tona sposobne za ispaljivanje balističkih projektila. Primjerice, tvrtka namjerava osigurati kompletnu zamjenu kanadske flote s 9 do 12 podmornica. Napomenimo i da je Hanwha rasla jer se Južna Koreja svrstala u elitnu skupinu zemalja, koje su uspjele izrasti iz uvoznika u velike izvoznike oružja - kao, recimo, Izrael i Turska. No, sukob Izraela i Palestine godinama opterećuje trgovinu oružjem s Europom, a Turska je još uvijek igrač u usponu.

Prošle su godine Poljaci namjeravali kupiti 500 raketnih sustava HIMARS, proizvedenih u SAD-u. Umjesto toga potpisali su ugovor o kupnji 288 južnokorejskih lansera Chunmoo koje proizvodi upravo Hanwha. Poljski ministar obrane tu je odluku povezao s nesposobnošću Amerikanaca da isporuči HIMARS u zadovoljavajućem vremenskom roku.

image

Hanwhin proizvodni pogon u Changwonu, Južna Koreja

Jung Yeon-je/Afp

Uz sve navedeno, Južna Koreja masovno podupire izgradnju proizvodnih pogona u zemljama koje kupuju njene vojne proizvode. Rumunjska i Velika BRitanija također planiraju uvesti Hanwhine haubice, južnokorejski pogoni gradit će se u Poljskoj, a u srpnju je i Australija, u jednom od najvećih projekata u povijesti tamošnje vojske, odabrala Hanwhu kao izvođača za 129 borbenih vozila pješaštva.

Prema procjenama Siemona Wezemana, višeg istraživača u SIPRI-ju, međunarodnog instituta sa sjedištem u Stockholmu, koji od 1966. godine pruža podatke o oružanim sukobima, trgovini oružjem i vojnim izdatcima, Južna Koreja će u sljedećih nekoliko godina postati peti najveći svjetski izvoznik oružja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 19:39