POD ŠAPOM KREMLJA

Rašomon u samom srcu Europe: ‘Putin im je već ‘skinuo‘ špijune, a sada kreće i na kompletnu vladu!‘

Ugledni POLITICO piše o puzajućem državnom udaru u zemlji koja je već opasno ovisna o Rusiji

Vladimir Putin, panorama Beča

 /Profimedia

Krajem veljače 2018., u sjedište austrijske obavještajne službe su upali deseci naoružanih policajaca, otimajući povjerljive podatke s poslužitelja i dokumente sa stolova. Taj upad, sukob između policije i špijunske službe doveo je do zatvaranja te agencije u Austriji i rušenja njezinog ugleda u obavještajnom svijetu. Tek sada u fokus dolazi pravi opseg tih događaja.

Dužnosnici obavještajnih službi rekli su za Politico da novi dokazi upućuju na to da je racija bila dio operacije pod vodstvom Moskve za diskreditaciju austrijskih špijunskih službi, kako bi se one ponovno izgradile s novim vodstvom pod utjecajem Kremlja. Presudan je bio mlađi partner u tadašnjoj vladinoj koaliciji: krajnje desna, proruska Slobodarska stranka (FPÖ), koja je danas najpopularnija stranka u zemlji.

Prošlog su mjeseca austrijski tužitelji otkrili da su ljudi za koje se vjeruje da su postavili temelje za tu akciju bili ruski agenti kojima je upravljao Jan Marsalek, za kojeg vlasti kažu da radi za rusku vojnu obavještajnu agenciju GRU.

image

Jan Marsalek

Handout/afp/profimedia/Handout/afp/profimedia

Politico se prisjeća i takozvanog skandala na Ibizi 2019., kada je tadašnji čelnik FPÖ-a uhvaćen na snimci kako pokušava prodati politički utjecaj ženi za koju je vjerovao da je nećakinja ruskog oligarha. Afera Ibiza izazvala je kolaps vlade, gurnuvši FPÖ u opoziciju u kojoj je od tada ostao.

Ipak, najviše zabrinjava to što je čovjek koji je u konačnici odgovoran za napad na BVT, tadašnji ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl, sada na čelu FPÖ-a, zbog čega bi mogao postati sljedeći kancelar Austrije. Kancelarsko mjesto Kickla išlo bi na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, omogućujući Kremlju da izvrši veći utjecaj na zemlju iza kulisa.

image

Herbert Kickl

Alex Halada/afp/profimedia/Alex Halada/afp/profimedia

- Putin bi bio zadovoljan dvosmislenošću oko austrijskog stajališta o Ukrajini i EU koju bi Kickl donio. Opasnost za Austriju je da bi bila potpuno izolirana, rekao je austrijski izdavač i komentator Christian Rainer.

Htjeli špijunirati Austriju, i u Austriji

Postavlja se pitanje kako je Rusija regrutirala Jana Marsaleka. Taj neženja s reputacijom tragača za uzbuđenjima, bio je u srednjim tridesetima kada je upoznao Nataliju Zlobinu, koja je nekoć glumila rusku agenticu u filmu. Istražitelji sumnjaju da je upravo ona odigrala glavnu ulogu u njegovom vrbovanju. Istražitelji vjeruju da su Rusi koristili tvrtku za pranje novca, plaćanje plaćenika i financiranje drugih nedopuštenih aktivnosti. Međutim, s vremenom su počeli shvaćati vrijednost Marsalekovih austrijskih veza.

Vjeruje se da Rusija nije htjela špijunirati samo u Austriji, već i samu Austriju.

- Austrija je zanimljiva za Ruse jer je mogu koristiti kao platformu za špijunske operacije protiv drugih europskih zemalja, rekao je povjesničar iz Beča Thomas Riegler.

Do 2015. su Marsalekove veze dovele do Martina Weissa, tadašnjeg šefa operacija za BVT, domaću obavještajnu agenciju. Weiss je vjerojatno bio najbolje informirani obavještajni dužnosnik u Austriji. Njega i još jednog visokog dužnosnika u agenciji, Egisto Otta, istražitelji su na kraju optužili za usmjeravanje informacija Marsaleku i dalje u Moskvu. Ott je ove godine uhićen pod sumnjom da je špijunirao za Rusiju po nalogu Marsaleka, no niječe krivnju. Weiss je i dalje na slobodi u Dubaiju, kamo je pobjegao uz Marsalekovu pomoć.

