Nakon što je u Ukrajini pala vlada premijera Mikole Azarova predsjednik Viktor Janukovič još nije imenovao nikoga na tu dužnost. Prije ostavke Azarova, Janukovič je predložio da jedan od vodećih lidera oporbenih prosvjednika s Euromajdana Arsenij Jacenjuk, čelnik stranke Baktivščina Julije Timošenko preuzme tu dužnost.
No, nakon dogovora unutar vođa prosvjedne proeuropske oporbe na liniji – Vitalij Kličko, Oleg Tjagnikob i sam Jacenjuk – odlučeno je da se prijedlog za sada odbije. No, čini se da mogućnost preuzimanja odgovornosti za Ukrajinu Jacenjuka ipak intrigira. On je, u intervjuu kijevskoj tv postaji «Kanal 5» kazao da bi možda preuzeo dužnost ako se ispune neki zahtjevi oporbe.
Prvi i glavni je da Ukrajina smjesta potpiše Sporazum o asocijaciji s EU. Upravo su zbog odbijanja Janukoviča da potpiše taj sporazum i izbili nemiri koji neprekidno traju od kraja studenog 2013. godine i doveli su zemlju na rub građanskog rata i raspada. Naime, čak 10 regija otkazalo je poslušnost središnjoj vlasti, a prosvjednici su osvojili administrativne uprave i institucije na tom području, osnovali Narodnu gardu te zabranili rad vladajućoj stranci Parije regija, na čijem je čelu predsjednik Janukovič.
Drugi uvjet oporbe je da se vrati Ustav iz 2004. godine, te da započnu oštre reforme u zemlji (prvi potez je raspuštanje specijalaca iz «Berkuta» ) i borbu s korupcijom.
Jacenjuk kaže kako treba tražiti i odgovornost za to što je, sada već bivša vlada Azarova, samo u zadnje tri godina zadužila zemlju za nevjerojatnih 35 milijardi dolara.
- Dok se te stvari ne riješe nisam spreman preuzeti dužnost premijera. To sam kazao u pregovorima i predsjedniku Janukoviču, kazao je Jacenjuk.
Bivši ministar unutarnjih poslova, a sada oporbeni čelnik Jurij Lucenko, kaže kako samom ostavkom Azarova ništa zapravo nije postignuto. - Odlazak jednog čovjeka i par ministara nismo dobili ništa. Trebaju otići svi, treba promijeniti cijeli sustav, a prije svega uzurpatora Viktora Janukoviča, kaže Lucenko.
A da se stvari kompliciraju, govori i podatak da su na poluotoku Krimu, najvjernijoj Janukovičevoj regiji, obznanili da će u slučaju da na vlast u Kijevu dođu «oporbeni Evromajdanovci» otcijepiti Krim od Ukrajine. Osim toga, neki tamošnji političari već predlažu da se od lojalnih režimi regija na jugu i istoku zemlje formira Federalna republika (negdje čak rabe termin – država) Malorusija, što je u srednjovjekovlju bio naziv za Ukrajinu.
Kravčuk: Ukrajina je na rubu građanskog rata
KIJEV - Nekadašnji ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk naglasio je pred parlamentom u srijedu da se zemlja našla "na rubu građanskog rata", pozivajući zastupnike da učine sve za izlaz iz krize.
"Čitav svijet shvaća i Ukrajina shvaća da se zemlja nalazi na rubu građanskog rata", kazao je Kravčuk, prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, od 1991. do 1994., pozivajući zastupnike da pronađu "plan rješenja sukoba".
"To je revolucija. To je dramatična situacija i moramo djelovati s najvećom odgovornošću", rekao je.
Za svoj je govor na početku sjednice parlamenta dobio je ovacije parlamentaraca.
Sjednici su bila nazočna još dvojica bivših predsjednika, Leonid Kučma i Viktor Juščenko. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....