Rat u Ukrajini, osim što donosi potrese na energetskom i financijskom globalnom tržištu, zaljuljao je i tržište žitarica.
Naime, Rusija i Ukrajina među najvećim su izvoznicima žita na svijetu - oko 30 posto ukupnog izvoza otpada na te dvije zemlje. A kako je cijena žita za tonu porasla na gotovo 390 eura (recimo 2016. cijena tone bila je ispod 120 eura), a rezerve su sve tanje, vijesti su sve alarmantnije te se govori da bi nestašica mogla pogoditi zemlje Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, u koje Rusija i Ukrajina najviše izvoze.
Naime, analitičari smatraju da će u Ukrajini zbog rata propasti ovogodišnja žetva, a Rusija bi zbog nametnutih sankcija mogla ograničiti svoj izvoz. Neki čak idu tako daleko da smatraju kako bi to moglo izazvati ne samo nestašice nego i glad u mnogim siromašnijim zemljama Afrike. Inače, najveći proizvođači žita EU, Rusija, Kanada, Ukrajina, Argentina, Australija i Kazahstan imaju deficit od 57 milijuna tona, što je najgori pokazatelj u posljednjih deset godina. Neke informacije govore da rezervi na svjetskom nivou ime tek za mjesec dana.
No, s druge strane, Kina je, prema nekim informacijama, stvorila zalihe od 131 milijun tona, što je gotovo polovina svjetskih rezervi žita. Doduše, Kina je tu vrlo diskretna i tajanstvena i ne želi objaviti radi li se o točnim brojkama. Neki analitičari napominju kako je upravo rast cijene žita doveo do arapskog proljeća u Tunisu, pa najavljuju da bi ponovni problemi s opskrbom osnovnih namirnica mogli izazvati val prosvjeda i destabilizaciju cijelih regija, u prvom redu u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.