Anonimni dosjei

Austrijski istražitelji tvrde da je 2015. godine Ott, koji je odgovarao Weissu, počeo neovlašteno postavljati upite u policijska računala, često izmišljajući lažne brojeve slučajeva kako bi sakrio svoje tragove. Potrage su obično uključivale pronalaženje prognanih Rusa, posebno onih koji su pali u nemilost Kremlja.

Weiss bi primao zahtjeve od Marsaleka i prosljeđivao ih Ottu, koji bi o tome izvještavao Weissa, piše Politico. Prema porukama koje je razmjenjivao s Weissom, Ottu je trebao novac. Tijekom godina dobio je stotine tisuća eura za pružanje informacija, iako on to negira.

Protok informacija se nastavljao i nakon što je Weiss otišao na duže bolovanje. Nakon što se 2017. vratio, zemlja je bila usred izbora, a Kurzov vjerojatni koalicijski partner, krajnje desničarski FPÖ, želio je preuzeti kontrolu nad ministarstvom unutarnjih poslova, a s njim i nad BVT-om. Za Marsaleka je to bila prilika za produbljivanje utjecaja Rusije u agenciji.

U travnju 2017. anonimni dosje, za koji istražitelji vjeruju da su ga sastavili Ott i Weiss, ili jedan od njih, počeo je stizati u poštanske sandučiće novinara i tužitelja. Anonimni autori optužili su vodstvo agencije za korupciju velikih razmjera.

Glavna meta Marsalekove kampanje bio je vođa parlamentarne skupine FPÖ-a Johann Gudenus, rusofil blizak Heinz-Christianu Stracheu, tadašnjem čelniku stranke.

Dok su koalicijski pregovori između Narodne stranke i FPÖ-a bili u tijeku, Marsalek je zasuo Gudenusa negativnim informacijama o vodstvu BVT-a, upozoravajući da moćne snage unutar sigurnosne službe i povezane s Kurzovom strankom pokušavaju potkopati ekstremno desnu skupinu. Poruke je slao preko Floriana Stermanna.

Ott je nakon dojave CIA-e da je proslijedio poslovne e-mailove na svoj privatni račun bio suspendiran, a Marsalek je u studenom 2017. proslijedio Gudenusu povjerljivi broj slučaja BVT-a, potičući ga da dođe do dosjea i lažno tvrdeći da sadrži osjetljive informacije o FPÖ-u.

U trenutku kada je FPÖ preuzeo kontrolu nad ministarstvom unutarnjih poslova krajem 2017., vodstvo stranke bilo je uvjereno da ga BVT aktivno pokušava potkopati.

Pokušaj utjecaja na reformu BVT-a

Sljedeći zadatak bio je pronaći policajce koji će provesti akciju. Sve elitne jedinice u zemlji imale su veze s vodstvom BVT-a, što znači da je postojao veliki rizik da će agencija saznati za raciju prije nego što se dogodi. Odabran je Preiszler, lokalni političar iz FPÖ koji je vodio posebnu jedinicu za ulični kriminal. Problem je bio u tome što je Preiszlerova jedinica, koja je većinu vremena provodila u potjeri za dilerima droge, bila loše pripremljena za pretragu koja je uključivala visoko povjerljive podatke.

Među 40.000 gigabajta podataka koje je policija zaplijenila tijekom racije BVT-a bila je kopija "Neptune Databank", hard disk koji je sadržavao godine strogo povjerljivih informacija koje su s Austrijancima podijelile druge zapadne obavještajne agencije, uključujući CIA-u, MI5 i Mossad.

Direktor Peter Gridling suspendiran je usred istrage, a Weiss je napustio BVT i otišao raditi za Marsaleka izravno u Münchenu iz svoje vile. Austrijski je sud ukinuo Ottovu suspenziju, a on je bio premješten na drugo mjesto u Ministarstvu unutarnjih poslova, no i dalje je imao pristup informacijama koje je Marsalek želio.

U porukama Gudenusu iz FPÖ-a, Marsalek je ponudio svoje poglede na to kako bi nova obavještajna služba trebala biti strukturirana. Čak je predložio i kandidata za vođenje nove službe.

Osim pokušaja potkopavanja višeg vodstva BVT-a, postojao je pokušaj utjecaja na reformu BVT-a u smislu njegove kadrovske i organizacijske strukture, zaključili su istražitelji u sažetku kojem pristup ima i Politico.

U to je vrijeme Ott radio na nacrtu nove tajne službe unutar ministarstva vanjskih poslova, gdje bi imao središnju ulogu.

Ministrica vanjskih poslova Austrije u to je vrijeme bila Karin Kneissl, političarka poznata po svom prijateljskom stavu prema Rusiji. U kolovozu 2018., njezino je vjenčanje dospjelo na brojne naslovnice nakon što se Putin pojavio i zaplesao valcer s mladenkom, a najupečatljiviji trenutak dogodio se na kraju plesa, kada se Kneissl odmaknula i naklonila pred ruskim predsjednikom.

Marsalek se 2020. sastao s Weissom, a zatim otišao u Austriju. Nastavio je voditi i svoju austrijsku ćeliju i odvojeni londonski lanac Bugara, kažu vlasti.

U prosincu 2020. Weiss je Ottu poslao poruku tražeći od njega da iskopa adresu Christa Grozeva, bugarskog istraživačkog novinara koji je pomogao razotkriti trovanje Sergeja Skripala Novičokom. Ott je dostavio informacije, a Marsalekov bugarski tim je nakon toga provalio u Grozevov stan i ukrao računalo. Američki obavještajci su tada Grozevu preporučili da napusti Austriju te on sada živi u SAD-u.

Nastavak i nakon uhićenja

Vlasti u Austriji nisu krenule s gašenjem Marsalekove mreže sve do 2021., a čak ni tada nisu razumjele njezin puni opseg. Nakon što su istražitelji sastavili njegov bijeg i otkrili da je Weiss, uz pomoć bivšeg političara FPÖ-a, organizirao privatni let za Minsk, policija je uhitila bivšeg dužnosnika BVT-a 22. siječnja te godine. Vlasti su Weissa dva dana držale u pritvoru, no kako nisu imali dovoljno za optužnicu, pustili su ga pod uvjetom na surađuje s istragom. On je tada uz pomoć Marsaleka pobjegao u Dubai.

Ubrzo nakon što je Weiss uhićen početkom 2021., policija je privela i Otta. I on je pušten na slobodu nakon šest tjedana. Najviše je iznenadilo to što se činilo da je Ott nastavio nesmetano raditi za Marsaleka čak i nakon uhićenja 2021.

Iako su vlasti sumnjale da su Rusi imali prste u Weissovim i Ottovim poslovima, tek krajem prošle godine otkrili su dubinu umiješanosti Moskve. U rujnu je britanska protuobavještajna služba razbila navodni špijunski lanac od šest Bugara sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu za koje vlasti kažu da su radili za Marsaleka.

Velik izazov za europsku sigurnost

Ako FPÖ sada pobijedi na izborima i formira vladu, i Ott i Weiss možda će dobiti odgodu. Austrijski kritičari tvrde da je zemlja već opasno ovisna o Rusiji. Kažu da bi vlada desnog centra mogla zauzeti tvrd stav prema Moskvi u javnosti, ali bi odugovlačila kada je u pitanju odvajanje austrijskog gospodarstva od Rusije.

Ako Moskva doista stoji iza pokušaja preuzimanja austrijske špijunske službe, kao što tvrde zapadni obavještajni dužnosnici, jasno je da Rusi ovu zemlju smatraju važnom nagradom i spremni su ići jako daleko kako bi utjecali na njezinu politiku.

S Kicklom kao kancelarom, Beč će sigurno težiti još jačim gospodarskim vezama s Moskvom. A s obzirom na to da su i Slovačka i Mađarska već naklonjene Rusiji, ulazak Austrije u tu sferu stvorio bi Putinov prijateljski blok od Karpata do Istočnih Alpa, što bi predstavljalo velik izazov europskoj sigurnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2024 08:08